Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Raj za kockare

Objavljeno prije

na

Pred crnogorskim hotelijerima sve češće se postavlja problem izuzetno niskog nivoa profitabilnosti. Loše poslovanje najvećeg broja obnovljenih luksuznijih hotela na Crnogorskom primorju uzrokovano je prekratkom turističkom sezonom, velikim fiskalnim nametima i posjetom koja iz godine u godinu bilježi sve veći pad. Od proklamovanog elitnog turizma i dolaska bogatih ljudi iz svijeta koji će puniti hotele sa četiri i pet zvjezdica za sada nema ništa. Hotelijeri se okreću drugim, profitabilnijim vidovima ponude, otvaranjem kazina i organizovanjem igara na sreću, po ugledu na slovenačku firmu HIT iz Nove Gorice, turističku grupaciju koju čini 10 kompanija pod nazivom HIT univerzum zabave koja u Crnoj Gori posjeduje hotel Maestral Resort&Casino u Pržnu.  U hotelu Maestral ne muče muku sa posjetom. Slovenci u Pržnu od dolaska 2002. godine promovišu novi vid turističke ponude, takozvani kazino turizam, odmor uz zabavu za kockarskim stolom. PUTOVANJE RADI KOCKANJA: Naziv kockanje zamijenila je sintagma igranje na sreću ili igranje radi zabave čime su kazina otvorila vrata širokom krugu ljudi. Tako je nastala sve traženija vrsta turizma, putovanje radi zabave i igara na sreću!

Kazino Perla u Novoj Gorici jedan je od najvećih u Evropi, u vlasništvu je HIT-a koji je posao proširio u Bosni a uskoro otvara elitnu kockarnicu u Umagu u Hrvatskoj.
Ova vrsta ponude ima velike poštovaoce među Crnogorcima i našim susjedima Italijanima. Novopečeni bogataši, stanovnici Paštrovića koji su do nedavno prodavali svoja imanja po basnoslovnim cijenama, znatan dio stečenog bogatstva ostavili su za zelenim stolom u Maestralu!
Italijani su u hotelu Maestral ipak najbrojniji i najbolji gosti. U saradnji sa domaćom kompanijom Montenegroerlajnz, organizovani su uhodani čarter letovi na relaciji od Barija do Podgorice i nazad. Svakoga petka, tokom čitave godine, na stotine Italijana, strastvenih kockara, provedu vikend u hotelu Maestral u kome ostave zavidne svote novca.
Hazarderi stižu i iz Napulja, Brindizija, Palerma, za koje se iz Podgorice leti jednom u 15 dana. Puni crnogorski fokeri, ponekad i embraeri, dovode u Pržno za jedan vikend više od dvjesta putnika, bogatijih komšija koji žele da se zabave, opuste i za ruletom oprobaju svoju sreću. Na redovnoj liniji iz Podgorica za Rim za ove putnike rezervisano je oko 20 sjedišta a uskoro kreće ruta Podgorica-Milano-Podgorica jednom nedjeljno.
Menadžment hotela organizuje zabavne večeri u areni kazina sa bogatim šou programom od kabaretskih nastupa do koncerata poznatih zvijezda zabavne muzike sa eks ju prostora.

STIŽE KONKURENCIJA: Slovenci će uskoro dobiti konkurenciju. Ruska hotelska grupa Korston postaće većinski vlasnik hotela The Queen of Montenegro u Bečićima, najavio je direktor hotela Dragan Ivančević.

„Radi se o međunarodnoj hotelskoj kompaniji koja ima izuzetno dobre reference, specijalizovane za organizaciju kongresa i igara na sreću.
Kroz dokapitalizaciju naše kompanije u iznosu od 37 miliona eura, ruska firma će steći većinski udio. Ruska kompanija je preuzela obavezu ulaganja u nove sadržaje i podizanje nivoa hotela na pet zvjezdica . Mi smo zapravo kupili partnera sa kojim ćemo stvarati novi kvalitet na turističkom tržištu,” kaže za Monitor Ivančević.

Od 1. jula ove godine kockarnice neće više moći da posluju u Rusiji. Nekadašnji predlog ruskog predsjednika Putina o ukidanju kockarnica u Rusiji, tokom njegovog premijerskog mandata prerastao je u odluku tako da mnoge ruske firme koje su se bavile organizovanjem igara na sreću sele svoj biznis u zemlje Evrope i Balkana.
Predsjednik kompanije Korston Anatolij Kuznjecov najavio je preseljenje kockarnica iz Moskve u Budvu.„Nedavno smo završili pregovore o kupovini hotela Queen Montenegro sa kazinom u Budvi. Promijenićemo njegov naziv u Korston i iz Moskve preseliti stolove za igru i automate. Uoči jeseni organizovaćemo prvi čarter let iz Moskve za Crnu Goru,” kazao je Kuznjecov.

U okviru bečićkog hotela posluje kazino koji vodi podgorička firma Džek pot, sa kojom se vrše pregovori o partnerstvu i unapređenju kockarskog biznisa.
Direktor Ivančević ističe da ciljna grupa novog biznisa u njihovom hotelu ni u kom slučaju neće biti lokalno stanovništvo. „Postigli smo dogovor da će naši gosti biti organizovane grupe turista iz cijelog svijeta koje će između ostalih programa zadovoljiti i tu svoju potrebu da se oprobaju u igrama na sreću. Pored klasičnog kazina hotel treba da ima igraonice i da pruža i tu vrstu zabave”, kazao je Ivančević.

DOBITNA KOMBINACIJA: Slovenački recept uskoro će naći primjenu i u hotelu Splendid u Bečićima. Ni ovom najluksuznijem hotelu na Crnogorskom primorju po svemu sudeći ne cvjetaju ruže. Ni brojne zvjezdice na bijeloj kamenoj fasadi, ni penthaus apartmani od 7.000 eura na noć, ni zvijezde džet-seta, poput Madone sa pričom o raštanu, ne mogu u Bečiće privući dovoljan broj turista koji imaju novaca. Kockarski turizam može biti spas. Ideja je odavno promovisana u posljednjem filmu o Džems Bondu, Casino Royal. Direktor Splendida Žarko Radulović najavljuje otvaranje kasina na visokom nivou u saradnji sa američkom kompanijom Playboy. Ali ne u samom hotelu, nego malo pored.

Koliko kockarnice i elitna turistička ponuda idu zajedno najbolje je demonstrirala kompanija Aman resorts. Kada su postali zakupci turističkog kompleksa Sveti Stefan- Miločer, najprije su sa fasade grada-hotela Sveti Stefan uklonili onu ogromnu reklamu Casino. Rekli su da njihova klijentela ne ide na odmor u hotele koji nude takvu vrstu zabave. ,,Luksuzni hoteli velikih gabarita i spratnosti sa svojim nerealnim očekivanjima dobrog korišćenja kapaciteta tokom cijele godine, koji su ekonomski potpuno neodrživi traže jedino mogući izlaz, a to je okretanje ka kazino industriji koja dobija određeni turistički izraz kao noviji specifični vid turizma zasnovan na igri i zabavi, uz češća a kraća putovanja,” kaže jedan od sagovornika Monitora.

Naš upućeni sagovornik procjenjuje da će gotovo svi novoizgrađeni hoteli završiti u kazino industriji i da ćemo uskoro shvatiti da smo se pretvorili u kazino destinaciju. Odmorišnom turizmu, dominantnoj vrsta turizma, prijeti opasnost da postane -kolateralna šteta.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo