Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U školu ako hoće

Objavljeno prije

na

Denis ima dvanaest godina i ne zna svih trideset slova azbuke. Ne zna ni abecedu osim toliko da raspoznaje natpise na patikama iz izloga prodavnice ispred koje svakodnevno vuče prolaznike za rukav i tako sebi obezbjeđuje hljeb. On je samo jedno od mnoštva romske djece pod čijim klimavim limenim krovom nema školskih briga. Iako je osnovno obrazovanje u Crnoj Gori obavezno veliki broj mališana iz romskih porodica nikada nije ušao u školu, ili ju je brzo napustio. ŠTA RADI DRŽAVA: Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je jasan. U članu 81 stoji ,,da će se novčanom kaznom kazniti roditelj ako dijete ne upiše u školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu”. Od 2007. godine do danas podnesena su 44 predloga ,,za pokretanje prekršajnih postupaka zbog neispunjavanja osnovnoškolske obaveze” protiv roditelja ili staratelja odbjeglih đaka. Među njima je samo jedan roditelj Rom. Samo jednog stanovnika Kotora romske nacionalnosti država je odlučila da kaznom natjera da povede dijete u školu. Od ostalih je, izgleda, digla ruke. Iako su podgoričke ulice pune dječaka i djevojčica koji u vrijeme školskih časova pokušavaju od prolaznika da dobiju koji euro i onih koji ne prose, ali i ne idu u školu – nikome od njih nisu kažnjeni roditelji. I ne samo to – prosvjetna inspekcija nije nikada posjetila romska izbjeglička naselja da bi utvrdila koliko djece osnovnoškolskog uzrasta ne pohađa školu. Nikada nisu dobili nalog od nadležnog Ministarstva prosvjete i nauke da to urade. Država se, izgleda, baš i ne trudi da poštuje sopstvene zakone, ali i međunarodna dokumenta koja su – obavezujuća. O humanosti – da i ne pričamo.

PISMO MINISTRU: Upravo zbog toga NVO Akcija za ljudska prava poslala je pismo ministru prosvjete i nauke Sretenu Škuletiću u kojem traže od njega da se pozabavi školovanjem djece raseljenih Roma.

„Imajući u vidu opšte poznate činjenice o tome da je neupisivanje djece u škole ili njihovo rano napuštanje izuzetno prisutno u romskoj zajednici, kako među onima koji su državljani Crne Gore, tako i među raseljenim Romima, obraćamo Vam se ovim pismom kako bismo ukazali na obavezu Crne Gore, kao države članice Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Konvencije o pravima djeteta da svoj djeci koja žive na njenoj teritoriji obezbijedi pravo na obrazovanje u vidu obaveznog i besplatnog osnovnog obrazovanja, bez obzira na to jesu li djeca državljani Crne Gore ili ne i bez obzira na volju njihovih roditelja ili staratelja”, stoji u pismu ministru Škuletiću.

Oni pozivaju ministra da obezbijedi da sva djeca raseljenih lica, koja žive i u izbjegličkim naseljima i kampovima (kao što su, na primjer, Konik I i II u Podgorici) u septembru krenu u osnovne škole, i tako ne izgube ni jednu, ili više ni jednu, školsku godinu, bez obzira na to da li će sa roditeljima i ubuduće nastaviti da žive u Crnoj Gori i da li će steći crnogorsko državljanstvo. U Akciji za ljudska prava naglašavaju da administrativne smetnje, kao što je na primjer nedostatak potvrde o prebivalištu i slično, ne smiju uskratiti djeci njihovo ljudsko pravo na obavezno osnovno obrazovanje, koje za mnoge od njih može da znači i jedini put ka izlasku iz siromaštva.

Tea Gorjanc Prelević, urednica Akcije za ljudska prava, podsjeća da osnovno obrazovanje mora biti obavezno i da je to garantovano Međunarodnim paktom i Ustavom Crne Gore. ,,To znači da ni roditelji, ni staratelji, ni država nemaju pravo da odlučuju o tome treba li dijete da ima pristup osnovnom obrazovanju ili ne”, pojašnjava Gorjanc Prelević.

PUNA ŠKOLA ĐAKA, NIOTKUDA ZNANJA: No, dok čekaju ministrov odgovor na pismo Akcije za ljudska prava, u civilnom sektoru ukazuju i na druge probleme sa školovanjem raseljene romske populacije. Aleksandar Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava, ukazuje da čak i kada idu u školu najčešće nemaju kvalitetno obrazovanje. Svoje tvrdnje potkrepljuje primjerom: ,,U područnom odjeljenju škole Božidar Vuković Podgoričanin u koje idu uglavnom djeca iz izbjegličkog romskog kampa – četvrti razred su pretprošle godine završila 42 učenika. Kada su se iz područnog odjeljenja preselili u matičnu školu ostala su samo 23. Ostali su morali da ponavljaju razred. Još šestoro je napustilo školu prvog mjeseca naredne školske godine”.

,,Od preostalih 17 učenika samo četvoro je završilo razred, četvoro je ostalo da polaže popravni, ostali treba da ponavljaju”, objašnjava Zeković

On tvrdi da je čudno zašto se u ovoj zemlji niko ne pita zašto te djece nema u školi. „Neko bi trebalo da odgovara za to što su djeca koja su ocjenjivana odličnim i vrlodobrim ocjenama u područnoj školi u kampu poslije imala po deset jedinica i napuštala školu. To je jasan pokazatelj koliko su oni, zapravo, imali znanja i kako su ocjenjivani”, kaže Zeković.

NE RAZUMIJU NI JEZIK: Ta djeca često ne razumiju crnogorski jezik i to im je, u startu, velika prepreka u učenju i savladavanju školskog gradiva, objašnjava Zeković.

No, sada je pitanje kako su uspjeli da završe četiri razreda a ne znaju osnovne stvari, nepismena su. A uz to – nerijetko iz područnog odjeljenja u kampu gdje završavaju prva četiri razreda ponesu i dobre ocijene.

„U školi u kampu na Koniku nastava nije kvalitetna. Bolje da je ukinu i šalju djecu u gradske škole gdje će im od početka biti stroži kriterijumi. Pokazalo se da više znanja imaju djeca iz izbjegličkog kampa koja idu u škole u gradu”, objašnjava Zeković.

Država, izgleda, nema i nikako da nađe sistemsko rješenje. „Ni taj mali broj koji ide u školu ne bi bio u učionici da nevladin sektor, kada donatori odobre projekat, ne šalje aktiviste da provjeravaju da li su djeca u školi, razgovaraju sa roditeljima, objašnjavaju im značaj obrazovanja i slično”, kaže Zeković.

SMETA IM ZAKON: Zeković pojašnjava da država čak ni pod pritiskom civilnog sektora ne želi da uvede u škole asistente-pomagače romske nacionalnosti koji bi pomagali djeci u savladavanju jezičkih barijera.

“Kažu nam da nema za to zakonskog osnova. A to je, na primjer, Hrvatska uradila. Ni oni nisu imali zakonom predviđene asistente u nastavi, pa su izmjenili zakon i u njega ubacili jednu rečenicu koja je pomogla mnogim malim Romima da se školuju”, objašnjava Zeković.

O tome da u obrazovanju djece koji djetinjstvo provode u izbjegličkom kampu na Koniku ima mnogo rupa svjedoče i zapisnici sa sastanaka koji su sazivani upravo zbog tog problema. U jednom od tih zapisnika sa sastanka održanog krajem aprila, na kojem su osim predstavnika Ministarstva obrazovanja i nauke bili i predstavnici organizacija koje se bave izbjeglim Romima i ljudi iz škole i roditelji – napravljena je podugačka lista nedostataka obrazovanja malenih Roma i zaključaka kako ih riješiti.

U septembru ćemo znati da li će imati ikakvog efekta. Bude li se država i dalje pravila da ne vidi hiljade nepismenih mališana koji šetaju ulicama uskoro će svi oni postati neobrazovani i siromašni mladi ljudi bez šanse da dobiju posao. Ali to je još samo jedno u nizu poglavlja priče o raseljenim Romima u Crnoj Gori.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo