Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politička autonomija

Objavljeno prije

na

Politička uprava Univerziteta Crne Gore, kamuflirana u akademska zvanja, ostvarila je svoj naum na Pravnom fakultetu. Upravni odbor UCG razrješio je dužnosti dekana Draga Radulovića.

Bivšem dekanu Raduloviću nije pomoglo ni to što je u naknadno datom roku od sedam dana dostavio izvještaj o zaradama zaposlenih i prihodima te univerzitetske jedinice.

UO je ekspresno na elektronskoj sjednici 9. oktobra donio novi pravilnik kojim se predviđa mogućnost uvođenja vanrednih mjera na fakultetima po hitnom postupku.

Radulović je odgovorio da je na Pravnom izvršen puč. Reagovao je i Kolektiv Pravnog fakulteta: ,,Ovo se dešava prvi put u istoriji UCG, a nezabilježeno je u akademskoj praksi. Profesori PF zajedno sa Studentskim vijećem i studentima staće u odbranu svoje autonomije i na Ustavu i zakonima zasnovanih prava”.

Oglasila se i grupa profesora Pravnog fakulteta: ,,Za samo nekoliko sati pravilnik je elektronskim putem usvojen, objavljen i primijenjen. Na sadržinu i posljedice glasanja za pravilnik članovi UO, od kojih niko nema pravničko obrazovanje, nijesu upozoreni. Stvoren je opasan presedan i otvoren prostor za najgrublju zloupotrebu prava”. Oni smatraju da je 9. oktobra ukinuta sloboda i autonomija Univerziteta Crne Gore: ,,Danas je žrtva ovog pučističkog akta Pravni fakultet i dekan, a samo je pitanje ko će biti sljedeći”.

Danilo Ajković iz Centra za građansko obrazovanje za Monitor kaže: ,,Statut UCG i Pravilnici jasno propisuju proceduru za biranje i razrješenje rektora i dekana. Međutim, novi saziv UO, koji se ponaša kao partijska ćelija a ne organ u okviru akademske institucije, je u kasnu noć donio Pravilnik kojim do tada važeće proglašavaju nevažećim”.

Famozni UO je 13-člano tijelo koje je proljetos dobilo novi saziv. Po Statutu, predstavnike akademskog osoblja, njih sedam, bira Senat, tri spoljna člana imenuje vlada, kao i jednog predstavnika neakadamskog osoblja i dva predstavnika studenata. Njegovo konstituisanje okončano je 11. jula ove godine, kada je za predsjednika imenovan Duško Bjelica, dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. Samo dvadeset dana ranije Bjelicu je Glavni odbor DPS-a, na prijedlog Predsjedništva partije, postavio na čelo novoformirane Komisije za sport, omladinu i saradnju sa civilnim sektorom.

,,Pravilnik ne propisuje postupak u kome se dekan može izjasniti na optužbe koje mu se stavljaju na teret, a što je najvažnije Pravilnik je suprotno zakonu donijet. Dodatno, to što je dekan Radulović razriješen bez učešća u glasanju predstavnice Pravnog fakulteta te uzdržanosti predstavnika studenata, predstavnika neakademskog osoblja i predstavnice Vlade, jasno govori sa kojim legitimitetom je odluka donesena, nakon što je prije toga satima sjednica odlagana sa težnjom da se obezbijedi kvorum i izvrši pritisak na članove UO”, smatraju u CGO-u.

Bivši dekan Radulović je izjavio da je ,,dolaskom novog Upravnog odbora i njegovog predsjednika odluka već bila spremana i samo se tražio povod…”.

On je naveo i da je dolaskom na funkciju dekana 19. avgusta prošle godine zatekao gotovo prazan podračun Pravnog fakulteta, a da je prethodni dekan 150.000 eura prebacio UCG. Taj novac još nije vraćen.

Više naših sagovornika sumnja i da je jedan od razloga smjene i finansijska kriza koja muči Rektorat. Te da bi se velika novčana sredstva iz budžeta Pravnog fakulteta mogla prenijeti u budžet Univerziteta, koji je u minusu većem od šest miliona eura. A na Pravnom se u posljednjih 20 mjeseci svojski trošilo. Vijesti su nezvanično saznale da su,prema finansijskom izvještaju, od početka 2011. do avgusta ove godine sumu od blizu 385.000 eura podijelili profesori Drago Radulović, Ranko Mujović, Velimir Rakočević, Zoran Rašović i Slavko Lukić.

U CGO smatraju da je upitno i zašto odmah po razrješenju nije pokrenuta procedura za izbor novog dekana, iako sva tijela na fakultetu nadležna za to pitanje funkcionišu (Fakultetska izborna komisija i Vijeće fakulteta) već rukovođenje preuzima tzv. Upravljačko tijelo.

Pravnim fakultetom sada upravlja petočlano Upravljačko tijelo zajedno sa rektorom Predragom Miranovićem.

Nakon smjene dekana, ovo tijelo je nastavilo sa smjenama. Otkaze su dobile i prodekanke za nastavu Snežana Miladinović i Ivana Jelić.

Pored rektora članovi Upravljačkog tijela su još i dvojica članova Upravnog odbora, i to predsjednik UO Duško Bjelica, Igor Radusinović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu, i generalni sekretar UCG Jelena Pajković. Naknadno su u Upravljačko tijelo izabrani i dva profesora sa Pravnog Biljana Đuričin i Dragan Radonjić. Radonjić je potpredsjednik CANU, a pored brojnih funkcija bio je i predsjednik Skupštine CG i dekan Pravnog fakulteta. Profesorica Đuričin je jedno vrijeme bila prodekan za nastavu u vrijeme dekana Ranka Mujovića.

Predsjednik UO Bjelica najavljuje da će prinudna uprava na Pravnom da potraje: ,,U roku od šest mjeseci, koliko traju mandat i nadležnosti Upravljačkog tijela, trebalo bi da se izabere novi dekan Pravnog fakulteta”.

Bjelica naglašava da Pravni fakultet nije ni u kakvom vanrednom stanju te da fakultet normalno funkcioniše. Profesori sa kojima smo razgovarali za Monitor tvrde suprtono, a studenti su svoje rekli kada su odmah nakon smjene dekana na ulazu u Pravni fakultet okačili transparent: Fakultet pripada svima.

Dekan Radulović je nakon smjene odbio ponude kolektiva i studenata da se obustavi rad na fakultetu, a nastava bojkutuje. Najavio je da će podnijeti tužbu nadležnim sudskim instancama, prvenstveno Upravnom sudu.

Bivši saradnici u nastavi na Pravnom fakultetu Lana Burić, Slađana Asanović i Nikola Mugoša ocijenili su da je odluka UO veoma hrabra. Javna je tajna na Pravnom da su pojedini otpušteni saradnici prijetili dekanu i profesorima i pozivali se na veze na partijskom i državnom nivou. A zatim je krenula medijska haranga.

Zadovoljan je i bivši dekan Mujović. Ističe da za vrijeme njegovog mandata nije bilo mobinga, protjerivanja sa posla, kao i da on nikada nije zapošljavao djecu, rođake i kumove. Mujović je saopštio i da se za razliku od Radulovića, nikada nije bavio politikom na fakultetu! Treba li podsjećati da je Mujović DPS veteran.

Mujović je likovanje završio tvrdnjom da je ,,Radulović crnogorske kadrove potiskivao, a dovodio druge van Crne Gore, suprotno uputstvu Univerziteta o tome da se zbog principa racionalizacije moraju koristiti crnogorski kadrovi”.

Mujović i ,,patriotski” mediji su po oprobanom receptu vješto provlačili tezu da je Radulović dođoš, izbjeglica iz Bosne. A u njihovoj nacionalizmom osjenčenoj viziji to nije dobra preporuka za napredak Pravnog i države.

Radulović je u izjavi, kojom kako je rekao završava prepisku sa UO i Mujovićem, odgovorio na optužbe za nepotizam tvrdnjom da je njegov sin na Pravnom fakultetu zapošljen već 11 godina i ne predaje na njegovom predmetu. On je podsjetio na nelegalno zapošljavanje i trošenje para za vrijeme Mujovićevog mandata, te na ,,prijetnje otkazom, zavrtanja ruku službenicima, nasrtaje na profesorice, studente…”.

Napomenuo je i da je na mjesto dekana izabran u uslovima kakvi nisu zabilježeni u istoriji tog fakulteta i kada skoro dvije godine nije funkcionisalo Vijeće kao najviši stručni organ. ,,Kada je kolektiv, počev od nastavnika pa do studenata, uporno zahtijevao da se uvede red na Pravni fakultet i da se zaštite njegova sredstva, ugled i autonomija, Univerzitet je ćutao!”.

Univerzitet je sada konačno progovorio i to gromoglasno kroz odluke UO i njegovog predsjednika Bjelice. Po partijskoj direktivi.

DANILO AJKOVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
Dvostruki standardi

DPS i SDP već jako dugo Univerzitet Crne Gore tretiraju kao dio plijena koji ulazu u ukupnu raspodjelu moći među koalicionim partnerima.

Uporedimo malo dekane Mujovića i Radulovića. Činjenica je da, i pored prilično utemeljenih krivičnih prijava koje su podnošene protiv Mujovića, Tužilaštvo nije nikada pokrenulo postupak protiv njega. Činjenica je da i pored nepravilnosti i akademski neprimjerene atmosfere koja je vladala u vrijeme Mujovićevog mandata, a zbog kojih se oPravnom fakultetu izvještavalo kao o kontinuiranom skandalu, njega nijesu pozvali na odgovornost rektor ili Upravni odbor UCG. Da li to što se radi o omiljenom mentoru DPS-ovih političara i bliskih moćnika, članu Tužilačkog savjeta i funkcioneru vladajuće partije treba u ovom slučaju zanemariti? Da li treba zanemariti činjenicu da dvije trećine članova UO čine ljudi bliski vladajućoj koaliciji koji posvećeno štite interese te koalicije, a ne UCG? Naravno da ne i jasno je da je sva šteta koju je pravio Pravnom fakultetu njemu bila praštana zbog veze sa DPS-om.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo