Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U školu ako hoće

Objavljeno prije

na

Denis ima dvanaest godina i ne zna svih trideset slova azbuke. Ne zna ni abecedu osim toliko da raspoznaje natpise na patikama iz izloga prodavnice ispred koje svakodnevno vuče prolaznike za rukav i tako sebi obezbjeđuje hljeb. On je samo jedno od mnoštva romske djece pod čijim klimavim limenim krovom nema školskih briga. Iako je osnovno obrazovanje u Crnoj Gori obavezno veliki broj mališana iz romskih porodica nikada nije ušao u školu, ili ju je brzo napustio. ŠTA RADI DRŽAVA: Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je jasan. U članu 81 stoji ,,da će se novčanom kaznom kazniti roditelj ako dijete ne upiše u školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu”. Od 2007. godine do danas podnesena su 44 predloga ,,za pokretanje prekršajnih postupaka zbog neispunjavanja osnovnoškolske obaveze” protiv roditelja ili staratelja odbjeglih đaka. Među njima je samo jedan roditelj Rom. Samo jednog stanovnika Kotora romske nacionalnosti država je odlučila da kaznom natjera da povede dijete u školu. Od ostalih je, izgleda, digla ruke. Iako su podgoričke ulice pune dječaka i djevojčica koji u vrijeme školskih časova pokušavaju od prolaznika da dobiju koji euro i onih koji ne prose, ali i ne idu u školu – nikome od njih nisu kažnjeni roditelji. I ne samo to – prosvjetna inspekcija nije nikada posjetila romska izbjeglička naselja da bi utvrdila koliko djece osnovnoškolskog uzrasta ne pohađa školu. Nikada nisu dobili nalog od nadležnog Ministarstva prosvjete i nauke da to urade. Država se, izgleda, baš i ne trudi da poštuje sopstvene zakone, ali i međunarodna dokumenta koja su – obavezujuća. O humanosti – da i ne pričamo.

PISMO MINISTRU: Upravo zbog toga NVO Akcija za ljudska prava poslala je pismo ministru prosvjete i nauke Sretenu Škuletiću u kojem traže od njega da se pozabavi školovanjem djece raseljenih Roma.

„Imajući u vidu opšte poznate činjenice o tome da je neupisivanje djece u škole ili njihovo rano napuštanje izuzetno prisutno u romskoj zajednici, kako među onima koji su državljani Crne Gore, tako i među raseljenim Romima, obraćamo Vam se ovim pismom kako bismo ukazali na obavezu Crne Gore, kao države članice Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Konvencije o pravima djeteta da svoj djeci koja žive na njenoj teritoriji obezbijedi pravo na obrazovanje u vidu obaveznog i besplatnog osnovnog obrazovanja, bez obzira na to jesu li djeca državljani Crne Gore ili ne i bez obzira na volju njihovih roditelja ili staratelja”, stoji u pismu ministru Škuletiću.

Oni pozivaju ministra da obezbijedi da sva djeca raseljenih lica, koja žive i u izbjegličkim naseljima i kampovima (kao što su, na primjer, Konik I i II u Podgorici) u septembru krenu u osnovne škole, i tako ne izgube ni jednu, ili više ni jednu, školsku godinu, bez obzira na to da li će sa roditeljima i ubuduće nastaviti da žive u Crnoj Gori i da li će steći crnogorsko državljanstvo. U Akciji za ljudska prava naglašavaju da administrativne smetnje, kao što je na primjer nedostatak potvrde o prebivalištu i slično, ne smiju uskratiti djeci njihovo ljudsko pravo na obavezno osnovno obrazovanje, koje za mnoge od njih može da znači i jedini put ka izlasku iz siromaštva.

Tea Gorjanc Prelević, urednica Akcije za ljudska prava, podsjeća da osnovno obrazovanje mora biti obavezno i da je to garantovano Međunarodnim paktom i Ustavom Crne Gore. ,,To znači da ni roditelji, ni staratelji, ni država nemaju pravo da odlučuju o tome treba li dijete da ima pristup osnovnom obrazovanju ili ne”, pojašnjava Gorjanc Prelević.

PUNA ŠKOLA ĐAKA, NIOTKUDA ZNANJA: No, dok čekaju ministrov odgovor na pismo Akcije za ljudska prava, u civilnom sektoru ukazuju i na druge probleme sa školovanjem raseljene romske populacije. Aleksandar Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava, ukazuje da čak i kada idu u školu najčešće nemaju kvalitetno obrazovanje. Svoje tvrdnje potkrepljuje primjerom: ,,U područnom odjeljenju škole Božidar Vuković Podgoričanin u koje idu uglavnom djeca iz izbjegličkog romskog kampa – četvrti razred su pretprošle godine završila 42 učenika. Kada su se iz područnog odjeljenja preselili u matičnu školu ostala su samo 23. Ostali su morali da ponavljaju razred. Još šestoro je napustilo školu prvog mjeseca naredne školske godine”.

,,Od preostalih 17 učenika samo četvoro je završilo razred, četvoro je ostalo da polaže popravni, ostali treba da ponavljaju”, objašnjava Zeković

On tvrdi da je čudno zašto se u ovoj zemlji niko ne pita zašto te djece nema u školi. „Neko bi trebalo da odgovara za to što su djeca koja su ocjenjivana odličnim i vrlodobrim ocjenama u područnoj školi u kampu poslije imala po deset jedinica i napuštala školu. To je jasan pokazatelj koliko su oni, zapravo, imali znanja i kako su ocjenjivani”, kaže Zeković.

NE RAZUMIJU NI JEZIK: Ta djeca često ne razumiju crnogorski jezik i to im je, u startu, velika prepreka u učenju i savladavanju školskog gradiva, objašnjava Zeković.

No, sada je pitanje kako su uspjeli da završe četiri razreda a ne znaju osnovne stvari, nepismena su. A uz to – nerijetko iz područnog odjeljenja u kampu gdje završavaju prva četiri razreda ponesu i dobre ocijene.

„U školi u kampu na Koniku nastava nije kvalitetna. Bolje da je ukinu i šalju djecu u gradske škole gdje će im od početka biti stroži kriterijumi. Pokazalo se da više znanja imaju djeca iz izbjegličkog kampa koja idu u škole u gradu”, objašnjava Zeković.

Država, izgleda, nema i nikako da nađe sistemsko rješenje. „Ni taj mali broj koji ide u školu ne bi bio u učionici da nevladin sektor, kada donatori odobre projekat, ne šalje aktiviste da provjeravaju da li su djeca u školi, razgovaraju sa roditeljima, objašnjavaju im značaj obrazovanja i slično”, kaže Zeković.

SMETA IM ZAKON: Zeković pojašnjava da država čak ni pod pritiskom civilnog sektora ne želi da uvede u škole asistente-pomagače romske nacionalnosti koji bi pomagali djeci u savladavanju jezičkih barijera.

“Kažu nam da nema za to zakonskog osnova. A to je, na primjer, Hrvatska uradila. Ni oni nisu imali zakonom predviđene asistente u nastavi, pa su izmjenili zakon i u njega ubacili jednu rečenicu koja je pomogla mnogim malim Romima da se školuju”, objašnjava Zeković.

O tome da u obrazovanju djece koji djetinjstvo provode u izbjegličkom kampu na Koniku ima mnogo rupa svjedoče i zapisnici sa sastanaka koji su sazivani upravo zbog tog problema. U jednom od tih zapisnika sa sastanka održanog krajem aprila, na kojem su osim predstavnika Ministarstva obrazovanja i nauke bili i predstavnici organizacija koje se bave izbjeglim Romima i ljudi iz škole i roditelji – napravljena je podugačka lista nedostataka obrazovanja malenih Roma i zaključaka kako ih riješiti.

U septembru ćemo znati da li će imati ikakvog efekta. Bude li se država i dalje pravila da ne vidi hiljade nepismenih mališana koji šetaju ulicama uskoro će svi oni postati neobrazovani i siromašni mladi ljudi bez šanse da dobiju posao. Ali to je još samo jedno u nizu poglavlja priče o raseljenim Romima u Crnoj Gori.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo