Povežite se sa nama

OKO NAS

PODGORICA: SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ I MUGOŠINO NASLJEĐE: Kojim putem

Objavljeno prije

na

Uprava Podgoricom gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića počela je onim što je obilježilo vladavinu njegovog prethodnika Miomira Mugoše – rušenjem i devastacijom malobrojnih simbola grada.

Na red je došao Tabački most. Nekadašnja veza Stare i Mirkove varoši, reprezent orijentalnog graditeljstva, izgubio je svoju ,,funkcionalnost” u modernoj Podgorici. Stiješnjen između budućeg SPA centra hotela Nikić i novoizgrađene stambene šestospratnice, Agencija za razvoj Podgorice odlučila je da ga uljepša. Tako što će proširiti mosta za više od pet metara. Da bi budući SPA gosti i stanari mogli svoje automobile da ugnaju na prag od kuće.

Planove za ,,rekonstrukciju” mosta u koju treba da se potroši pola miliona eura, novom gradonačelniku je u amanet ostavio stari. Nakon burnih reakcija javnosti i apela upućenih Stijepoviću, rekonstrukcija je stopirana.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je ekspresno, krajem prošle nedjelje, stavila Tabački most na Ribnici pod ,,prethodnu zaštitu”, čime su radovi na mostu prekinuti. Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice najavila je ove nedjelje da će uložiti žalbu na takvo rješenje. U tu svrhu na par metara od mosta bageri i dalje spremno preže.

Iz PG biroa je saopšteno da se rekonstrukcija Tabačkog mosta izvodi po osnovu obaveza Agencije za izgradnju i razvoj i Glavnog grada prema investitorima objekata. Preuzete obaveze nalažu da se pola miliona naših para utroši da bi se investitorima omogućio dvojsmerni saobraćaj preko Tabačkog mosta. Zbog lagodnijeg dolaska do garaža namjereno je da se most duplo prošiti betonom, pa da se onda na njega vrate kamene obloge.

Tako se urniše ono što nijesu mogli vrijeme, bombardovanja i ratovi.

Rekonstrukcija Tabačkog mosta na Ribnici predviđena je Urbanističkim projektom „Nova varoš Blok Y” koga su odbornici gradskog parlamenta usvojiti na sjednici u julu 2011.

Tada je navedeno da je postojeći kameni most širine 4,10 metara, i da postoji bojazan od stvaranja „uskog grla i zagušenja u tom prostoru”. Navedeno je da je obrađivač Urbanističkog projekta, preduzeće Iikoplan iz Podgorice, prihvatilo sugestiju građana!

Godinu kasnije usvojen je Strateški plan razvoja Podgorice. U moru od 170 projekata, među kojima i onaj čuveni o bušenju Gorice, našao se i plan za rekonstrukcija Tabačkog mosta. Ali samo na nivou ideje.

S ideje brzo se prešlo na rušenje. U novembru prošle godine oburdan je u Ribnicu dobar dio ograde Tabačkog mosta. Iz opštine se nijesu glaskali povodom rušenja ograde.

Sumnjičeni su investitoti – Cijevna komerc koja sa desne strane mosta gradi drugi blok hotela Nikić i Neksan iz Nikšića koja sa lijeve strane diže stambenu šestospratnicu.

,,Jedino što su naši radnici srušili je prilazna rampa kućama koje se nalaze u neposrednoj blizini pored Ribnice… Imamo sva neophodna dokumenta”, kazao je tada građevinski inženjer Neksana Bojan Bojičić.

Menadžer kompanije Nikić Žana Nikić saopštila je da niko od nadležnih nije obilazio most: ,,Tabački most je ionako predviđen za rekonstrukciju, tako da ne znam zbog čega se ljudi uzbuđuju. Možda je Glavni grad već počeo pripreme za rekonstrukciju. Do sada su mostom nesmetano prolazile mašine i kamioni”.

Enigmu je riješio tadašnji gradonačelnik Mugoša. ,,Dio ograde uklonjen je prilikom rušenja zgrade bivšeg stambenog preduzeća, a drugi dio kako bi se mogla posjeći tri čempresa koja su bila pored samog luka mosta…”, izjavio je Mugoša Vijestima i presudio da most ionako ,,nema kulturno-istorijsku vrijednost”.

Oko ograde stoljetnog mosta se ne treba sjekirati, jer će ona, po riječima Mugoše, svakako biti skinuta, jer most će ,,morati da ima dvije trake i dvije pješačke staze”.

Da se održi gradonačelnikova riječ i obećanje investitorima, tokom ove godine sve je glatko išlo kroz tzv. ,,institucije sistema”.

Agencija za razvoj i izgradnju Podgorice, čiji je izvršni direktor Nada Mugoša, je rekonstrukciju Tabačkog mosta planirala za ovu godinu i obezbjedila pola miliona eura. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole Agencija je uz saglasnost Neksana, Nikića, Vodovoda i Elektrodistribucije, predala u martu ove godine. Građevinsku dozvolu za rekonstrukciju mosta Agencija je dobila u julu, a izdao je Oliver Marković, vd sekretara za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Radovi su počeli u oktobru, a zaustavljeni početkom novembra. Da li će se nastaviti zavisi najviše od novog gradonačelnika Stijepovića. I njegove odluke da li će produžiti praksu partijskog druga ili će probati da zaštiti ono malo podgoričkih znamenitosti koje su pretekli vladavinu njegovog prethodnika.

Umjesto kamena beton

Predanje kaže da most ime nosi po naselju Tabana, jer su na tom mjestu nekad živjele zanatlije koje su se bavile kovačkim zanatom. ,,Vremenom, najvjerovatnije tokom 17. stoljeća, ovaj moćni tabački esnaf će na tom mjestu sagraditi most preko Ribnice koji po njima ponese naziv Tabački most, a u njegovoj osnovi počiva turska riječ tabak – koža. Most je u narodu bio poznat i pod nazivom Most kod kasapnice, navodi Abdulah-Bato Abdić u časopisu Komuna.

Oni rođeni u Titogradu pamte Dom JNA, riblju pijacu, Stambeno-komunalno preduzeće koji su se nalazili pored Tabačkog mosta. U novoj Podgorici plato ispred mosta je do prošle godine služio kao jedini besplatni parking u centru grada. Nakon što je Nikić izgradio zgradu i hotel, predio se drastično promijenio, a Ribnica je umjesto rijeke, u tom dijelu, postala kanal za otpadne vode. Ovaj most, kao i ostalo što je starije od par decenija, ne zadovoljava savremene kriterijume pa je prošle godine nekažnjeno srušen dio ograde.

Koliko vodimo brigu o rijetkim svjedocima istorije u Podgorici pokazuje i to da ne postoje precizni podaci o tome kada je Tabački most izgrađen, čak se nagađa i o tome da li je bio srušen za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Kad se javnost pobunila zbog navodne rekonstrukcije, iz Ministarstva kulture su saopštili da stari kameni most nije zaštićen kao kulturno dobro, iako je od 18. vijeka, kada je izgrađen, pa do danas sačuvao svoj izgled.

U najnovijem rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara piše da je Tabački most izgrađen krajem XVI vijeka, kao jednolučni, kameni most sa odlikama graditeljstva orijentalnoosmanskog perioda razvoja stare Podgorice. U Agenciji za razvoj i izgradnju Podgorice se ne slažu sa ovom ekspertizom – ,,pretpostavljamo da je Tabački most srušen tokom bombardovanja u Drugom svjetskom ratu i da je nakon toga ponovo izgrađen na mjestu na kome se nekad nalazio”.

Ako su tačni podaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Tabački je vršnjak Vezirovog mosta (koji po estetici nije zaostajao za poznatijim Mostarskim). Sada im prijeti ista sudbina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo