Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Na svoju vodenicu

Objavljeno prije

na

Ocijenili smo da je Vlada pred sebe postavila veoma ambiciozan zadatak – da crnogorsku ekonomiju u 2009. godini zadrži na nultoj stopi rasta, saopštio je premijer Milo Đukanović jedan od zaključaka ovonedjeljnog sastanka sa predstavnicima poslovnih banaka i Centralne banke Crne Gore. Podsjetimo se da je Đukanovićeva Vlada u ovu godinu ušla sa prognozom o rastu društvenog proizvoda od sedam odsto. Potom su očekivanja smanjena na pet, pa na dva odsto rasta. Na polovini godine stigli smo dotle da ,,pozitivna nula” predstavlja ambiciozan zadatak. Gdje ćemo završiti? PARE ILI KREDIT: I ako su svi učesnici sastanka bankara, izvršnih i monetarnih vlasti ukazivali na ,,pozitivne rezultate koji ulivaju optimizam”, iz onoga što su i onoga što nijesu rekli jasno je da se problemi uvećavaju. I sele – iz finansijskog u realni sektor i državnu kasu, gdje nelikvidnost raste iz dana u dan. Zato je sastanak iskorišćen da se formalizuje ideja testirana prethodnih dana u ovdašnjim medijima. Od CBCG se traži da dodatno otpusti kontrolne dizgine i omogući poslovnim bankama novo korišćenje obavezne rezerve. Dio tog novca (20 odsto) proljetos je već iskorišćen za kupovinu državnih obveznica, kako bi se popunile zjapeće praznine u vladinoj kasi. Sada je, po svoj prilici, od CBCG zatraženo da bankama omogući da na isti način (kreditirajući državu) iskoriste obaveznu rezervu do iznosa od 50 odsto.

To bi, makar za kratko, relaksiralo potpredsjednika i ministra finansija Igora Lukšića. Problem je što bi takva odluka povećala nesigurnost na finansijskom tržištu. Za uzvrat, bankari su najavili da neće sniziti sadašnje kamate, koje su, bez konkurencije, najveće među zemljama koje koriste euro.

Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta CBCG ostao je neodređen. Njegova izjava, ipak, ukazuje da u Centralnoj banci strahuju od predočenog zahtjeva. ,,Smatramo da je bankarski sistem pretrpio značajne negativne efekte globalne finansijske krize, možda čak i najveće imajući u vidu kretanje parametara u sistemu…”, rekao je Krgović. To zapravo znači da bi mjere regulacije i kontrole trebalo povećati a ne smanjivati, tumače bankari, ali u nezvaničnoj formi, prepuštajući nekom drugom da to kaže javno – jasno i glasno.

DO SLJEDEĆEG LJETA: Dobra vijest u cijeloj priči jeste ta da su 150 miliona eura kredita dobijenog od Evropske investicione banke i njemačkog KFV konačno pristigli u Crnu Goru. Taj će novac uskoro biti u ponudi ovdašnjih banaka za kreditiranje malih i srednjih preduzeća. Ipak, nijesu se obistinile najave da će taj novac biti iskorišćen za kreditnu pomoć crnogorskoj turističkoj privredi kako bi što spremnija dočekala aktuelnu sezonu. Novac je, jednostavno, stigao prekasno. Tako je najvažnija crnogorska privredna grana ostavljena bez finansijske pomoći u vrijeme kada joj je ona bila najpotrebnija. Što bi se moglo odraziti i na njene rezultate u predstojećim mjesecima. Posredno, već od jeseni, eventualni neuspjeh sezone preliće se i u ostale sektore privrednog života u Crnoj Gori.

Iako državni zvaničnici zaduženi za turizam i dalje šire optimizam, uvjeravajući da su dosadašnji rezultati “na nivou očekivanih” ili čak nešto bolji od plana, izvještaji sa primorja ne ulivaju optimizam. Uostalom, po prvi put od kada je ministar turizma, Predrag Nenezić pred sami špic sezone započinje priču o – pripremama za sljedeće ljeto, ,,kako bi se na vrijeme suzbile posljedice ekonomske krize koja će se i tada osjećati”. I to sluti da država od ovogodišnje turističke sezona polako diže ruke.

,,Ono što je sada važno je postsezona i dobri rezultati u postsezoni koje još ne možemo prognozirati”, kaže ministar Nenezić, “na taj način bi se anulirali minusi koje smo ostvarili u predsezoni”. Očito da se i u turizmu ponavlja priča vladinih projekcija rasta društvenog proizvoda: 7- 5 – 2 -0 -…

SAMI SEBI PRIORITET: Sve ovo najavljuje da nas, najkasnije na jesen, čeka sudar sa drugim velikim talasom ekonomske krize – globalne i one autentično naše. Nju bi mogli obilježiti opšta nelikvidnost i talas otpuštanja prekobrojnih radnika.

Vlada se hvali kako su zahvaljujući njenim mjerama izbjegnuti bankroti velikih sistema i rast nezaposlenosti. Sve je, međutim, više nagovještaja da se takvo stanje održava vještački. Trošenjem državnih miliona za spašavanje privilegovanih privatizovanih preduzeća (od Prve banke, preko Željezare do Kombinata aluminijuma) i direktivom ka turističkim, građevinskim, telekomunikacionim preduzećima da odlože planirana otpuštanja viška radnika.

Ali, taj status quo ne može trajati vječno.

U Pokretu za promjene su izračunali da će Vladin angažman u Kombinatu aluminijuma državu koštati 135 miliona eura (računajući i obećane garancije za nove kredite). Za uzvrat se, tvrde, neće dobiti ništa drugo do nešto sporije gašenje tog preduzeća. Potpredsjednik Lukšić potvrđuje da opcija stečaja KAP-a ostaje aktuelna i nakon vladinog paketa pomoći pošto, jednostavno, nema nikakvih garancija da će vlasnik Kombinata izvršiti svoj dio preuzetih obaveza. Rudnici boksita se u toj priči ne pominju, što navodi na zaključak da su od njih ruke digli i vlasnik i država.

Slična priča važi i za Prvu banku i Željezaru u Nikšiću. Zajedničko im je i to što vlasnike firmi u koje se slio gro državne pomoći sa najvišim zvaničnicima vlade povezuju bliske rođačke i prijateljske veze. Otud sumnje da je to bio glavni razlog što je veći dio novca iz vladinog antikriznog programa teškog 320 miliona otišao u tom pravcu. Bez obzira na stvarne efekte te pomoći.

Sada smo došli u poziciju da se problemi gomilaju, dok je novca za njihovo rješavanje sve manje i manje. Na vidiku nema ni investitora i kreditora koji su se, tvrdilo se do skoro, jagmili da svoj novac ulože ili pozajme Crnoj Gori. Preostale su rezerve pod kontrolom Centralne banke i MMF. Uoči preuzimanja novog premijerskog mandata Đukanović je saopštio da bi ,,Crna Gora mogla odustati od kredita od MMF, pošto bi uslovi koji prate taj paket pomoći mogli još više sputati teturajuću ekonomiju”. Teturajuća ekonomija se, u međuvremenu, našla u nokdaunu. Uz realnu opasnost da u nastavku utakmice bude nokautirana.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo