Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo jačega

Objavljeno prije

na

milanmarkovic

BUzalud su Fliipa Vujanovića u pravne škole slali. I jedne i druge izbore koji se očekuju, pritiska teška patnja u predjelima zakonitosti. Ustavni sud odlučiće može li se tri puta biti predsjednik Crne Gore, iako u Ustavu lijepo piše da ne može; odluka Upravnog suda treba da pokaže je li vlast ispravno formirana u Andrijevici, iako je dosad dvaput odlučio da nije. Na jednim izborima Vujanović je neustavan kandidat, druge je nezakonito raspisao.

Jedanaest poslanika i ministara Socijaldemokratske partije, u svojstvu građana, podnijeli su žalbu Ustavnom sudu na rješenje Državne izborne komisije o predsjedničkoj kandidaturi Filipa Vujanovića. Šef poslaničkog kuba SDP-a Borislav Banović podsjetio je da Vujanović po Ustavu nema pravo da bude predsjednički kandidat i treći put. Iako su žalbu podnijeli ,,kao građani”, predstavnici SDP-a su se slikali u Skupštini. Ustavni sud treba da odluči u roku od 48 sati od prijema žalbe.

Prethodno je Milo Đukanović, predsjednik DPS-a, sproveo svog kandidata do Državne izborne komisije gdje su predali 13.567 potpisa podrške Vujanovićevoj kandidaturi. Zaneseni harizmom Filipa Vujanovića, građani su u redovima, po kiši, čekali da daju svoj potpis pred opštinskim izbornim komisijama. Grijala ih je misao o čuvanju svoje službe u državno-partijskoj administraciji i ljubav prema domovini, dakako.

Iz nevladinih organizacija su upozorili da od¬la¬zak za¬po¬sle¬nih u državnim in¬sti¬tu¬ci¬ja¬ma, s rad¬nog mje¬sta, tokom radnog vremena, u opštinske iz¬bor¬ne ko¬mi¬si¬je uka¬zu¬je na po¬sto¬ja¬nje političkog pri¬ti¬ska unu¬tar in¬sti¬tu¬ci¬ja i pred¬sta¬vlja ja¬sno kr¬še¬nje zakona. Svejedno, Filip je prolistao.

Kandidatura Miodraga Lekića značajno je ojačana kolektivnom podrškom SNP-a. Cifra od 7.710 potpisa za njega izvjesno neće biti nepremostiva prepreka. Kandidat Pravedne Crne Gore Rade Bojović, kako sada stoje stvari, teže može do tog cilja.

Prije odluke Ustavnog, očekuje se odluka Upravnog suda po tužbi SNP-a zbog nezakonitosti u opštini Andrijevica. U tom mjestu se samoraspustila, po odluci Upravnog suda, nezakonito formirana Skupština. Ta odluka poslužila je kao osnov predsjedniku Crne Gore da u Andrijevici raspiše izbore.

Socijalistička narodna partija odlučila je da ,,zbog pravnog nasilja” neće učestvovati na izborima u Andrijevici. ,,SNP vjeruje da elementarno nezakonite odluke SO Andrijevica ni ovoga puta ne mogu dobiti sudsku zaštitu”, ocijenili su iz te partije.

Kako Monitor nezvanično saznaje, u SNP-u očekuju da će Upravni sud i treći put poništiti odluke ,,grupe odbornika okupljenih oko DPS-a u SO Andrijevica”. Ta odluka se očekuje dok ovaj broj Monitora ide u štampu. Osnovano se može pretpostaviti da će, bez obzira na odluku suda, DPS tjerati po svome. Kad ne mogu po pravu, vlast će osvojiti partijskom silom. Snagu im daju rezultati parlamentarnih izbora na kojima je vladajuća koalicija osvojila preko 57 odsto glasova.

Nova je odlučila da se pridruži SNP-u u bojkotu andrijevičkih izbora. Pozitivna je najavila da će razmotriti mogućnost da povuče svoju listu. Ako bi i Pozitivna odustala, na izborima u Andrijevici bi učestvovale dvije koalicije: Za evrop¬sku An¬dri¬je¬vi¬cu – DPS-SDP i Za¬jed¬no za Va¬so¬je¬vi¬će, lista Narodne i Stranke srpskih radikala.

U Nikšiću će, uglavnom biti isto kao na prethodnim izborima.

„Ponudićemo novu kadrovsku strukturu, nove projekte i pokazati da smo, bez obzira na sve probleme, najbolja, najorganizovanija i najsposobnija partija koja može dovesti Nikšić na mjesto koje mu pripada”, pohvalio se predsjednik lokalnog DPS-a Radivoje Nikčević. Ne zna se šta ih je sprečavalo da to urade ranije, ali se zna šta će biti njihov udarni argument: ,,Opozicija je neodgovorna družina, koja je nesposobna da formira lokalnu vlast”.

Naravno, DPS-u su na raspolaganju i drugi resursi. Po¬sla¬nik DF Mi¬lu¬tin Đu¬ka¬no¬vić op¬tu¬žio je potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića da je na¬re¬dio bri¬sa¬nje gra¬đa¬na Nik¬ši¬ća iz bi¬rač¬kog spi¬ska ka¬ko bi bi¬la spro¬ve¬de¬na još jed¬na iz¬bor¬na kra¬đa u tom gra¬du.

Riječ je o brisanju iz biračkih spiskova građana koji nemaju crnogorsko državljanstvo. U bi¬rač¬kom spi¬sku op¬šti¬ne Nik¬šić ne¬ma podataka o dr¬ža¬vljan¬stvu za 2.926 građana, saopštio je SNP.

Iz te partije su ukazali da je brisanje sa spiska ovih birača zakonito, samo ga treba sprovesti po zakonu – donijeti rješenje, uručiti ga građaninu koji onda ima pravo žalbe, pa tek tada donijeti konačno rješenje.

DPS se, naravno, odlučuje za skraćeni postupak. Na optužbu upućenu Maroviću odbrusili su: ,,Baze biračkih spiskova ažuriraju sekretarijati za lokalnu samoupravu, na osnovu podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a ne Demokratska partija socijalista ili pojedinac”. U Frontu su baš mislili da Marović lično, sa gumicom u ruci, ide i briše po spiskovima.

A bio nam je u posjeti i šef Ograničene posmatračke misije OEBS/ODIHR sa prethodnih izbora Gert Hajnrih Arens. Nakon susreta sa ministrom pravde Duškom Markovićem ocijenio je da iz dana u dan sve više napredujemo. „Protekli vanredni parlamentarni izbori protekli su u mirnoj i demokratskoj atmosferi uz poštovanje fundamentalnih prava, preporuka i standarda OEBS-a i Savjeta Evrope, i u odnosu na raniji period, kvalitet cjelokupnog izbornog procesa je vidno unaprijeđen”, saopšteno je iz Ministarstva.

Arens i Marković razmatrali su Izvještaj koji je misija ODIHR-a pripremila kao osvrt na nedavno održane parlamentarne izbore. ,,Marković je iskazao zadovoljstvo sadržajem Izvještaja koji, pored generalno pozitivnog tona koji daje podstrek, sadrži i smjernice u kontekstu daljeg razvoja demokratije, vladavine prava i drugih evropskih standarda”. Prosto se čovjek zapita: kud više da napredujemo.

Tokom sastanaka u parlamentu, sa predsjednikom Rankom Krivokapićem i predstavnicima poslaničkih klubova Arens je rekao i da je kampanja uoči izbora bila fer i da su mediji bili slobodni u izvještavanju. Malčice treba poraditi na povjerenju građana u izborni proces.

Predstavnici poslaničkih klubova crnogorskog parlamenta, kako je saopšteno, zadovoljni su Izvještajem OEBS-a i saglasili su se sa njegovim preporukama.

Bio je to dosadan radni dan narodnih predstavnika, tokom kojeg se morao ,,ispoštovati” evropski zvaničnik. Očigledno se opozicioni predstavnici poslaničkih klubova na tom sastanku nijesu pojavili sa materijalima koji dokazuju njihove tvrdnje da vlast na izborima krade. Nijesu se postarali čak ni da pripomenu koliko birača zavisi od državne kase i nijesu ponijeli sa sobom čuveni izvještaj o radu podgoričkog DPS-a sa podacima o partijskim službama zapošljavanja, partijskoj socijalnoj pomoći i slično. Nema garancija da bi to nešto popravilo, ali – za to primaju platu.

Odluka opozicije da ne učestvuje na izborima u Andrijevici neće natjerati vlast da počne da poštuje zakone, ali, ako se pridruži Pozitivna, može pokazati jasan stav opozicionih predstavnika da u kršenju zakona ne žele da učestvuju. Da su kojim slučajem odlučili da ne izađu ni na jednako neregularne izbore u Nikšiću, moglo bi značiti nešto. Ovako i u najboljoj verziji, rezultat može ispasti polovan. Izgledaće kao da su Andrijevicu prepustili.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo