Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlada praznih obećanja

Objavljeno prije

na

Prošlo je više od godinu od kada je kupoprodajnim ugovorom istekao krajnji rok da se obnovi proizvodnja u beranskom Rudniku mrkog uglja. Do toga nije došlo i pored više najava crnogorske vlade koja je Rudnik prodala grčkoj firmi Balkan enerdži. Zašto se u Beranama ne kopa ugalj pita se i blizu dvjesta sada nezaposlenih rudara. Makar polovina njih je, prema obećanjima Vlade, do sada trebalo da bude vraćena na posao. Kada će se to desiti – sasvim je neizvjesno. Kopanje uglja u Beranama prestalo je još 2002. Tada je prvi put privatizovana ta nekadašnja državna firma. Privatizacija je propala zbog nesporazuma slovačke i vojvođanske firme, koje su kao kompanjoni postale vlasnici. Njihovim odlaskom u Rudniku je ostala zakopana I njihova oprema vrijedna nekoliko miliona eura. O njom se vodi stečajni postupak. Oprema je uglavnom propala i može se prodati jedino kao staro gvožđe, iako bi njeno vađenje moglo biti skup i rizičan posao. Rudnik je potom kupila jedna indijska kompanija koja je odmah, bez objašnjenja, odustala od posla. Nakon devet neuspjelih tendera, prije dvije godine beranski rudnik kupio je grčki Balkan enerdži, sadašnji vlasnik. Prije godinu u njemu je trebalo da počne proizvodnja. Vlada je Grcima taj rok prolongirala do proljeća ove godine. Prvi maj kao dan početka kopanja mrkog uglja, najavio je na predizbornoj promociji u Beranama lično premijer Milo Đukanović. Ali, još nema ništa ni od vađenja mrkog uglja niti od zapošljavanja rudara. Inženjer Vukašin Saičić, bivši radnik Rudnika, strahuje da je i sa Grcima kao i sa prethodnim kupcima posao opet propao: ,,Bilo je i prije počinjanja i stajanja. Od privatizacije uvijek imamo nova nadanja i nova razočarenja. Svaki put se zanesemo pričom da će se graditi tolika I tolika termoelektrana. Međutim, u svim tim očekivanjima, iz godine u godinu, jedino je sigurno da mi ostajemo na birou rada”. Izvršni direktor Rudnika Predrag Drecun, koji zastupa grčki Balkan Enerdži, kazao je prije tri mjeseca da su im potrebna još tri mjeseca istraživanja. Sada kaže da grčki konzorcijum ima u planu učešće u privatizaciji Elektroprivrede Crne Gore, koje treba da se desi ovoga ljeta. On objašnjava da od toga zavisi početak kopanja uglja. ,,Čekamo ishod tendera da bismo vidjeli sa koliko će energetskog potencijala Crne Gore raspolagati budući vlasnik, a mi se nadamo da će to biti grčki konzorcijum. Iako je u velikoj konkurenciji nezahvalno prognozirati ko će pobijediti na tenderu za Elektroprivredu. Ukoliko ishod bude pozitivan po nas, Rudnik Berane će biti tretiran kao jedna proizvodna jedinica nove crnogorske Elektroprivrede, što je namjera grčkog strateškog partnera,,, kaže Drecun. Ukoliko se to ne desi, odnosno, Grci ne uđu u Elektroprivredu, ići će se na realizaciju alternativnih rješenja. ,,Razmišlja se o solo energetskom objektu koji bi na tržištu prodavao struju, a imamo i mini biznis plan za eksploataciju uglja za tržište. U svakom slučaju nadam se najboljem i koje god rješenje bude mislim da će biti u interesu radnika i opštine Berane i sjevera Crne Gore uopšte”, kaže Drecun. Kompanija Balkan enerdži je prije dvije godine za eksploataciju jame Petnjik u Beranama dobila koncesiju na 20 godina. Kompanija je preuzela obavezu da za četiri godine uloži 120 miliona eura. Grci su obećavali da će zaposliti 500 radnika, što u Rudniku, što u planiranoj termoelektrani. Za sada su za kupovini Vladi isplatili milion i po eura. Novac su trošili i na istraživanja i održavanje Rudnika, gdje radi ukupno 37 ljudi. Inženjer rudarstva i stečajni upravnik koji je Grcima prodao rudnik Dušan Bugarin danas je, kaže, skeptik: ,,Jedna od najtežih posljedica i ove, plašim se, propale privatizacije je to što sada niko ne razmišlja o socijalnom paketu kojeg zapravo nije ni bilo”. Bugarin kaže da neko mora povući potez, jer Grci neće i šute. ,,Siguran sam da Ministarstvo za ekonomski razvoj nema prava da šuti, jer bi time prevarilo rudare i dozvolilo kršenje ugovora koji sam ja potpisao kao stečajni upravnik”. Miodrag Čanović, pomoćnik ministra za ekonomski razvoj, kaže za Monitor da je probijanje rokova za početak rada Rudnika u Beranama posljedica ekonomskih dešavanja od kojih su neka od strateške važnosti za energetsku budućnost Crne Gore. ,,Produžen je rok za dodatna istraživanja kapaciteta rudničkih kopova, a Vlada ima razumijevanja i da se sačeka privatizacija Elektroprivrede, što je takođe bitno grčkoj kompaniji da bi na najbolji način definisala svoje planove o Rudniku”, kaže Čanović. Prema njegovom mišljenju, još nekoliko potrošenih mjeseci bila bi mala šteta u odnosu na korist koja bi se dobila gradnjom nove termoelektrane u Beranama. ,,Stomegavatna elektrana, koja se planira, skopčana je i sa gradnjom energetskog kabla preko Jadrana. Tada bi, inače skuplja struja koja se dobija iz termoelektrana, u odnosu na hidroelektrane, lakše I povoljnije mogla da pronađe kupca, pa bi i to bila povoljnija pozicija za investitore, što je takođe dodatni razlog da razumijemo strateške partnere kakvi su Grci”, objašnjava Čanović. Inženjer Dušan Bugarin smatra da je kopanje uglja u Beranama moralo do sada biti organizovano. Visokokvalitetni i kalorični mrki ugalj može se lako prodavati na tržištu i izvoziti kao sirovina. ,,Siguran sam da ne bi ni mogli iskopati uglja koliko se traži. Nepokretanjem proizvodnje gube i Berane, jer su rudari bez posla, i Crna Gora koja ne ubira porez”, kaže Bugarin.


TERMOELEKTRANA

Priču o termoelektrani, koju neki vide kao svršen čin, mnogi u Beranama smatraju ozbiljnim razlogom za alarm. Takvi su tonovi, prije godinu, preovladavali u raspravi o Nacrtu prostornog plana Crne Gore, u koji je ,,ucrtana” i termoelektrana. Pljevaljsko iskustvo motiv je većini Beranaca da se protive takvom ekološkom problemu u svojoj blizini. Grci, pak, saznaje Monitor, imaju planove i za gradnju elektrana većih kapaciteta od za sada pominjanih stotinu megavata.

Sead SADIKOVIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo