Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lažnjaci na sve strane

Objavljeno prije

na

Mnogi su ovdje pribjegli lakšem putu. Ko će učiti, lakše je kupiti diplomu. Tržišnu cijenu dobile su i fakultetske diplome, srednjoškolske i diplome o završenom zanatu su sitnica. Iako je u nekim institucijama i kompanijama bilo provjera raznih vrsta diploma, zasad je nemoguće procijeniti koliko u Crnoj Gori ima lažnih dokaza o završenoj školi. Sudeći po onome što je dosad otkriveno – ne malo. Samo u Elektroprivredi Crne Gore do sada je pronađeno 86 falsifikovanih diploma, uglavnom, trećeg, četvrtog i petog stepena stručne spreme. Kako je Monitoru saopšteno u toj firmi diplome su uglavnom stečene u Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu ali i u Crnoj Gori. ,,Provjera diploma još traje, a sa zaposlenima za koje je utvrđeno da imaju falsifikovanu diplomu raskinut je radni odnos”. Svojevremeno su provjerovali diplome i u Kombinatu aluminijuma. Preko 60 radnika dobilo je otkaze zbog falsifikovanih svjedočanstava o srednjoj stručnoj spremi. Protiv njih su podnešene krivične prijave za falsifikovanje dokumentacije. Po tadašnjim procjenama uprave KAP-a, takve diplome imalo je oko 200 radnika. Otkriveni su razni lažni papiri. Bilo je zvanja stečenih na smjerovima koji ne postoje u školama, koje su navodno izdale diplomu. U nekim diplomama upisana su, na primjer, četiri predmeta sa maturskog ispita, iako je opštepoznato da se polažu tri. Bilo je i lažnih prekvalifikacija sa jednog na drugi smjer. Neke od falsifikovanih diploma, saopštio je tada KAP, bile su kupljene u Pljevljima i na Cetinju.

Prije nekoliko godina, okriveno je i da mnogi zaposleni u policiji imaju lažne diplome. Crnogorski policajci su falsifikovane diplome nabavljali najčešće od 1997. do 2000, kada je zbog političkih previranja policijsku uniformu obukao veći broj crnogorskih mladića koji nijesu bili školovani za taj posao.

Do sada je utvrđeno da su 143 službenika, prilikom zasnivanja radnog odnosa, priložili lažne diplome, saopšteno je Monitoru iz Uprave policije. Troje ih je priložilo lažne fakultetske diplome, šestoro diplome Više škole, a ostali neke od srednjih škola. Lažne diplome su sticane u gotovo svim gradovima u Crnoj Gori, u Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Protiv njih su pokrenuti disciplinski i krivični postupci.

Monitor je prije nekoliko nedjelja pisao i o nastavnicima u školama koji imaju lažne diplome. Dvije osobe zaposlene kao nastavnici u jednom selu u bjelopoljskoj opštini zbog toga su prestale da rade prije mjesec dana, pred sam kraj ove školske godine. Iz Ministarstva prosvjete je Monitoru objašnjeno da su zatražili provjeru diploma nastavnika samo u dva slučaja, oba u opštini Bijelo Polje. Direktor Osnovne škole Milovan Đalović, Tufo Čindrak, upozorava , međutim, da je posljednjih dvadesetak godina čak desetak falsifikovanih ,,nastavnika” raznih predmeta predavalo đacima u Sušici i isturenim odjeljenjima te škole. Hoće li se time pozabaviti prosvjetna inspekcija, ne znamo.

Po crnogorskom krivičnom zakonu, za krivično djelo falsifikovanje isprava predviđena je kazna do tri godine zatvora. ,,Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe kazniće se zatvorom do tri godine”. Zakon je strog, ali se ne zna da je neko u Crnoj Gori zbog lažne diplome završio u zatvoru.

Lažne diplome se kod nas, po svoj prilici, proizvode i za strano tržište. Policija u Leskovcu podnijela je ranije krivične prijave protiv deset službenika opštine Medveđa zbog falsifikovanih diploma koje su nabavljene u Crnoj Gori. Po zlu glasu se pročula Sredna stručna škola u Pljevljima, a provjeru navodnih diploma izdatih u toj školi, tražila je vojska, pojedine državne institucije, ali i mnoga preduzeća iz Srbije. U školi su odgovarali da nijesu izdavali lažne diplome, već da su one falsifikovane. Na lažnim diplomama bio je falsifikovani pečat Srednje stručne škole, lažni potpisi nadležnih osoba i djelovodni broj pod kojim se upisuju diplome.

Lažne diplome su se izdavale u većini crnogorskih gradova. Monitor, međutim, nije dobio odgovor na pitanje da li policija provjerava gdje se sve u Crnoj Gori izdaju lažne diplome i ima li onih kojima je osnovni posao falsifikovanje diploma.

Osim ljudi koji namjerno krše zakon, ima i onih koji to rade iz neznanja. Ima ljudi koji su sticali diplome preko Interneta – ,,diplome mil”. Riječ je o lažnim diplomama kupljenim preko Interneta kod nepostojećih ustanova visokog obrazovanja. U slučaju ,,diploma mil”, ne može se golim okom vidjeti da nisu validne. Dokument ima pečat neke renomirane visokoškolske ustanove i tek se njenom provjerom otkriva da se radi o falsifikatu, odnosno da iza te isprave ne stoji ustanova koju je akreditovao za to ovlašćen organ.

Do prošle godine, vrednovanje diploma obavljao je Univerzitet Crne Gore. Potom je Vlada donijela odluku o osnivanju ENIK centra pri Ministarstvu prosvjete, čiji je posao priznavanje diploma stečenih u inostranstvu. Uslov da neka diploma bude priznata, je da bude verifikovana u zemlji u kojoj je škola završena. U nekim zemljama pokreće se krivični postupak protiv nosioca lažne diplome, dok se u Crnoj Gori samo odbija njeno priznavanje.

Naravno, vlast ne treba da birine – lažnih diploma, kao i kriminala, ima svuda u svijetu. Recimo, iranski parlament je prošle godine smijenio ministra unutrašnjih poslova Alija Kordana koji je priznao da je podnio falsifikovanu doktorsku diplomu sa Oksfordskog univerziteta. U odnosu na to, sitnica je ako učitelj vašeg djeteta nije ni vidio pedagogiju i slične trice.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo