Povežite se sa nama

OKO NAS

POHARA STOČNOG FONDA: ZAKAŠNJELA VAKCINACIJA: Država pala na ispitu

Objavljeno prije

na

Prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Ministarstva poljoprivrede, sredinom ove sedmice zarazna bolest kvrgave kože goveda dijagnostifikovana je kod 212 životinja. Sva ta goveda, ili su već ili tek treba da u najkraćem roku budu uspavana. Pored Mojkovca, Berana, Bijelog Polja, Kolašina, Plava, Rožaja, Gusinja i Žabljaka, u utorak je bolest otkrivena i na području Nikšića. Broj oboljelih grla, kažu veterinari, svakog se narednog dana povećava, pa se za samo jednu sedmicu gotovo udvostručio. Od kako je 21. jula prvi slučaj zabilježen u Gusinju, kvrgavost kože poharala je stočni fond osiromašenog sjevera. Vakcinacija goveda je u toku, odnosno privodi se kraju u većina opština, a veterinari, kažu, čine sve da spriječe bolest koja mnoga poljoprivredna domaćinstva ostavlja bez osnovnih prihoda.

No, utisak je i stočara i veterinara da su dva kontigenta vakcina, dobijena kroz donaciju Evropske komisije, odnosno sredstvima Vlade, prilično okasnila i da su nadležni i ovog puta pali na ispitu brige o sjeveru.

Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore i jedan od najvećih pljevaljskih stočara Milko Živković javno je ocijenio da je reakcija države na pojavu ove opasne bolesti neozbiljna i neodgovorna. „S obzirom na to da u našem najbližem okruženju ta bolest hara već godinu, moglo se očekivati da će se proširiti i na Crnu Goru”, kazao je on. „Reakcija države, odnosno vakcinacija, trebalo je da uslijedi odmah nakon prvih toplih dana kako bi se izbjegle traumatične situacije među stočarima koji strepe za svoja grla, a mnogima je to jedini izvor prihoda”, objasnio je Živković. On tvrdi da osim toga država malo preduzima i kako bi na pravi način informisala poljoprivrednike o ovoj bolesti. Predsjednik Unije stočara kaže da je sve što je preduzimao na preventivi svojeg stočnog fonda radio samoinicijativno i niko ga od nadležnih nije posjetio kako bi mu dao neki savjet. Stoga je pozvao stručnjake da stočarima odgovore da li će vakcinacija protiv bolesti kvrgave kože imati štetne posljedice s obzirom na to da su grla nedavno vakcinisana protiv tuberkuloze.

Pretpostavlja se da se bolest u Kolašinu pojavila još prije mjesec i po, ali da je prvi slučaj prijavljen 26. jula.

Stočaru iz Trebaljeva Veljku Bulatoviću od bolesti kvrgave kože uginule su već dvije krave, a on s pribojava da su i ostala dva grla zaražena. Bulatović je rekao da je stanje alarmantno i da bi neko od nadležnih trebalo da odgovara zbog toga što vakcine nijesu ranije stigle.

„Ova bolest pojavila se u okruženju još u maju pa se moglo na vrijeme reagovati. Zbog takvog propusta neko mora da odgovara i ovo je posao za tužilaštvo. Ili je u pitanju nerad ili zla namjera. I jedno i drugo su atak na standard poljoprivrednika i sjevera. Pitam se šta još to može da nas zadesi pa da potpuno poništi rezultate krvavog rada svakog stočara. Svaka od mojih uginulih krava donosila je godišnje po 2.000 eura prihoda. Da nije bilo Evropske komisije, koja je ove naše opomenula da bolest uništava stočni fond, ne vjerujem ni da bi sada bilo reakcije”, kaže Bulatović.

On navodi mnoge primjere svojih poznanika, koji su, kako kaže, od jedne krave hranili porodicu ili prodajom sira i mlijeka obezbjeđivali minimalne ali jedine prihode. Ne nada se da će naknade za uspavana grla biti dovoljne da nadomjeste štetu koju stočari trpe.

Sa zakašnjenjem ili ne, ali veterinarske ustanove na području sjevera minulih dana rade ogroman i naporan posao, kako vakcinacije, tako i uspavljivanja i zakopavanja oboljelih životinja. Dok su neki zadovoljni podrškom lokalne uprave, pojedine njihove kolege nijesu su se ustezale da oštro kritikuju i državne i opštinske vlasti. Kako je rekla veterinarka dr Tanja Simić iz VU Vaso Đurović u Mojkovcu, tamošnja Opština nije pružila adekvatnu pomoć zaposlenima u toj ustanovi.

„Vakcinaciju u cijeloj opštini obaviće naša vetrinarska ustanova, a mi smo zaduženi i za uspavljivanje oboljelih životinja. Sve se obavlja našim sredstvima i kadrom. Do sada nijesmo imali nikavu pomoć od lokalne uprave, čak nijesu došli ni na sastanak u Berane koji je prije dvije sedmice organizovan povodom ovog problema”, rekla je ona. Prema njenim riječima, podršku toj veterinarskoj ustanovi pruža samo Služba zaštite, koja pomaže pri transportu uginulih grla. Stanje u Mojkovacu dr Simić ocjenjuje kao alarmantno i „pravu katastrofu za većinu onih koji preživljavaju od prodaje mlječnih proizvoda”.

S druge strane, mojkovačka vlast tvrdi da daje sve od sebe i pruža maksimalnu podršku vetrinarima. Kažu da su još od 27. jula ,,odmah uključili svoje kapacitete u preduzimanju neophodnih mjera iz svoje nadležnosti”.

,,Iako je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poručeno da nema mjesta panici, da se bolest ne prenosi na ljude ni druge životinje, te da bezbjednost hrane nije ugrožena, Opština Mojkovac je formirala tim u koji je uključena poljoprivredna služba. Tim je zadužen da prati situaciju na terenu, informiše i savjetuje domaćinstva. Oboljele životinje se neškodljivo uklanjaju i zakopavaju, za šta je Opština Mojkovac obezbijedila mehanizaciju”, navodi se u saopštenju iz Opštine.

Vakcinaciju će sprovoditi, kažu iz lokalne uprave, veterinarske ambulante upisane u registar veterinarskih organizacija prema područjima koje odredi Uprava uz angažovanje svih veterinara i tehničara zaposlenih u tim ambulantama.

Dr Saša Drljević, kolašinski veterinar, zadovoljan je, kako kaže, onim što čini Opština. „Mi radimo sve što možemo, a lokalne vlasti, zaista pomažu u tome maksimalno. Predstavnici izvršne vlasti nerijeko su s nama na terenu ili se svakodnevno informišu o stanju. Naravno, na raspolaganju nam je njihova mehanizacija i ostala terenska prevozna sredstva. Vakcinacijom na području kolašinske opštine treba da bude obuhvaćeno oko 2.000 grla. Broj zaraženih svakodnevno se povećava i siguno je da će ih do kraja sedmice biti nekoliko desetina”, kaže on.

I u Beranama, gdje su prvi slučajevi kvrgave kože krava zabilježeni na katunima na Bjelasici, kažu da je lokalna vlast adekvatno reagovala. Formiran je krizni štab, koji se svakodnevno sastaje i pruža podršku veterinarima na terenu. Zabrana prometa na stočnoj pijaci, koja je počela prije tri sedmice, još traje.

Stočari u državama iz okruženja ne prolaze ništa bolje od crnogorskih. Zbog toga je 5. avgusta u Beogradu organizovan hitan regionalni sastanak predstavnika veterinarskih službi, a cilj je zajednička borba protiv bolesti goveda.

„Imajući u vidu zabrinjavajuće podatke o širenju bolesti u skoro svim zemljama regiona, ocijenjeno je neophodnim da se što prije uspostavi zajednički pristup rješavanju ovog problema. Cilj sastanka je regionalno usaglašavanje mjera prevencije i kontrole bolesti kvrgave kože, mjera u prometu životinja i roba na nacionalnom i regionalnom nivou, kao i unapređenje sistema razmjene informacija u regionu”, saopšteno je iz našeg Ministarstva poljoprivrede.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo