Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo jačega

Objavljeno prije

na

BUzalud su Fliipa Vujanovića u pravne škole slali. I jedne i druge izbore koji se očekuju, pritiska teška patnja u predjelima zakonitosti. Ustavni sud odlučiće može li se tri puta biti predsjednik Crne Gore, iako u Ustavu lijepo piše da ne može; odluka Upravnog suda treba da pokaže je li vlast ispravno formirana u Andrijevici, iako je dosad dvaput odlučio da nije. Na jednim izborima Vujanović je neustavan kandidat, druge je nezakonito raspisao.

Jedanaest poslanika i ministara Socijaldemokratske partije, u svojstvu građana, podnijeli su žalbu Ustavnom sudu na rješenje Državne izborne komisije o predsjedničkoj kandidaturi Filipa Vujanovića. Šef poslaničkog kuba SDP-a Borislav Banović podsjetio je da Vujanović po Ustavu nema pravo da bude predsjednički kandidat i treći put. Iako su žalbu podnijeli ,,kao građani”, predstavnici SDP-a su se slikali u Skupštini. Ustavni sud treba da odluči u roku od 48 sati od prijema žalbe.

Prethodno je Milo Đukanović, predsjednik DPS-a, sproveo svog kandidata do Državne izborne komisije gdje su predali 13.567 potpisa podrške Vujanovićevoj kandidaturi. Zaneseni harizmom Filipa Vujanovića, građani su u redovima, po kiši, čekali da daju svoj potpis pred opštinskim izbornim komisijama. Grijala ih je misao o čuvanju svoje službe u državno-partijskoj administraciji i ljubav prema domovini, dakako.

Iz nevladinih organizacija su upozorili da od¬la¬zak za¬po¬sle¬nih u državnim in¬sti¬tu¬ci¬ja¬ma, s rad¬nog mje¬sta, tokom radnog vremena, u opštinske iz¬bor¬ne ko¬mi¬si¬je uka¬zu¬je na po¬sto¬ja¬nje političkog pri¬ti¬ska unu¬tar in¬sti¬tu¬ci¬ja i pred¬sta¬vlja ja¬sno kr¬še¬nje zakona. Svejedno, Filip je prolistao.

Kandidatura Miodraga Lekića značajno je ojačana kolektivnom podrškom SNP-a. Cifra od 7.710 potpisa za njega izvjesno neće biti nepremostiva prepreka. Kandidat Pravedne Crne Gore Rade Bojović, kako sada stoje stvari, teže može do tog cilja.

Prije odluke Ustavnog, očekuje se odluka Upravnog suda po tužbi SNP-a zbog nezakonitosti u opštini Andrijevica. U tom mjestu se samoraspustila, po odluci Upravnog suda, nezakonito formirana Skupština. Ta odluka poslužila je kao osnov predsjedniku Crne Gore da u Andrijevici raspiše izbore.

Socijalistička narodna partija odlučila je da ,,zbog pravnog nasilja” neće učestvovati na izborima u Andrijevici. ,,SNP vjeruje da elementarno nezakonite odluke SO Andrijevica ni ovoga puta ne mogu dobiti sudsku zaštitu”, ocijenili su iz te partije.

Kako Monitor nezvanično saznaje, u SNP-u očekuju da će Upravni sud i treći put poništiti odluke ,,grupe odbornika okupljenih oko DPS-a u SO Andrijevica”. Ta odluka se očekuje dok ovaj broj Monitora ide u štampu. Osnovano se može pretpostaviti da će, bez obzira na odluku suda, DPS tjerati po svome. Kad ne mogu po pravu, vlast će osvojiti partijskom silom. Snagu im daju rezultati parlamentarnih izbora na kojima je vladajuća koalicija osvojila preko 57 odsto glasova.

Nova je odlučila da se pridruži SNP-u u bojkotu andrijevičkih izbora. Pozitivna je najavila da će razmotriti mogućnost da povuče svoju listu. Ako bi i Pozitivna odustala, na izborima u Andrijevici bi učestvovale dvije koalicije: Za evrop¬sku An¬dri¬je¬vi¬cu – DPS-SDP i Za¬jed¬no za Va¬so¬je¬vi¬će, lista Narodne i Stranke srpskih radikala.

U Nikšiću će, uglavnom biti isto kao na prethodnim izborima.

„Ponudićemo novu kadrovsku strukturu, nove projekte i pokazati da smo, bez obzira na sve probleme, najbolja, najorganizovanija i najsposobnija partija koja može dovesti Nikšić na mjesto koje mu pripada”, pohvalio se predsjednik lokalnog DPS-a Radivoje Nikčević. Ne zna se šta ih je sprečavalo da to urade ranije, ali se zna šta će biti njihov udarni argument: ,,Opozicija je neodgovorna družina, koja je nesposobna da formira lokalnu vlast”.

Naravno, DPS-u su na raspolaganju i drugi resursi. Po¬sla¬nik DF Mi¬lu¬tin Đu¬ka¬no¬vić op¬tu¬žio je potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića da je na¬re¬dio bri¬sa¬nje gra¬đa¬na Nik¬ši¬ća iz bi¬rač¬kog spi¬ska ka¬ko bi bi¬la spro¬ve¬de¬na još jed¬na iz¬bor¬na kra¬đa u tom gra¬du.

Riječ je o brisanju iz biračkih spiskova građana koji nemaju crnogorsko državljanstvo. U bi¬rač¬kom spi¬sku op¬šti¬ne Nik¬šić ne¬ma podataka o dr¬ža¬vljan¬stvu za 2.926 građana, saopštio je SNP.

Iz te partije su ukazali da je brisanje sa spiska ovih birača zakonito, samo ga treba sprovesti po zakonu – donijeti rješenje, uručiti ga građaninu koji onda ima pravo žalbe, pa tek tada donijeti konačno rješenje.

DPS se, naravno, odlučuje za skraćeni postupak. Na optužbu upućenu Maroviću odbrusili su: ,,Baze biračkih spiskova ažuriraju sekretarijati za lokalnu samoupravu, na osnovu podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a ne Demokratska partija socijalista ili pojedinac”. U Frontu su baš mislili da Marović lično, sa gumicom u ruci, ide i briše po spiskovima.

A bio nam je u posjeti i šef Ograničene posmatračke misije OEBS/ODIHR sa prethodnih izbora Gert Hajnrih Arens. Nakon susreta sa ministrom pravde Duškom Markovićem ocijenio je da iz dana u dan sve više napredujemo. „Protekli vanredni parlamentarni izbori protekli su u mirnoj i demokratskoj atmosferi uz poštovanje fundamentalnih prava, preporuka i standarda OEBS-a i Savjeta Evrope, i u odnosu na raniji period, kvalitet cjelokupnog izbornog procesa je vidno unaprijeđen”, saopšteno je iz Ministarstva.

Arens i Marković razmatrali su Izvještaj koji je misija ODIHR-a pripremila kao osvrt na nedavno održane parlamentarne izbore. ,,Marković je iskazao zadovoljstvo sadržajem Izvještaja koji, pored generalno pozitivnog tona koji daje podstrek, sadrži i smjernice u kontekstu daljeg razvoja demokratije, vladavine prava i drugih evropskih standarda”. Prosto se čovjek zapita: kud više da napredujemo.

Tokom sastanaka u parlamentu, sa predsjednikom Rankom Krivokapićem i predstavnicima poslaničkih klubova Arens je rekao i da je kampanja uoči izbora bila fer i da su mediji bili slobodni u izvještavanju. Malčice treba poraditi na povjerenju građana u izborni proces.

Predstavnici poslaničkih klubova crnogorskog parlamenta, kako je saopšteno, zadovoljni su Izvještajem OEBS-a i saglasili su se sa njegovim preporukama.

Bio je to dosadan radni dan narodnih predstavnika, tokom kojeg se morao ,,ispoštovati” evropski zvaničnik. Očigledno se opozicioni predstavnici poslaničkih klubova na tom sastanku nijesu pojavili sa materijalima koji dokazuju njihove tvrdnje da vlast na izborima krade. Nijesu se postarali čak ni da pripomenu koliko birača zavisi od državne kase i nijesu ponijeli sa sobom čuveni izvještaj o radu podgoričkog DPS-a sa podacima o partijskim službama zapošljavanja, partijskoj socijalnoj pomoći i slično. Nema garancija da bi to nešto popravilo, ali – za to primaju platu.

Odluka opozicije da ne učestvuje na izborima u Andrijevici neće natjerati vlast da počne da poštuje zakone, ali, ako se pridruži Pozitivna, može pokazati jasan stav opozicionih predstavnika da u kršenju zakona ne žele da učestvuju. Da su kojim slučajem odlučili da ne izađu ni na jednako neregularne izbore u Nikšiću, moglo bi značiti nešto. Ovako i u najboljoj verziji, rezultat može ispasti polovan. Izgledaće kao da su Andrijevicu prepustili.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo