Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pogled u nebo

Objavljeno prije

na

Više niko u Ulcinju nema dilema: biće ovo sezona za zaborav. Trajaće manje nego prošle godine, proći će kao stihija, a uspjeh će biti ako se završi bez gubitaka. Ugostitelji i privatni stanodavci slažu se da su finansijski efekti bar do sada za trećinu slabiji nego u sezoni 2008, koja je takođe bila loša. GRANA: Nervoza polagano raste, posebno kod stanodavaca. Cijena smještaja je niska, rijetko prelazi šest eura, čak i na Pristanu, dok je gostiju na Velikoj plaži znatno manje. Slična situacija je i u ugostiteljskim i hotelskim objektima. „Iskreno govoreći, nikada se nijesam ovako osjećao”, kaže rezignirano vlasnik ekskluzivnih apartmana u Starom gradu, Dvori Balšića i Palata Venecija, Gani Resulbegović, koji je i zakupac najvećeg dijela ulcinjske Male plaže. „Da smo puni ne bi bili u stanju da izmirujemo sve ove ogromne opštinske i državne namete”, ističe on za Monitor. Prema njegovim riječima, firme koje uredno plaćaju sve obaveze prema državi i posluju tokom cijele godine našle su se sada na udaru finansijskih i ostalih inspekcija.

„Ništa se praktično ne dešava, a imamo dvije-tri inspekcije svakog dana. Ne može se puniti budžet tako što će se uništiti i ono malo firmi koje su opstale ili relativno dobro poslovale svih ovih godina”, kaže on i dodaje da se na taj način siječe grana na kojoj se sjedi.

KIŠA: „Prošle godine naši su čelnici govorili da turista ima manje, ali da je zarada veća. Valjda će im sada za ovaj krah biti kriva kiša”, smatra zakupac trafike na Maloj plaži.

Najveći broj onih koji žive od turizma ovih dana pogled najčešće usmjeravaju prema nebu. Zaista, dovoljna su samo dva dana s padavinama i Ulcinj praktično opusti.

Gosti s Kosova, kojih je u Ulcinju najviše, u prosjeku ostaju sedam dana i ne žele da im nijedan dan prođe bez kupanja i sunčanja. Zato prije nego što se odluče da krenu na odmor, pogledaju prognozu za narednu sedmicu.

Njihov masovniji dolazak ove sezone stoga treba očekivati od 10. jula, iako se susreću i s neshvatljivim nevoljama na putu. Ove nedjelje ponovo su u Zeti i Vranjini kamenovani autobusi koji su na ulcinjsku rivijeru dovozili turiste s Kosova. Ta je vijest loše odjeknula na Kosovu, što će pokolebati određeni broj ljudi da krene u Crnu Goru.

Mnogo Kosovara ove je sezone odlučilo da odmor provede u Albaniji, Turskoj i Bugarskoj. Putovanje u Albaniju olakšano je izgradnjom modernog autoputa kojim se iz Prištine za samo dva i po sata stiže u Drač. Povratna autobuska karta stoji pet eura!

Do Ulcinja iz Prištine, u jednom pravcu, osam eura.

Analitičari upozoravaju da Ulcinj ubrzano gubi i to, već dvije decenije svoje najvažnije emitivno tržište. Ova sezona pokazuje da treba preduzimati mnogo osmišljenije i dugoročnije korake i poteze da bi se opstalo na elastičnom turističkom tržištu. Jer, kada gost jednom promijeni destinaciju, onda ga je teško ponovo vratiti. Baš kao i glasača, na primjer.

STRANCI: Gosti iz evropskih država ne mare previše za atmosferske prilike. „Kiša mi ne smeta. Lošije vrijeme uvijek iskoristimo da prošetamo Maslinadom i Starim gradom”, kaže nam Milan Krasni, 45. godišnji službenik iz Ljubljane.

„Odmor ionako provodimo u obilasku kulturno-istorijskih i drugih znamenitosti kojima obiluje Ulcinj i njegova okolina”, ističe Jirži Jara iz Češke.

Iz domaćih agencija, koje dovode strane goste, kažu da im nije poznato da se neko vratio zbog lošeg vremena. Organizatori izleta takođe zadovoljno trljaju ruke.

Ovih dana agencije su, inače, pod opsadom inostranih turista koji tragaju za informacijama kako što bolje provesti odmor kad već ne mogu uživati na suncu i u moru.

Niko ne vidi informativne punktove opštine. A i kako kad u ovom turističkom gradu još ne funkcioniše turistička organizacija!?

RAČUNI: Veći broj gostiju nego lani mogao bi ove sezone boraviti u Ulcinju jedino iz Bosne i Hercegovine, iako se tom tržištu posvećuje malo pažnje. Jer, Bosancima je dosadila Hrvatska, ovdje se, kako sami kažu, osjećaju komotnije i relaksiranije.
O većem broju gostiju sa zapadnih tržišta iluzorno je razmišljati s ovakvom hotelskom ponudom. Oni borave uglavnom u hotelu Otrant-Iberostar, na početku Velike plaže, u kojem Ulcinjani ne mogu popiti ni piće, dok je Ada Bojana tradicionalno ljetovalište nudista.
U svakom slučaju, pokazatelji na početku sezone demantovali su i dokazane pesimiste. To, na žalost, znači da će od ove sezone Ulcinjani sakupiti tek mrvice, jer se do 20. avgusta sigurno ne mogu nadoknaditi dosadašnji ogromni minusi.
Činjenica je da je to rezultanta decenijske politike prema turistima i turizmu uopšte. Tačnije, ova će sezona biti kumulativni zbir svih neuspjeha tzv. ,,ulcinjske turističke industrije” od 1989. godine. Svi računi, prije ili kasnije, dođu na naplatu.


ZAČARANI KRUG

U Ulcinju se već punih 20 godina sezona svodi na poslovanje u julu i avgustu. Ovaj je grad tipičan primjer masovnog turizma: ima preko 100 hiljada ležajeva samo u privatnom smještaju, a hotelskih kreveta manje je nego prije 30 godina!
Za najveći broj ljudi prihodi od sezone predstavljaju ključni izvor prihoda, i rijetko ko pomišlja da se novac može zaraditi i na neki drugi način. Zato se svake godine u Ulcinju dogradi najmanje dvije hiljade ležajeva. Da bi to uradili, mještani su se zadužili kod banaka. Ove godine sezona je izrazito slaba, a kreditne rate se moraju vraćati.
Izlaz iz začaranog kruga teško da se može naći jer, kreveti su tu, a u turizmu je prazan ležaj najskuplji.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo