Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pogled u nebo

Objavljeno prije

na

Više niko u Ulcinju nema dilema: biće ovo sezona za zaborav. Trajaće manje nego prošle godine, proći će kao stihija, a uspjeh će biti ako se završi bez gubitaka. Ugostitelji i privatni stanodavci slažu se da su finansijski efekti bar do sada za trećinu slabiji nego u sezoni 2008, koja je takođe bila loša. GRANA: Nervoza polagano raste, posebno kod stanodavaca. Cijena smještaja je niska, rijetko prelazi šest eura, čak i na Pristanu, dok je gostiju na Velikoj plaži znatno manje. Slična situacija je i u ugostiteljskim i hotelskim objektima. „Iskreno govoreći, nikada se nijesam ovako osjećao”, kaže rezignirano vlasnik ekskluzivnih apartmana u Starom gradu, Dvori Balšića i Palata Venecija, Gani Resulbegović, koji je i zakupac najvećeg dijela ulcinjske Male plaže. „Da smo puni ne bi bili u stanju da izmirujemo sve ove ogromne opštinske i državne namete”, ističe on za Monitor. Prema njegovim riječima, firme koje uredno plaćaju sve obaveze prema državi i posluju tokom cijele godine našle su se sada na udaru finansijskih i ostalih inspekcija.

„Ništa se praktično ne dešava, a imamo dvije-tri inspekcije svakog dana. Ne može se puniti budžet tako što će se uništiti i ono malo firmi koje su opstale ili relativno dobro poslovale svih ovih godina”, kaže on i dodaje da se na taj način siječe grana na kojoj se sjedi.

KIŠA: „Prošle godine naši su čelnici govorili da turista ima manje, ali da je zarada veća. Valjda će im sada za ovaj krah biti kriva kiša”, smatra zakupac trafike na Maloj plaži.

Najveći broj onih koji žive od turizma ovih dana pogled najčešće usmjeravaju prema nebu. Zaista, dovoljna su samo dva dana s padavinama i Ulcinj praktično opusti.

Gosti s Kosova, kojih je u Ulcinju najviše, u prosjeku ostaju sedam dana i ne žele da im nijedan dan prođe bez kupanja i sunčanja. Zato prije nego što se odluče da krenu na odmor, pogledaju prognozu za narednu sedmicu.

Njihov masovniji dolazak ove sezone stoga treba očekivati od 10. jula, iako se susreću i s neshvatljivim nevoljama na putu. Ove nedjelje ponovo su u Zeti i Vranjini kamenovani autobusi koji su na ulcinjsku rivijeru dovozili turiste s Kosova. Ta je vijest loše odjeknula na Kosovu, što će pokolebati određeni broj ljudi da krene u Crnu Goru.

Mnogo Kosovara ove je sezone odlučilo da odmor provede u Albaniji, Turskoj i Bugarskoj. Putovanje u Albaniju olakšano je izgradnjom modernog autoputa kojim se iz Prištine za samo dva i po sata stiže u Drač. Povratna autobuska karta stoji pet eura!

Do Ulcinja iz Prištine, u jednom pravcu, osam eura.

Analitičari upozoravaju da Ulcinj ubrzano gubi i to, već dvije decenije svoje najvažnije emitivno tržište. Ova sezona pokazuje da treba preduzimati mnogo osmišljenije i dugoročnije korake i poteze da bi se opstalo na elastičnom turističkom tržištu. Jer, kada gost jednom promijeni destinaciju, onda ga je teško ponovo vratiti. Baš kao i glasača, na primjer.

STRANCI: Gosti iz evropskih država ne mare previše za atmosferske prilike. „Kiša mi ne smeta. Lošije vrijeme uvijek iskoristimo da prošetamo Maslinadom i Starim gradom”, kaže nam Milan Krasni, 45. godišnji službenik iz Ljubljane.

„Odmor ionako provodimo u obilasku kulturno-istorijskih i drugih znamenitosti kojima obiluje Ulcinj i njegova okolina”, ističe Jirži Jara iz Češke.

Iz domaćih agencija, koje dovode strane goste, kažu da im nije poznato da se neko vratio zbog lošeg vremena. Organizatori izleta takođe zadovoljno trljaju ruke.

Ovih dana agencije su, inače, pod opsadom inostranih turista koji tragaju za informacijama kako što bolje provesti odmor kad već ne mogu uživati na suncu i u moru.

Niko ne vidi informativne punktove opštine. A i kako kad u ovom turističkom gradu još ne funkcioniše turistička organizacija!?

RAČUNI: Veći broj gostiju nego lani mogao bi ove sezone boraviti u Ulcinju jedino iz Bosne i Hercegovine, iako se tom tržištu posvećuje malo pažnje. Jer, Bosancima je dosadila Hrvatska, ovdje se, kako sami kažu, osjećaju komotnije i relaksiranije.
O većem broju gostiju sa zapadnih tržišta iluzorno je razmišljati s ovakvom hotelskom ponudom. Oni borave uglavnom u hotelu Otrant-Iberostar, na početku Velike plaže, u kojem Ulcinjani ne mogu popiti ni piće, dok je Ada Bojana tradicionalno ljetovalište nudista.
U svakom slučaju, pokazatelji na početku sezone demantovali su i dokazane pesimiste. To, na žalost, znači da će od ove sezone Ulcinjani sakupiti tek mrvice, jer se do 20. avgusta sigurno ne mogu nadoknaditi dosadašnji ogromni minusi.
Činjenica je da je to rezultanta decenijske politike prema turistima i turizmu uopšte. Tačnije, ova će sezona biti kumulativni zbir svih neuspjeha tzv. ,,ulcinjske turističke industrije” od 1989. godine. Svi računi, prije ili kasnije, dođu na naplatu.


ZAČARANI KRUG

U Ulcinju se već punih 20 godina sezona svodi na poslovanje u julu i avgustu. Ovaj je grad tipičan primjer masovnog turizma: ima preko 100 hiljada ležajeva samo u privatnom smještaju, a hotelskih kreveta manje je nego prije 30 godina!
Za najveći broj ljudi prihodi od sezone predstavljaju ključni izvor prihoda, i rijetko ko pomišlja da se novac može zaraditi i na neki drugi način. Zato se svake godine u Ulcinju dogradi najmanje dvije hiljade ležajeva. Da bi to uradili, mještani su se zadužili kod banaka. Ove godine sezona je izrazito slaba, a kreditne rate se moraju vraćati.
Izlaz iz začaranog kruga teško da se može naći jer, kreveti su tu, a u turizmu je prazan ležaj najskuplji.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo