Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Direktorov program iza ekrana

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Gledaoci Televizije Crne Gore to ne mogu vidjeti na ekranima. Šteta. Kad bi se prikazalo ono što se dešava unutar te informativne kuće, koja se kiti etiketom javni servis, bio bi to najzanimljiviji dio njenog programa.

Glavni režiser zbivanja iza ekrana je, kažu u Novom sindikatu, generalni direktor RTCG Rade Vojvodić, uz logistiku Savjeta RTCG. O tome Novi sindikat, koji godinama uz pomoć sudova i inspekcija pokušava da stane u kraj tamošnjim nezakonitostima, ima brdo dokumentacije. Dominiraju sudske tužbe i presude.

Protiv RTCG već sedam godina njegovi radnici vodi brojne sudske sporove. Mnoge je ta kuća izgubila i morala da isplati povelike sume. Samo advokatima iz tri advokatske kancelarije isplaćeno je, kako stoji u izvještaju RTCG, preko 250.000 eura. Sve to, na kraju, ide iz džepa građana.

Jedan od većih sudskih sporova vođen je oko isplate akcija Telekoma dijelu radnika RTCG po osnovu privatizacije Emisione tehnike. Započeo ga je i dobio Novi sindikat. Zastupao je 483 zaposlena. Punomoćje za zastupanje potpisao mu je i sadašnji generalni direktor Rade Vojvodić u vrijeme dok je radio u Trećem programu TV Crne Gore. Pošto je u međuvremenu, nakon povratka iz TV In, postao generalni direktor RTCG došlo je do nesvakidašnje situacije. Vojvodić se istovremeno našao u ulozi i tužioca i tuženog.

Sudski spor protiv poslovodstva RTCG vodila su i tri člana Izvršnog odbora Novog sindikata – Mirjana Popović, Radomir Pajović i Dragan Janjić. Oni su, zajedno sa četvrtim članom Miodragom Boškovićem, dobili otkaz zato što su stali u odbranu prava zaposlenih u toj kući.

,,Sud je presudio da su nam otkazi dati nezakonito. Od tada smo se našli u nemilosti prvo bivšeg generalnog direktora Branka Vojičića, a onda sadašnjeg Rada Vojvodića i to samo zbog sindikalnih aktivnosti”, kaže Mirjana Popović, dugogodišnja pravnica i savjetnik u TV Crne Gore, a odnedavno sekretar Informativne službe u Radiju Crne Gore.

Njoj je zajedno sa Radomirom Pajovićem, predsjednikom Novog sindikata, u utorak nastavljeno suđenje po tužbi predsjednika Savjeta RTCG Dušana Simonovića. Simonović ih je tužio za neovlašćeno prisluškivanje i snimanje razgovora koji su sa njim vodili u prostorijama Crnogorskog olimpijskog komiteta i zatim ga objavili na sajtu Yuotube. Popović i Pajović kažu da sa tim nemaju nikakve veze.

Kroz nekoliko dana, tačnije 21. februara, biće održano i suđenje po tužbi Radomira Pajovića koju je podnio protiv Rada Vojvodića zbog toga što mu je dao otkaz zato što je na oglasnoj tabli i ulaznim vratima zgrade RTCG zalijepio tekst iz Vijesti u kojem je pisalo da tužilaštvo protiv Vojvodića vodi istragu. Bio je to direktorov originalan doprinos cenzurisanju medija.

Na sudu se našlo i sedam odluka za dodjelu stanova zaposlenim u RTCG, koje je potpisao predsjednik Savjeta Dušan Simonović. U Novom sindikatu tvrde da su sve nezakonite. To je i sud potvrdio u dva slučaja. Donio je izvršne presude, od kojih je jedna u korist Mirjane Popović, ali rukovodstvo RTCG ih ignoriše.

Na spisku nepravdi u RTCG ima još stavki.

,,Novi sindikat je inicirao preispitivanje kolektivnog ugovora, koji je takođe potpisao predsjednik Savjeta i Ustavni sud ga je proglasio nezakonitim”, kaže Pajović.

Sporna je odredba da generalni direktor može da zapošljava ljude sa srednjom školom na mjesta za koja je predviđen fakultet, s tim da u roku od četiri godine završe studije, a ako za to vrijeme ne steknu diplomu može da ih rasporedi na niže radno mjesto.

,,No, i sada nekoliko zaposlenih sa srednjom školom pokrivaju radna mjesta za koja je predviđena visoka sprema, iako su protekle četiri godine od donošenja sporne odluke. Naravno, radi se o podobnim i privilegovanim radnicima. I generalni direktor i Savjet to tolerišu. I da sve bude u tom stilu, RTCG ni danas nema kolektivnog ugovora iako je to zakonska obaveza” kaže Pajović.

Zapošljavanje u RTCG je višestruko zanimljiva priča. Rade Vojvodić je sa sobom iz TV In povratkom u RTCG doveo preko 25 ljudi i zaposlio ih u RTCG. Imenovao je Vanju Šipovac za direktoricu marketinga, Đorđija Kustudića za urednika sportskog programa, Lanu Sekulić za urednicu Drugog kanala… Među njima su mnogi od onih koje je svojevremeno iz RTCG poveo u TV In. Zaposlio ih je bez raspisivanja oglasa i podijelio im rješenja za stalni radni odnos. Većinom rade poslove koji nemaju veze sa sistematizacijom radnih mjesta. Mnogi od njih su dobili otpremnine prilikom odlaska iz RTCG, za što je država izdvojila milion i po eura. Postupak o ovim mahinacijama vodi se pred Upravnim sudom.

RTCG je gnijezdo nepotizma. Nedavno je na Radiju kao pripravnik zaposlen čovjek star četiri decenije. Direktorov rođak. RTCG ima šest pravnika, a Vojvodić je zaposlio i sedmog – svog zeta. Kao šefa Pravne službe.

Kada je nedavno na TV Crne Gore gostovao premijer Milo Đukanović mnogi zaposleni čekali su ga po hodnicima ne bi li mu direktno kazali šta se dešava u toj kući. Nisu imali sreće. Tokom emisije Đukanović nijednom nije upitao da li je istina da u RTCG ima toliko bezakonja koliko o tome bruje mediji.

I zašto bi? Takozvani javni servis izgara da bude DPS-ov servis. Dobro mu ide.

Pod lupom stranaca

Međunarodna organizacije rada, čiji je član Novi sindikat, dva puta se obraćala Vladi Crne Gore i rukovodstvu RTCG da je informišu da li se krše prava zaposlenih u toj firmi. Ali, kako stoji u izvještaju MOR-a, predstavnike Novog sindikata niko iz Vlade nije zvao povodom toga iako je Vlada obećala da će posredovati između Novog sindikata i poslovodstva RTCG i o tome izvijestiti MOR. Vlada je, kažu u Novom sindikatu, poslala izvještaj o sindikalinim aktivnostima u RTCG, koji je daleko od istine.

Prošlogodišnjeg oktoba predstavnici Novog sindikata razgovarali su sa zamjenikom šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Albertom Kamaratom, na njegov zahtjev. Teme – satelitska afera, reprezentativnost sindikata i skladište oružja u atomskom skloništu zgrade RTCG.

Novi sindikat je ukazao na sumnjivo angažovanje satelitskog provajdera u vrijeme dok je direktor Televizije bio Goran Rakočević. Rakočević je 1998. potpisao Ugovor o zakupu satelitskih kapaciteta sa kompanijom Fiesta Investments LTD Duška Kneževića. Fiesta je ispostavljala fakture mimo bilo kakvog ugovora koje je Vlada Crne Gore zaključno sa 2008. godinom uredno plaćala.

Novi sindikat je nedavno objavio da se u zgradi RTCG nalazi skladište oružja još od devedesetih godina. Nedavno je ministrica odbrane Milica Pejanović obavijestila Novi sindikat da Vojska Crne Gore nema ništa sa tim oružjem. Od Božidara Vuksanovića, direktora Uprave policije, dobili su informaciju da se povodom toga obraćao dva puta sada već bivšem ministru policije Ivanu Brajoviću, ali nije dobio nikakav odgovor.

Alberto Kamarata se interesovao i koji je od dva sindikata RTCG reprezentativan. Pored Novog sindikata, od ranije postoji Sindikalna organizacija čiji je predsjednik Branko Vujisić. Blagajnik Vujisićeve Sindikalne organizacije izjavio je na sudu da ona nema pristupnicu nijednog člana. Zaposlenim u RTCG se od plata redovno odbija jedan odsto na ime sindikalne članarine. Bolje i to nego da nam direktor ukine bonuse i varijabilu, kažu zaposleni u RTCG.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo