Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Direktorov program iza ekrana

Objavljeno prije

na

Gledaoci Televizije Crne Gore to ne mogu vidjeti na ekranima. Šteta. Kad bi se prikazalo ono što se dešava unutar te informativne kuće, koja se kiti etiketom javni servis, bio bi to najzanimljiviji dio njenog programa.

Glavni režiser zbivanja iza ekrana je, kažu u Novom sindikatu, generalni direktor RTCG Rade Vojvodić, uz logistiku Savjeta RTCG. O tome Novi sindikat, koji godinama uz pomoć sudova i inspekcija pokušava da stane u kraj tamošnjim nezakonitostima, ima brdo dokumentacije. Dominiraju sudske tužbe i presude.

Protiv RTCG već sedam godina njegovi radnici vodi brojne sudske sporove. Mnoge je ta kuća izgubila i morala da isplati povelike sume. Samo advokatima iz tri advokatske kancelarije isplaćeno je, kako stoji u izvještaju RTCG, preko 250.000 eura. Sve to, na kraju, ide iz džepa građana.

Jedan od većih sudskih sporova vođen je oko isplate akcija Telekoma dijelu radnika RTCG po osnovu privatizacije Emisione tehnike. Započeo ga je i dobio Novi sindikat. Zastupao je 483 zaposlena. Punomoćje za zastupanje potpisao mu je i sadašnji generalni direktor Rade Vojvodić u vrijeme dok je radio u Trećem programu TV Crne Gore. Pošto je u međuvremenu, nakon povratka iz TV In, postao generalni direktor RTCG došlo je do nesvakidašnje situacije. Vojvodić se istovremeno našao u ulozi i tužioca i tuženog.

Sudski spor protiv poslovodstva RTCG vodila su i tri člana Izvršnog odbora Novog sindikata – Mirjana Popović, Radomir Pajović i Dragan Janjić. Oni su, zajedno sa četvrtim članom Miodragom Boškovićem, dobili otkaz zato što su stali u odbranu prava zaposlenih u toj kući.

,,Sud je presudio da su nam otkazi dati nezakonito. Od tada smo se našli u nemilosti prvo bivšeg generalnog direktora Branka Vojičića, a onda sadašnjeg Rada Vojvodića i to samo zbog sindikalnih aktivnosti”, kaže Mirjana Popović, dugogodišnja pravnica i savjetnik u TV Crne Gore, a odnedavno sekretar Informativne službe u Radiju Crne Gore.

Njoj je zajedno sa Radomirom Pajovićem, predsjednikom Novog sindikata, u utorak nastavljeno suđenje po tužbi predsjednika Savjeta RTCG Dušana Simonovića. Simonović ih je tužio za neovlašćeno prisluškivanje i snimanje razgovora koji su sa njim vodili u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta i zatim ga objavili na sajtu Yuotube. Popović i Pajović kažu da sa tim nemaju nikakve veze.

Kroz nekoliko dana, tačnije 21. februara, biće održano i suđenje po tužbi Radomira Pajovića koju je podnio protiv Rada Vojvodića zbog toga što mu je dao otkaz zato što je na oglasnoj tabli i ulaznim vratima zgrade RTCG zalijepio tekst iz Vijesti u kojem je pisalo da tužilaštvo protiv Vojvodića vodi istragu. Bio je to direktorov originalan doprinos cenzurisanju medija.

Na sudu se našlo i sedam odluka za dodjelu stanova zaposlenim u RTCG, koje je potpisao predsjednik Savjeta Dušan Simonović. U Novom sindikatu tvrde da su sve nezakonite. To je i sud potvrdio u dva slučaja. Donio je izvršne presude, od kojih je jedna u korist Mirjane Popović, ali rukovodstvo RTCG ih ignoriše.

Na spisku nepravdi u RTCG ima još stavki.

,,Novi sindikat je inicirao preispitivanje kolektivnog ugovora, koji je takođe potpisao predsjednik Savjeta i Ustavni sud ga je proglasio nezakonitim”, kaže Pajović.

Sporna je odredba da generalni direktor može da zapošljava ljude sa srednjom školom na mjesta za koja je predviđen fakultet, s tim da u roku od četiri godine završe studije, a ako za to vrijeme ne steknu diplomu može da ih rasporedi na niže radno mjesto.

,,No, i sada nekoliko zaposlenih sa srednjom školom pokrivaju radna mjesta za koja je predviđena visoka sprema, iako su protekle četiri godine od donošenja sporne odluke. Naravno, radi se o podobnim i privilegovanim radnicima. I generalni direktor i Savjet to tolerišu. I da sve bude u tom stilu, RTCG ni danas nema kolektivnog ugovora iako je to zakonska obaveza” kaže Pajović.

Zapošljavanje u RTCG je višestruko zanimljiva priča. Rade Vojvodić je sa sobom iz TV In povratkom u RTCG doveo preko 25 ljudi i zaposlio ih u RTCG. Imenovao je Vanju Šipovac za direktoricu marketinga, Đorđija Kustudića za urednika sportskog programa, Lanu Sekulić za urednicu Drugog kanala… Među njima su mnogi od onih koje je svojevremeno iz RTCG poveo u TV In. Zaposlio ih je bez raspisivanja oglasa i podijelio im rješenja za stalni radni odnos. Većinom rade poslove koji nemaju veze sa sistematizacijom radnih mjesta. Mnogi od njih su dobili otpremnine prilikom odlaska iz RTCG, za što je država izdvojila milion i po eura. Postupak o ovim mahinacijama vodi se pred Upravnim sudom.

RTCG je gnijezdo nepotizma. Nedavno je na Radiju kao pripravnik zaposlen čovjek star četiri decenije. Direktorov rođak. RTCG ima šest pravnika, a Vojvodić je zaposlio i sedmog – svog zeta. Kao šefa Pravne službe.

Kada je nedavno na TV Crne Gore gostovao premijer Milo Đukanović mnogi zaposleni čekali su ga po hodnicima ne bi li mu direktno kazali šta se dešava u toj kući. Nisu imali sreće. Tokom emisije Đukanović nijednom nije upitao da li je istina da u RTCG ima toliko bezakonja koliko o tome bruje mediji.

I zašto bi? Takozvani javni servis izgara da bude DPS-ov servis. Dobro mu ide.

Pod lupom stranaca

Međunarodna organizacije rada, čiji je član Novi sindikat, dva puta se obraćala Vladi Crne Gore i rukovodstvu RTCG da je informišu da li se krše prava zaposlenih u toj firmi. Ali, kako stoji u izvještaju MOR-a, predstavnike Novog sindikata niko iz Vlade nije zvao povodom toga iako je Vlada obećala da će posredovati između Novog sindikata i poslovodstva RTCG i o tome izvijestiti MOR. Vlada je, kažu u Novom sindikatu, poslala izvještaj o sindikalinim aktivnostima u RTCG, koji je daleko od istine.

Prošlogodišnjeg oktoba predstavnici Novog sindikata razgovarali su sa zamjenikom šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Albertom Kamaratom, na njegov zahtjev. Teme – satelitska afera, reprezentativnost sindikata i skladište oružja u atomskom skloništu zgrade RTCG.

Novi sindikat je ukazao na sumnjivo angažovanje satelitskog provajdera u vrijeme dok je direktor Televizije bio Goran Rakočević. Rakočević je 1998. potpisao Ugovor o zakupu satelitskih kapaciteta sa kompanijom Fiesta Investments LTD Duška Kneževića. Fiesta je ispostavljala fakture mimo bilo kakvog ugovora koje je Vlada Crne Gore zaključno sa 2008. godinom uredno plaćala.

Novi sindikat je nedavno objavio da se u zgradi RTCG nalazi skladište oružja još od devedesetih godina. Nedavno je ministrica odbrane Milica Pejanović obavijestila Novi sindikat da Vojska Crne Gore nema ništa sa tim oružjem. Od Božidara Vuksanovića, direktora Uprave policije, dobili su informaciju da se povodom toga obraćao dva puta sada već bivšem ministru policije Ivanu Brajoviću, ali nije dobio nikakav odgovor.

Alberto Kamarata se interesovao i koji je od dva sindikata RTCG reprezentativan. Pored Novog sindikata, od ranije postoji Sindikalna organizacija čiji je predsjednik Branko Vujisić. Blagajnik Vujisićeve Sindikalne organizacije izjavio je na sudu da ona nema pristupnicu nijednog člana. Zaposlenim u RTCG se od plata redovno odbija jedan odsto na ime sindikalne članarine. Bolje i to nego da nam direktor ukine bonuse i varijabilu, kažu zaposleni u RTCG.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo