Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Uslovi od ,,spuških” do hotelskih

Objavljeno prije

na

Dom učenika Dušan Marović u Baru, sredinom protekle nedjelje, zatvoren je nakon što su ljekari utvrdili da četvoro djece ima šugu. Zarazna kožna bolest šuga je karakteristična za zemlje trećeg svijeta i pokazuje nizak nivo osnovne higijene.

Nije utvrđeno da li je neko od učenika bolest nakon zimskog raspusta donio od kuće ili su za nju krivi loši uslovi u domu. U barskom domu u kome je smješteno 50 učenika u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, zajednička kupatila se ne griju, a na česmama nema tople vode. Po nalogu sanitarne inspekcije obavljena je dezinfekcija i deratizacija svih prostorija, pa je Dom učenika otvoren početkom ove nedjelje. Sanitarna inspekcija je naložila da se ,,mora obezbijediti topla voda na česmama da bi nakon upotrebe toaleta učenici mogli da održavaju higijenu”. Iz nadležnog Ministarstva prosvjete, po običaju, nije bilo komentara.

Serijski se ponavlja poznata priča – tek kada se desi zaraza ili neki drugi kastig, nadležni reaguju. Problemi u barskom Domu učenika koji je sagrađen 1974. nijesu od juče. Zbog loših uslova u kome žive učenici glavnom prosvjetnom inspektoru žalio se istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković. Bivši ombudsman Šefko Crnovršanin, nakon što je 2007. posjetio taj dom, konstatovao je da su tamo uslovi ,,lošiji nego u Spužu”.

Koliko su uslovi odmakli od Spuža u ostalim crnogorskim domovima učenika i studenata?

U Podgorici, najvećem školskom i univerzitetskom centru, stotinu učenika je smješteno u Domu učenika, dok oko hiljadu živi u Prvoj i Drugoj fazi studentskog doma i tzv. Plavom dvoru.

O tome kakvi su uslovi govori i cijena – mjesečna stanarina za studente u Plavom dvoru i Prvoj fazi je 11,80, a u Drugoj fazi i Domu učenika 7,40. eura. Prva dva objekta su pretrpjela brojna renoviranja i drastično se razlikuju od onih u Drugoj fazi i posebno Domu učenika, pa u ovim objektima jedno kupatilo koristi 15 stanara.

Tri obroka u menzama pri domovima koštaju mjesečno 22,60 eura. U njima se hrani oko 3200 korisnika.

U Plavom dvoru koji je namijenjen najboljim studentima uslovi su kao u hotelu. Na ulazu i rampa za lica sa invaliditetom, unutra lift. Studentima se izdaju elektronske kartice koje služe za ulazak u dom i za menzu. S druge strane, u susjednom Domu učenika okrečeni zidovi i uglačani podovi ne mogu sakriti trošnost zgrade stare šest decenija. Osim male biblioteke i hola kod recepcije nema zajedničkih prostorija, jedno kupatilo na više soba.

,,Na nivou Crne Gore od Ministarstva prosvjete dobijamo nešto manje od sto eura po učeniku, a od studenata 30 eura. Ta sredstva nijesu dovoljna da bi značajnije unapređivali smještaj. Primarno nam je održavanje objekata i higijena”, kaže direktor JU Dom učenika i studenata Podgorica Radoslav Jovanović.

Grijanje, higijena, buka, to je ono na što se žale stanari domova. Međutim, simptomatično je da niko od studenata neće javno da progovori o problemima.

U Novom studentskom domu pored Univerziteta grijanje je dvokratno od 7 do 11 i od 14 do 18 sati, dvokratno je i snabdijevanje toplom vodom. Za kotlarnicu je nadležan Rektorat, pa ona radi uglavnom kada profesori imaju predavanja. I snabdijevanje toplom vodom je dvokratno tokom dana.

Za smještaj u podgoričkim domovima svake godine konkuriše skoro duplo više studenata i učenika od postojećih kapaciteta. Studenti se već godinama žale na veliki broj ilegalaca. Tarifa za krevet je preko 500 eura u Plavom domu, oko 400 u Prvoj fazi, a 200 u Drugoj. Cijena za karticu u menzi – po dogovoru.

„Kada saznamo za te slučajeve, odmah im oduzimamo mjesta. Zanimljivo je i ovo – u domovima je smješteno oko 1000 studenata, a menzu koristi njih preko 3000. To je, ipak, jedan vid socijalne kategorije. Deset godina nijesmo povećavali cijene usluga u domovima”, kaže Jovanović.

Postojeće kapacitete za smještaj učenika i studenata u Podgorici trebalo bi da rastereti završetak izgradnje novog studentskog doma kod Rektorata Univerziteta Crne Gore. Planirano je da bude otvoren najesen. Dom se gradi po principu privatno-javnog partnerstva. Izvođač radova je firma Kroling kojoj je dato zemljište i oslobođena je plaćanja komunalija. Ugovorom je predviđeno da dom nakon 30 godina postane vlasništvo države, a precizirano je i da cijena u novoizgrađenom privatnom domu ne smije biti veća od 20 odsto od one u postojećim domovima. Valja napomenuti da zbog ranijih aranžmana sa danilovgradskom firmom Kroling oko gradnje profesorskih zgrada i zgrade za tri fakulteta, Univerzitetu Crne Gore prijeti bankrot.

Najavu gradnje novog doma za učenike i studente u Nikšiću nije propustio da pomene nijedan ministar prosvjete u protekloj deceniji. Prošle godine to je obećao i tadašnji premijer Lukšić. Po ugledu na podgoričko privatno-javno partnerstvo u junu prošle godine raspisan je tender za izgradnju novog studentskog doma u Nikšiću.

Da je novi dom neophodan gradu pod Trebjesom govore brojke – na Filozofskom fakultetu u Nikšiću studira preko 3.000 studenata, a Dom učenika i studenata Braća Vučinić ima za studente 250 raspoloživih mjesta, a za učenike 44.

,,Dom u Nikšiću pruža studentima i učenicima usluge smještaja i ishrane, a za studente koji koriste privatni smještaj u Nikšiću pružamo usluge ishrane. Interesovanje za naše usluge je veliko tako da u školskoj 2012/13. ukupno imamo 716 korisnika”, kaže direktor ove ustanove Momčilo Đukanović.

Dom u Nikšiću je otvoren 1948. godine. Jedan sprat je renoviran i namijenjen najboljim studentima i gostujućim profesorima i odgovara uslovima hotela B kategorije. U ostalim djelovima studentima su na raspolaganju trokrevetne i četvorokrevetne sobe, a stanari jednog sprata koriste tri zajednička kupatila.

Na pitanje Monitora da li ima problema u radu Doma, Đukanović kaže: ,,Nemamo nikakvih problema kada je u pitanju rukovođenje ovom ustanovom”.

Međutim, stanari nikšićkog doma su jedni od rijetkih koji su prije dvije godine protestovali. Oni su se tada okupili ispred doma tražeći od uprave da im poveća broj termina u kojima će imati toplu vodu, a ne samo u dva sata ujutru i uveče.

,,Do sada to nije bio problem, jer su studenti svakodnevno imali i imaju obezbijeđenu toplu vodu u zajednički dogovorenim terminima”, kaže Đukanović.

Smještajnih kapaciteta za učenike i studente nedostaje i u Kotoru. U tamošnjem Domu učenika i studenata Spasić-Mašera boravi 216 studenata i 44 učenika. Za smještaj se prijavi duplo više interesenata. Renoviranje doma je počelo 2008.

,,Svake godine se ulaže u renoviranje doma. Smještaj se iz godine u godinu poboljšava. Ljeti u domu borave studenti iz Srbije, Hrvatske i oni kažu da su uslovi u našem domu slični onima kod njih”, kaže šef recepcije kotorskog doma Zoran Krivokapić.

Najbolji uslovi za smještaj učenika i studenata su u najstarijem cetinjskom domu koji se nalazi u zgradi nekadašnjeg Djevojačkog instituta, koja je useljena 1872. godine.

U Doma učenika i studenata Cetinje ima 15 učenika i 80 studenata, a 14 kreveta koriste profesori koji dolaze iz drugih sredina. Cijena za smještaj i ishranu studenata iznosi 29,60, a za učenike 29,20 eura od čega osam eura za smještaj. Ukupno 105 kreveta raspoređeni su u 37 soba – od kojih svaka ima posebne toalete, televizijske aparate… Učenicima i studentima je na raspolaganju i čitaonica sa tri internet kafea. Kao i u ostalim gradovima mnogo je onih koji ne mogu dobiti smještaj u domu zbog ograničenih kapaciteta.

Prije dvije godine u domski enterijer uloženo je 75.000 eura i to iz sopstvenih sredstava ustanove. Direktorica Doma učenika i studenata Cetinje Vesna Miranović najavljuje da će se renoviranje u domu nastaviti. Opet iz sopstvenih sredstava.

Ko zna da li bi cetinjski dom danas odudarao od crnogorskog standarda da njegovo potkrovlje nije izgorjelo početkom 2010. godine. U rekonstrukciju, koja je trajala devet mjeseci, država je uložila 210.000 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo