Povežite se sa nama

Izdvojeno

POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Štrajkom traže reforme

Objavljeno prije

na

Oslobađanje obrazovanja od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje a ne socijalni budžet, neki su od zahtjeva koje su prosvjetni radnici iznijeli pred štrajk upozorenja. I pored lošeg materijalnog statusa oko14.000 radnika u prosvjeti, glavna tema štrajka nije povećanje plata.  Pojedini direktori škola zaposlenima govore da nemaju pravo na štrajk,  te da mogu ostati bez posla, čulo se na konferenciji za štampu Sindikata prosvjete

 

Školska godina počeće štrajkom upozorenja prosvjetnih ranika. Iz Sindikata prosvjete su najavili da će štrajk upozorenja, 4. septembra, trajati do sat, zaposleni će biti u zbornici i iščitaće svoje zahtjeve.

Odluka o štrajku upućena je premijeru Dritanu Abazoviću, ministrima finasija Aleksandru Damjanoviću i prosvjete Mijomiru Vojinoviću. Iz sindikata su  apelovali da  premijer i ministri uvaže njihove zahtjeve. Istakli su  da je prosvjeta godinama na margini, da je budžet socijalni, da je obrazovanje izgubilo povjerenje u društvu, a nastavnici izgubili dostojanstvo, te da je zakonska regulativa prevaziđena i da je nužna reforma u obrazovanju. Upozorili su da je i dalje na snazi političko zapošljavanje kadra u prosvjeti, bez obzira o kojoj se funkciji ili poslu radilo –  direktorskoj ili higijeničarke.

,,Tražimo da se pristupi izmjenama i dopunama određenih zakona koji se odnose na oblast obrazovanja. Želimo da oslobodimo obrazovni proces od politike. Trebaju da postoje kriterijumi prilikom zapošljavanja direktora, i ostalih radnika u prosvjeti. Ministar postavlja direktora, a on često nema kriterijume da zaposi radnike, već to onda rade ljudi koji nijesu stručni”, upozorio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović. On je posebno  precizirao da se direktori i dalje zapošljavaju po partijskoj liniji: ,,Posljedice su da na funkcije ne dođu najsposobniji ljudi, već obično oni koji su bojažljivi, nijesu zaposleni po kriterijumu nego po nekim vezama i privilegijama”.

Plodovi takvog sistema su poznati. Pojedini direktori škola sada zaposlenima na najavu štrajka otvoreno govore da nemaju pravo na njega, te da mogu ostati bez posla, čulo se na konferenciji za štampu Sindikata prosvjete.

I pored lošeg materijalnog statusa oko14.000 radnika u prosvjeti, glavna tema ovog štrajka nije povećanje plata. Pored politike koja decenijama srozava obrazovanje, traže se reforme i poboljšanje alarmantnog stanja u ovoj oblasti koja je presudna za budućnost.

Ukazuje se na sve manje interesovanje mladih da se bave nastavničkim pozivom, uz sve prisutniji deficit kadra – nedostaju bilolozi, hemičari, profesori matematike, muzičkog, likovnog… Pozivaju Vladu da preduzme mjere kako bi  kroz stipendije i druge podsticaje prosvjetni poziv ponovo postao poželjan za mlade.

,,Zapošljavanje nestručnih kadrova dovodi do toga da mladi ljudi ne žele da se zapošljavaju u školama jer znaju da će da budu podložni pritiscima sa svih strana, ne dobijaju dobru platu, pravna sigurnost im je upitna”, navodi Božović.

Prosvjetni radnici odavno ne kriju da im nesigurnost najviše izazivaju roditelji čije prijave za sve i svašta često dobijaju, a desi se da pored verbalnog nasilja dođe i do fizičkog.
Jedan od zahtjeva je i zaštita prosvjetara od ,,nasilja i uznemiravanja na radu”. Zato, traže izmjenu Krivičnog zakona kako bi se našao  model da nastavnici dobiju status službenog lica, da oni koji atakuju na njih znaju da će biti krivično gonjeni.

Ističu i da budžet za prosvjetu mora prestati da bude socijalni samo za plate i krpljenje rupa u infrastrukturi. Upozoravaju na nedostatak škola u Podgorici, Tivtu, Budvi, ukazuju da je dobro  što Vlada planira da gradi škole, ali da ne mogu čekati po pet godina da se one završe.

Iz Ministarstva prosvjete kao da nijesu mnogo uznemireni razlozima za štrajk upozorenja.  Saopštili su da štrajk može da nanese ogromnu štetu školstvu. Poručili su da imaju plan kako da riješe probleme u prosvjeti, ponovili su da je njihov ovogodišnji budžet 25 odsto veći u odnosu na prošlogodišnji kao i da je za finansiranje i rekonstrukciju, adaptaciju postojeće infrastrukture u školstvu planirano skoro četiri miliona eura. Takođe su ukazali  da je pravo na štrajk garantovano Ustavom, ali i upozorili da se zakonski može ostvariti uz obavljanje minimuma procesa rada.

Oko zakonskog tumačenja minimuma procesa rada Sindikat i Ministarstvo se mimioilaze. Dok Ministarstvo upozorava da se mora poštovati minimum procesa rada, odnosno da se mora izvoditi nastava i da časovi treba da traju 45 minuta, iz Sindikata su poručili da se neće pridržavati toga ako nastavnici odluče da organizuju štrajk. Saopštili su da je problem što je Zakon o štrajku donešen 2015. godine i da je novi akt o minimumu procesa rada trebalo da se donese u roku od šest mjeseci nakon toga, što nije učinjeno. Raniji pregovori sa Ministarstvom o ovoj nepoznanici su stopirani. Iz Ministarstva tvrde  da nema potrebe da se donose nova pravna akta i po svome tumače da ako se desi generalni štrajk čas treba da traje 45 minuta. ,,Ovo je opstrukcija na pravo na štrajk koje je jedno od univerzalnih prava”, izjavio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković i najavio da će, ako se desi generalni štrajk, prosvjetni radnici imati pravo da utvrde minimum procesa rada prema svom nahođenju.

Loši rezultati naših đaka na PISA testiranju, podaci da na prijemnom za Medicinski fakultet padne 32 kanidata koji su dobitnici Luče, samo su neki signali da  u obrazovanju odavno ne ide kako treba i da su reforme neophodne. Umjesto promjena, aktuelna Vlada i ministar Vojinović javnosti su krajem prošle školske godine poslali poruku da se varanje isplati. Pod pritiskom roditelja, nastavnici u komisiji koji su kaznili prepisivače su smijenjeni, a maturanti koji su prepisivali nagrađeni su prolaznom, čak i visokim ocjenama za svoj ,,trud”.

Vladi taj skandal kao da nije bio dovoljan, pa je krajem jula lansirala ideju o pomjeranju školske godine. Premijer Abazović je tada na sjednici Vlade poručio da bi trebalo promijeniti datum zimskog raspusta, dok je ministar finansija Damjanović predložio da se i početak predstojeće školske godine pomjeri sa 4. na 11. septembar.

Obrazlažući svoj predlog, Damjanović je naveo da sa odlaganjem početka nastave ne bi samo produžili turističku sezonu, već bi se izbjegao i period kada su intenzivne vrućine, što bi se nadoknadilo tokom juna sledeće godine. Predlog je objeručke prihvatio ministar prosvjete Vojinović, obrazlažući da je prolongiranje raspusta u toku prošle godine donijelo  benefite državi. Izjavio je i da djeca neće biti oštećena, te da će uraditi sve što je u interesu države. Kako je u toku ,,rekordna” turistička sezona, naknadno se odustalo od ove ideje.

Iz Prosvjetne zajednice su kazali da je ovakav odnos prema obrazovanju neozbiljan i neodgovoran.

Sindikat prosvjete je nadležnima dao rok do 31. decembra da poboljšaju stanje u prosvjeti, a ako se to ne desi odlučiće koji su dalji koraci. Rekli su da imaju više opcija, među kojima je i generalni štrajk.

 

Protest i zbog prevoza

Udruženje Prosvjetni putnici najavilo je da će 2. septembra organizovati protest ispred Ministarstva prosvjete, jer nadležni još nijesu, i pored obećanja, donijeli odluku da se profesorima koji putuju do škola plaća prevoz.

Pravo na prevoz prosvjetnim radnicima je ukinuto 2005. godine. Do sada je bilo više razgovora sa predstavnicima Ministarstva prosvjete da se ovo pravo ponovo uvede. Za sada je sve ostalo na obećanjima.

Iz ovog udruženja su naveli podatke da bi oko 500-600 nastavnika ostvarilo pravo na prevoz. Tvrde i da njihove kolege u EU i regionu imaju pravo na plaćeni prevoz – u Srbiji imaju platnu karticu i mogu da putuju svim prevozima javnog saobraćaja, a u Hrvatskoj im se plaća prevoz prema pređenom kilometru, slično je i na Kosovu…

Da se godinama pregovara oko ovog prava istakli su i iz Sindikata prosvjete: ,,Tražimo da  makar jedan dio, s obzirom da naše plate nijesu visoke, bude plaćen. I to je jedan od zahtjeva da se prevoz prosvjetnim radnicima reguliše na bolji način”, izjavio je Božović.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo