Povežite se sa nama

OKO NAS

POHARA STOČNOG FONDA: ZAKAŠNJELA VAKCINACIJA: Država pala na ispitu

Objavljeno prije

na

Prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Ministarstva poljoprivrede, sredinom ove sedmice zarazna bolest kvrgave kože goveda dijagnostifikovana je kod 212 životinja. Sva ta goveda, ili su već ili tek treba da u najkraćem roku budu uspavana. Pored Mojkovca, Berana, Bijelog Polja, Kolašina, Plava, Rožaja, Gusinja i Žabljaka, u utorak je bolest otkrivena i na području Nikšića. Broj oboljelih grla, kažu veterinari, svakog se narednog dana povećava, pa se za samo jednu sedmicu gotovo udvostručio. Od kako je 21. jula prvi slučaj zabilježen u Gusinju, kvrgavost kože poharala je stočni fond osiromašenog sjevera. Vakcinacija goveda je u toku, odnosno privodi se kraju u većina opština, a veterinari, kažu, čine sve da spriječe bolest koja mnoga poljoprivredna domaćinstva ostavlja bez osnovnih prihoda.

No, utisak je i stočara i veterinara da su dva kontigenta vakcina, dobijena kroz donaciju Evropske komisije, odnosno sredstvima Vlade, prilično okasnila i da su nadležni i ovog puta pali na ispitu brige o sjeveru.

Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore i jedan od najvećih pljevaljskih stočara Milko Živković javno je ocijenio da je reakcija države na pojavu ove opasne bolesti neozbiljna i neodgovorna. „S obzirom na to da u našem najbližem okruženju ta bolest hara već godinu, moglo se očekivati da će se proširiti i na Crnu Goru”, kazao je on. „Reakcija države, odnosno vakcinacija, trebalo je da uslijedi odmah nakon prvih toplih dana kako bi se izbjegle traumatične situacije među stočarima koji strepe za svoja grla, a mnogima je to jedini izvor prihoda”, objasnio je Živković. On tvrdi da osim toga država malo preduzima i kako bi na pravi način informisala poljoprivrednike o ovoj bolesti. Predsjednik Unije stočara kaže da je sve što je preduzimao na preventivi svojeg stočnog fonda radio samoinicijativno i niko ga od nadležnih nije posjetio kako bi mu dao neki savjet. Stoga je pozvao stručnjake da stočarima odgovore da li će vakcinacija protiv bolesti kvrgave kože imati štetne posljedice s obzirom na to da su grla nedavno vakcinisana protiv tuberkuloze.

Pretpostavlja se da se bolest u Kolašinu pojavila još prije mjesec i po, ali da je prvi slučaj prijavljen 26. jula.

Stočaru iz Trebaljeva Veljku Bulatoviću od bolesti kvrgave kože uginule su već dvije krave, a on s pribojava da su i ostala dva grla zaražena. Bulatović je rekao da je stanje alarmantno i da bi neko od nadležnih trebalo da odgovara zbog toga što vakcine nijesu ranije stigle.

„Ova bolest pojavila se u okruženju još u maju pa se moglo na vrijeme reagovati. Zbog takvog propusta neko mora da odgovara i ovo je posao za tužilaštvo. Ili je u pitanju nerad ili zla namjera. I jedno i drugo su atak na standard poljoprivrednika i sjevera. Pitam se šta još to može da nas zadesi pa da potpuno poništi rezultate krvavog rada svakog stočara. Svaka od mojih uginulih krava donosila je godišnje po 2.000 eura prihoda. Da nije bilo Evropske komisije, koja je ove naše opomenula da bolest uništava stočni fond, ne vjerujem ni da bi sada bilo reakcije”, kaže Bulatović.

On navodi mnoge primjere svojih poznanika, koji su, kako kaže, od jedne krave hranili porodicu ili prodajom sira i mlijeka obezbjeđivali minimalne ali jedine prihode. Ne nada se da će naknade za uspavana grla biti dovoljne da nadomjeste štetu koju stočari trpe.

Sa zakašnjenjem ili ne, ali veterinarske ustanove na području sjevera minulih dana rade ogroman i naporan posao, kako vakcinacije, tako i uspavljivanja i zakopavanja oboljelih životinja. Dok su neki zadovoljni podrškom lokalne uprave, pojedine njihove kolege nijesu su se ustezale da oštro kritikuju i državne i opštinske vlasti. Kako je rekla veterinarka dr Tanja Simić iz VU Vaso Đurović u Mojkovcu, tamošnja Opština nije pružila adekvatnu pomoć zaposlenima u toj ustanovi.

„Vakcinaciju u cijeloj opštini obaviće naša vetrinarska ustanova, a mi smo zaduženi i za uspavljivanje oboljelih životinja. Sve se obavlja našim sredstvima i kadrom. Do sada nijesmo imali nikavu pomoć od lokalne uprave, čak nijesu došli ni na sastanak u Berane koji je prije dvije sedmice organizovan povodom ovog problema”, rekla je ona. Prema njenim riječima, podršku toj veterinarskoj ustanovi pruža samo Služba zaštite, koja pomaže pri transportu uginulih grla. Stanje u Mojkovacu dr Simić ocjenjuje kao alarmantno i „pravu katastrofu za većinu onih koji preživljavaju od prodaje mlječnih proizvoda”.

S druge strane, mojkovačka vlast tvrdi da daje sve od sebe i pruža maksimalnu podršku vetrinarima. Kažu da su još od 27. jula ,,odmah uključili svoje kapacitete u preduzimanju neophodnih mjera iz svoje nadležnosti”.

,,Iako je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poručeno da nema mjesta panici, da se bolest ne prenosi na ljude ni druge životinje, te da bezbjednost hrane nije ugrožena, Opština Mojkovac je formirala tim u koji je uključena poljoprivredna služba. Tim je zadužen da prati situaciju na terenu, informiše i savjetuje domaćinstva. Oboljele životinje se neškodljivo uklanjaju i zakopavaju, za šta je Opština Mojkovac obezbijedila mehanizaciju”, navodi se u saopštenju iz Opštine.

Vakcinaciju će sprovoditi, kažu iz lokalne uprave, veterinarske ambulante upisane u registar veterinarskih organizacija prema područjima koje odredi Uprava uz angažovanje svih veterinara i tehničara zaposlenih u tim ambulantama.

Dr Saša Drljević, kolašinski veterinar, zadovoljan je, kako kaže, onim što čini Opština. „Mi radimo sve što možemo, a lokalne vlasti, zaista pomažu u tome maksimalno. Predstavnici izvršne vlasti nerijeko su s nama na terenu ili se svakodnevno informišu o stanju. Naravno, na raspolaganju nam je njihova mehanizacija i ostala terenska prevozna sredstva. Vakcinacijom na području kolašinske opštine treba da bude obuhvaćeno oko 2.000 grla. Broj zaraženih svakodnevno se povećava i siguno je da će ih do kraja sedmice biti nekoliko desetina”, kaže on.

I u Beranama, gdje su prvi slučajevi kvrgave kože krava zabilježeni na katunima na Bjelasici, kažu da je lokalna vlast adekvatno reagovala. Formiran je krizni štab, koji se svakodnevno sastaje i pruža podršku veterinarima na terenu. Zabrana prometa na stočnoj pijaci, koja je počela prije tri sedmice, još traje.

Stočari u državama iz okruženja ne prolaze ništa bolje od crnogorskih. Zbog toga je 5. avgusta u Beogradu organizovan hitan regionalni sastanak predstavnika veterinarskih službi, a cilj je zajednička borba protiv bolesti goveda.

„Imajući u vidu zabrinjavajuće podatke o širenju bolesti u skoro svim zemljama regiona, ocijenjeno je neophodnim da se što prije uspostavi zajednički pristup rješavanju ovog problema. Cilj sastanka je regionalno usaglašavanje mjera prevencije i kontrole bolesti kvrgave kože, mjera u prometu životinja i roba na nacionalnom i regionalnom nivou, kao i unapređenje sistema razmjene informacija u regionu”, saopšteno je iz našeg Ministarstva poljoprivrede.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo