Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Uslovi od ,,spuških” do hotelskih

Objavljeno prije

na

Dom učenika Dušan Marović u Baru, sredinom protekle nedjelje, zatvoren je nakon što su ljekari utvrdili da četvoro djece ima šugu. Zarazna kožna bolest šuga je karakteristična za zemlje trećeg svijeta i pokazuje nizak nivo osnovne higijene.

Nije utvrđeno da li je neko od učenika bolest nakon zimskog raspusta donio od kuće ili su za nju krivi loši uslovi u domu. U barskom domu u kome je smješteno 50 učenika u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, zajednička kupatila se ne griju, a na česmama nema tople vode. Po nalogu sanitarne inspekcije obavljena je dezinfekcija i deratizacija svih prostorija, pa je Dom učenika otvoren početkom ove nedjelje. Sanitarna inspekcija je naložila da se ,,mora obezbijediti topla voda na česmama da bi nakon upotrebe toaleta učenici mogli da održavaju higijenu”. Iz nadležnog Ministarstva prosvjete, po običaju, nije bilo komentara.

Serijski se ponavlja poznata priča – tek kada se desi zaraza ili neki drugi kastig, nadležni reaguju. Problemi u barskom Domu učenika koji je sagrađen 1974. nijesu od juče. Zbog loših uslova u kome žive učenici glavnom prosvjetnom inspektoru žalio se istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković. Bivši ombudsman Šefko Crnovršanin, nakon što je 2007. posjetio taj dom, konstatovao je da su tamo uslovi ,,lošiji nego u Spužu”.

Koliko su uslovi odmakli od Spuža u ostalim crnogorskim domovima učenika i studenata?

U Podgorici, najvećem školskom i univerzitetskom centru, stotinu učenika je smješteno u Domu učenika, dok oko hiljadu živi u Prvoj i Drugoj fazi studentskog doma i tzv. Plavom dvoru.

O tome kakvi su uslovi govori i cijena – mjesečna stanarina za studente u Plavom dvoru i Prvoj fazi je 11,80, a u Drugoj fazi i Domu učenika 7,40. eura. Prva dva objekta su pretrpjela brojna renoviranja i drastično se razlikuju od onih u Drugoj fazi i posebno Domu učenika, pa u ovim objektima jedno kupatilo koristi 15 stanara.

Tri obroka u menzama pri domovima koštaju mjesečno 22,60 eura. U njima se hrani oko 3200 korisnika.

U Plavom dvoru koji je namijenjen najboljim studentima uslovi su kao u hotelu. Na ulazu i rampa za lica sa invaliditetom, unutra lift. Studentima se izdaju elektronske kartice koje služe za ulazak u dom i za menzu. S druge strane, u susjednom Domu učenika okrečeni zidovi i uglačani podovi ne mogu sakriti trošnost zgrade stare šest decenija. Osim male biblioteke i hola kod recepcije nema zajedničkih prostorija, jedno kupatilo na više soba.

,,Na nivou Crne Gore od Ministarstva prosvjete dobijamo nešto manje od sto eura po učeniku, a od studenata 30 eura. Ta sredstva nijesu dovoljna da bi značajnije unapređivali smještaj. Primarno nam je održavanje objekata i higijena”, kaže direktor JU Dom učenika i studenata Podgorica Radoslav Jovanović.

Grijanje, higijena, buka, to je ono na što se žale stanari domova. Međutim, simptomatično je da niko od studenata neće javno da progovori o problemima.

U Novom studentskom domu pored Univerziteta grijanje je dvokratno od 7 do 11 i od 14 do 18 sati, dvokratno je i snabdijevanje toplom vodom. Za kotlarnicu je nadležan Rektorat, pa ona radi uglavnom kada profesori imaju predavanja. I snabdijevanje toplom vodom je dvokratno tokom dana.

Za smještaj u podgoričkim domovima svake godine konkuriše skoro duplo više studenata i učenika od postojećih kapaciteta. Studenti se već godinama žale na veliki broj ilegalaca. Tarifa za krevet je preko 500 eura u Plavom domu, oko 400 u Prvoj fazi, a 200 u Drugoj. Cijena za karticu u menzi – po dogovoru.

„Kada saznamo za te slučajeve, odmah im oduzimamo mjesta. Zanimljivo je i ovo – u domovima je smješteno oko 1000 studenata, a menzu koristi njih preko 3000. To je, ipak, jedan vid socijalne kategorije. Deset godina nijesmo povećavali cijene usluga u domovima”, kaže Jovanović.

Postojeće kapacitete za smještaj učenika i studenata u Podgorici trebalo bi da rastereti završetak izgradnje novog studentskog doma kod Rektorata Univerziteta Crne Gore. Planirano je da bude otvoren najesen. Dom se gradi po principu privatno-javnog partnerstva. Izvođač radova je firma Kroling kojoj je dato zemljište i oslobođena je plaćanja komunalija. Ugovorom je predviđeno da dom nakon 30 godina postane vlasništvo države, a precizirano je i da cijena u novoizgrađenom privatnom domu ne smije biti veća od 20 odsto od one u postojećim domovima. Valja napomenuti da zbog ranijih aranžmana sa danilovgradskom firmom Kroling oko gradnje profesorskih zgrada i zgrade za tri fakulteta, Univerzitetu Crne Gore prijeti bankrot.

Najavu gradnje novog doma za učenike i studente u Nikšiću nije propustio da pomene nijedan ministar prosvjete u protekloj deceniji. Prošle godine to je obećao i tadašnji premijer Lukšić. Po ugledu na podgoričko privatno-javno partnerstvo u junu prošle godine raspisan je tender za izgradnju novog studentskog doma u Nikšiću.

Da je novi dom neophodan gradu pod Trebjesom govore brojke – na Filozofskom fakultetu u Nikšiću studira preko 3.000 studenata, a Dom učenika i studenata Braća Vučinić ima za studente 250 raspoloživih mjesta, a za učenike 44.

,,Dom u Nikšiću pruža studentima i učenicima usluge smještaja i ishrane, a za studente koji koriste privatni smještaj u Nikšiću pružamo usluge ishrane. Interesovanje za naše usluge je veliko tako da u školskoj 2012/13. ukupno imamo 716 korisnika”, kaže direktor ove ustanove Momčilo Đukanović.

Dom u Nikšiću je otvoren 1948. godine. Jedan sprat je renoviran i namijenjen najboljim studentima i gostujućim profesorima i odgovara uslovima hotela B kategorije. U ostalim djelovima studentima su na raspolaganju trokrevetne i četvorokrevetne sobe, a stanari jednog sprata koriste tri zajednička kupatila.

Na pitanje Monitora da li ima problema u radu Doma, Đukanović kaže: ,,Nemamo nikakvih problema kada je u pitanju rukovođenje ovom ustanovom”.

Međutim, stanari nikšićkog doma su jedni od rijetkih koji su prije dvije godine protestovali. Oni su se tada okupili ispred doma tražeći od uprave da im poveća broj termina u kojima će imati toplu vodu, a ne samo u dva sata ujutru i uveče.

,,Do sada to nije bio problem, jer su studenti svakodnevno imali i imaju obezbijeđenu toplu vodu u zajednički dogovorenim terminima”, kaže Đukanović.

Smještajnih kapaciteta za učenike i studente nedostaje i u Kotoru. U tamošnjem Domu učenika i studenata Spasić-Mašera boravi 216 studenata i 44 učenika. Za smještaj se prijavi duplo više interesenata. Renoviranje doma je počelo 2008.

,,Svake godine se ulaže u renoviranje doma. Smještaj se iz godine u godinu poboljšava. Ljeti u domu borave studenti iz Srbije, Hrvatske i oni kažu da su uslovi u našem domu slični onima kod njih”, kaže šef recepcije kotorskog doma Zoran Krivokapić.

Najbolji uslovi za smještaj učenika i studenata su u najstarijem cetinjskom domu koji se nalazi u zgradi nekadašnjeg Djevojačkog instituta, koja je useljena 1872. godine.

U Doma učenika i studenata Cetinje ima 15 učenika i 80 studenata, a 14 kreveta koriste profesori koji dolaze iz drugih sredina. Cijena za smještaj i ishranu studenata iznosi 29,60, a za učenike 29,20 eura od čega osam eura za smještaj. Ukupno 105 kreveta raspoređeni su u 37 soba – od kojih svaka ima posebne toalete, televizijske aparate… Učenicima i studentima je na raspolaganju i čitaonica sa tri internet kafea. Kao i u ostalim gradovima mnogo je onih koji ne mogu dobiti smještaj u domu zbog ograničenih kapaciteta.

Prije dvije godine u domski enterijer uloženo je 75.000 eura i to iz sopstvenih sredstava ustanove. Direktorica Doma učenika i studenata Cetinje Vesna Miranović najavljuje da će se renoviranje u domu nastaviti. Opet iz sopstvenih sredstava.

Ko zna da li bi cetinjski dom danas odudarao od crnogorskog standarda da njegovo potkrovlje nije izgorjelo početkom 2010. godine. U rekonstrukciju, koja je trajala devet mjeseci, država je uložila 210.000 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo