Povežite se sa nama

OKO NAS

DUG KOLAŠINSKE LOKALNE UPRAVE NEPOZNANICA NOVOJ VLASTI: Bankrot ili optimizam

Objavljeno prije

na

Novoizbrana predsjednica ošpštine Kolašin Željka Vuksanović, pored toga što je prva žena na toj funkciji, ostaće upamćena i po vrlo neuobičajenoj izjavi da ne može obećati boljitak ali da građane neće lagati i da će, zajedno sa svojim saradnicima, poštovati zakon.

Iza skupštinske govornice, možda prvi put u političkoj istoriji Kolašina, od nekog ko će biti na čelu izvršne vlasti nije bilo „velikih riječi” niti su pominjane investicije i otvranje novih radnih mjesta. O tome, bar za sada, kazala je nova predsjednica, ne može biti govora. Kolašinci će na boljitak morati da čekaju najmanje još godinu. Razlog je jednostavan – predstavnici nove vlasti još ne zanaju šta će ih dočekati kada je riječ o lokalnim finasijama. Iz SDP, SNP i DF tvrde da i ne znaju koliki je minus koji su naslijedili.

„Ne mogu vam obećati da ćemo graditi i zapošljavati, ali mogu nešto što je takođe vrlo važno. Neću lagati građane”, kazla je nova gradonačelnica. Ona je podsjetila da se pouzdano zna da je opština prezadužena ali da se pravo stanje ne zna. „Jedno je sigurno, dug je višemilonski i moraće se praviti sanacioni plan. Ne nosim ni vreću para ni čarobni štapić. Kad napravim presjek stanja u lokalnoj upravi, pozvaću Vladu Crne Gore da taj plan zajedno i sačinimo. Ocjenjujem da će sanaciona faza trajati godinu, nakon čega ćemo krenuti u ostvarenje razvojnih projekta”, rekla Vuksanović.

Nekoliko dana prije toga njeni koalicioni partneri ocijenili su da je Opština bankrotirala. S druge strane, od predstavnika bivše vlasti, dan prije nego što su napustili svoje funkcije, stigle su, gotovo, optimistične vijesti o ,,stanju lokalnih finansija”.

Doskorašnji predsjednik i potpredsjednik Opštine Darko Brajušković i Đorđije Živković tvrde da ostavljaju manje dugova nego prije četiri godine, a i stabilan i održiv budžet. Prema riječima Živkovića, ukupna dugovanja opštinskog Budžeta iznose oko šest miliona eura. Od toga su 2,7 miliona neizmirene obaveze prema budžetskim korisnicima, dok se preostali dio odnosi na kreditna dugovanja, od kojih su neka reprogramirana i na 20 godina. S druge strane, prema njegovim riječima, Opština ima oko dva miliona eura nenaplaćenih potraživanja.

Ohrabrujuće je, prema njegovim riječima, i to što je tokom minule četiri godine znatno promijenjena struktura prihoda i rashoda u korist prihoda uprkos tome što su porezi na nepokretnosti smanjeni. „.Izuzetno je važno za buduću budžetsku stabilnost da porezi dominiraju u ostvarenim prihodima. Više nema prihoda od komunalija i prodaje zemljišta koji su nekada dominirali u budžetskim prihodima. Tako je u prošloj godini ostvareno 1,5 milion eura prihoda od poreza, taksi i naknada i siguran sam da ima još prostora za povećanje poreske osnove”.

Živković kaže da su svi opštinski krediti reprogramirani na pet, osam, deset pa čak i 20 godina. Predhodna vlast je, tvrdi on, uspjela da reprogramima umanji nepovoljne kamate.

„Za četiri godine, vraćeno je 1,7 miliona eura duga po osnovu kredita. Trenutno se uspješno servisiraju svi krediti, jedino se kasni u obavezama prema Hipo banci i Holandskom fondu. Iako u teškim ekonomskim uslovima, nijesmo prodali ni kvadrat opštinskog zemljišta. Značajno je smanjena i lična potrošnja, koja je nekada u budžetskim rashodima dostizala i dva miliona eura”.

Živković je naglasio da je broj zaposlenih u lokalnoj upravi, javnim preduzećima, ustanovama i Službi zaštite smanjen sa 309 na 224. Za socijalni porgram isplaćeno je 600 000 eura.

„ Mislim da su studenti kroz stipendije koje nijesu realizovane bili najveće žrtve fiskalne discipline. Svi ostali su se naslanjali na budžet i imali podršku koja sama nije bila dovoljna ali su je imali. Poljoprivredu smo pomagali organizacijom učešća na sajmovima, kao i uređenjem putne infrastrukture tamo gdje je najpotrebnije”, ocijenio je odlazeći potpredsednik Opštine.

Prema podacima iz Sekreterijata za finansije, početkom septembra Opština, zajedno sa javnim preduzećima Komunalno i Vodovod i JU Centar za kulturu, dugovala je nešto manje od devet milona eura. Taj iznos je sada, kaže Živković, manji za oko 600 000 eura.

Toliko su Opštinu prije nekoliko dana koštala i dva izgubljena sudska spora. I to nije sve. Iako iz bivše vlasti nikad precizno nijesu saopštili, protiv lokalne uprave što pravna što fizička lica vode nekoliko desetina sudskih sporova. Prema nekim nezvaničnim inforamcijama, njihova je vrijednost višemilionska. Ukoliko bi sud odlučio na štetu Opštine, zvanični dug bi bio za trećinu veći.

Od toga strepi i nova vlast. Oni smatraju da je Vlada umnogome odgovorna za trenutno stanje u opštinskoj kasi i zbog toga očekuju podršku s državnih adresa. Ukoliko je ne bude, kažu, Kolašin je definitivno bankrotirao.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo