Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politička autonomija

Objavljeno prije

na

Politička uprava Univerziteta Crne Gore, kamuflirana u akademska zvanja, ostvarila je svoj naum na Pravnom fakultetu. Upravni odbor UCG razrješio je dužnosti dekana Draga Radulovića.

Bivšem dekanu Raduloviću nije pomoglo ni to što je u naknadno datom roku od sedam dana dostavio izvještaj o zaradama zaposlenih i prihodima te univerzitetske jedinice.

UO je ekspresno na elektronskoj sjednici 9. oktobra donio novi pravilnik kojim se predviđa mogućnost uvođenja vanrednih mjera na fakultetima po hitnom postupku.

Radulović je odgovorio da je na Pravnom izvršen puč. Reagovao je i Kolektiv Pravnog fakulteta: ,,Ovo se dešava prvi put u istoriji UCG, a nezabilježeno je u akademskoj praksi. Profesori PF zajedno sa Studentskim vijećem i studentima staće u odbranu svoje autonomije i na Ustavu i zakonima zasnovanih prava”.

Oglasila se i grupa profesora Pravnog fakulteta: ,,Za samo nekoliko sati pravilnik je elektronskim putem usvojen, objavljen i primijenjen. Na sadržinu i posljedice glasanja za pravilnik članovi UO, od kojih niko nema pravničko obrazovanje, nijesu upozoreni. Stvoren je opasan presedan i otvoren prostor za najgrublju zloupotrebu prava”. Oni smatraju da je 9. oktobra ukinuta sloboda i autonomija Univerziteta Crne Gore: ,,Danas je žrtva ovog pučističkog akta Pravni fakultet i dekan, a samo je pitanje ko će biti sljedeći”.

Danilo Ajković iz Centra za građansko obrazovanje za Monitor kaže: ,,Statut UCG i Pravilnici jasno propisuju proceduru za biranje i razrješenje rektora i dekana. Međutim, novi saziv UO, koji se ponaša kao partijska ćelija a ne organ u okviru akademske institucije, je u kasnu noć donio Pravilnik kojim do tada važeće proglašavaju nevažećim”.

Famozni UO je 13-člano tijelo koje je proljetos dobilo novi saziv. Po Statutu, predstavnike akademskog osoblja, njih sedam, bira Senat, tri spoljna člana imenuje vlada, kao i jednog predstavnika neakadamskog osoblja i dva predstavnika studenata. Njegovo konstituisanje okončano je 11. jula ove godine, kada je za predsjednika imenovan Duško Bjelica, dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. Samo dvadeset dana ranije Bjelicu je Glavni odbor DPS-a, na prijedlog Predsjedništva partije, postavio na čelo novoformirane Komisije za sport, omladinu i saradnju sa civilnim sektorom.

,,Pravilnik ne propisuje postupak u kome se dekan može izjasniti na optužbe koje mu se stavljaju na teret, a što je najvažnije Pravilnik je suprotno zakonu donijet. Dodatno, to što je dekan Radulović razriješen bez učešća u glasanju predstavnice Pravnog fakulteta te uzdržanosti predstavnika studenata, predstavnika neakademskog osoblja i predstavnice Vlade, jasno govori sa kojim legitimitetom je odluka donesena, nakon što je prije toga satima sjednica odlagana sa težnjom da se obezbijedi kvorum i izvrši pritisak na članove UO”, smatraju u CGO-u.

Bivši dekan Radulović je izjavio da je ,,dolaskom novog Upravnog odbora i njegovog predsjednika odluka već bila spremana i samo se tražio povod…”.

On je naveo i da je dolaskom na funkciju dekana 19. avgusta prošle godine zatekao gotovo prazan podračun Pravnog fakulteta, a da je prethodni dekan 150.000 eura prebacio UCG. Taj novac još nije vraćen.

Više naših sagovornika sumnja i da je jedan od razloga smjene i finansijska kriza koja muči Rektorat. Te da bi se velika novčana sredstva iz budžeta Pravnog fakulteta mogla prenijeti u budžet Univerziteta, koji je u minusu većem od šest miliona eura. A na Pravnom se u posljednjih 20 mjeseci svojski trošilo. Vijesti su nezvanično saznale da su,prema finansijskom izvještaju, od početka 2011. do avgusta ove godine sumu od blizu 385.000 eura podijelili profesori Drago Radulović, Ranko Mujović, Velimir Rakočević, Zoran Rašović i Slavko Lukić.

U CGO smatraju da je upitno i zašto odmah po razrješenju nije pokrenuta procedura za izbor novog dekana, iako sva tijela na fakultetu nadležna za to pitanje funkcionišu (Fakultetska izborna komisija i Vijeće fakulteta) već rukovođenje preuzima tzv. Upravljačko tijelo.

Pravnim fakultetom sada upravlja petočlano Upravljačko tijelo zajedno sa rektorom Predragom Miranovićem.

Nakon smjene dekana, ovo tijelo je nastavilo sa smjenama. Otkaze su dobile i prodekanke za nastavu Snežana Miladinović i Ivana Jelić.

Pored rektora članovi Upravljačkog tijela su još i dvojica članova Upravnog odbora, i to predsjednik UO Duško Bjelica, Igor Radusinović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu, i generalni sekretar UCG Jelena Pajković. Naknadno su u Upravljačko tijelo izabrani i dva profesora sa Pravnog Biljana Đuričin i Dragan Radonjić. Radonjić je potpredsjednik CANU, a pored brojnih funkcija bio je i predsjednik Skupštine CG i dekan Pravnog fakulteta. Profesorica Đuričin je jedno vrijeme bila prodekan za nastavu u vrijeme dekana Ranka Mujovića.

Predsjednik UO Bjelica najavljuje da će prinudna uprava na Pravnom da potraje: ,,U roku od šest mjeseci, koliko traju mandat i nadležnosti Upravljačkog tijela, trebalo bi da se izabere novi dekan Pravnog fakulteta”.

Bjelica naglašava da Pravni fakultet nije ni u kakvom vanrednom stanju te da fakultet normalno funkcioniše. Profesori sa kojima smo razgovarali za Monitor tvrde suprtono, a studenti su svoje rekli kada su odmah nakon smjene dekana na ulazu u Pravni fakultet okačili transparent: Fakultet pripada svima.

Dekan Radulović je nakon smjene odbio ponude kolektiva i studenata da se obustavi rad na fakultetu, a nastava bojkutuje. Najavio je da će podnijeti tužbu nadležnim sudskim instancama, prvenstveno Upravnom sudu.

Bivši saradnici u nastavi na Pravnom fakultetu Lana Burić, Slađana Asanović i Nikola Mugoša ocijenili su da je odluka UO veoma hrabra. Javna je tajna na Pravnom da su pojedini otpušteni saradnici prijetili dekanu i profesorima i pozivali se na veze na partijskom i državnom nivou. A zatim je krenula medijska haranga.

Zadovoljan je i bivši dekan Mujović. Ističe da za vrijeme njegovog mandata nije bilo mobinga, protjerivanja sa posla, kao i da on nikada nije zapošljavao djecu, rođake i kumove. Mujović je saopštio i da se za razliku od Radulovića, nikada nije bavio politikom na fakultetu! Treba li podsjećati da je Mujović DPS veteran.

Mujović je likovanje završio tvrdnjom da je ,,Radulović crnogorske kadrove potiskivao, a dovodio druge van Crne Gore, suprotno uputstvu Univerziteta o tome da se zbog principa racionalizacije moraju koristiti crnogorski kadrovi”.

Mujović i ,,patriotski” mediji su po oprobanom receptu vješto provlačili tezu da je Radulović dođoš, izbjeglica iz Bosne. A u njihovoj nacionalizmom osjenčenoj viziji to nije dobra preporuka za napredak Pravnog i države.

Radulović je u izjavi, kojom kako je rekao završava prepisku sa UO i Mujovićem, odgovorio na optužbe za nepotizam tvrdnjom da je njegov sin na Pravnom fakultetu zapošljen već 11 godina i ne predaje na njegovom predmetu. On je podsjetio na nelegalno zapošljavanje i trošenje para za vrijeme Mujovićevog mandata, te na ,,prijetnje otkazom, zavrtanja ruku službenicima, nasrtaje na profesorice, studente…”.

Napomenuo je i da je na mjesto dekana izabran u uslovima kakvi nisu zabilježeni u istoriji tog fakulteta i kada skoro dvije godine nije funkcionisalo Vijeće kao najviši stručni organ. ,,Kada je kolektiv, počev od nastavnika pa do studenata, uporno zahtijevao da se uvede red na Pravni fakultet i da se zaštite njegova sredstva, ugled i autonomija, Univerzitet je ćutao!”.

Univerzitet je sada konačno progovorio i to gromoglasno kroz odluke UO i njegovog predsjednika Bjelice. Po partijskoj direktivi.

DANILO AJKOVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
Dvostruki standardi

DPS i SDP već jako dugo Univerzitet Crne Gore tretiraju kao dio plijena koji ulazu u ukupnu raspodjelu moći među koalicionim partnerima.

Uporedimo malo dekane Mujovića i Radulovića. Činjenica je da, i pored prilično utemeljenih krivičnih prijava koje su podnošene protiv Mujovića, Tužilaštvo nije nikada pokrenulo postupak protiv njega. Činjenica je da i pored nepravilnosti i akademski neprimjerene atmosfere koja je vladala u vrijeme Mujovićevog mandata, a zbog kojih se oPravnom fakultetu izvještavalo kao o kontinuiranom skandalu, njega nijesu pozvali na odgovornost rektor ili Upravni odbor UCG. Da li to što se radi o omiljenom mentoru DPS-ovih političara i bliskih moćnika, članu Tužilačkog savjeta i funkcioneru vladajuće partije treba u ovom slučaju zanemariti? Da li treba zanemariti činjenicu da dvije trećine članova UO čine ljudi bliski vladajućoj koaliciji koji posvećeno štite interese te koalicije, a ne UCG? Naravno da ne i jasno je da je sva šteta koju je pravio Pravnom fakultetu njemu bila praštana zbog veze sa DPS-om.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Prema najavama iz vladajuće većine vanredna sjednica Skupštine trebala bi da se održi sredinom januara i na njoj je planirano da se odlučuje o budžetu. Uz opasnost da se ponovi ometanje rada od strane opozicije, kao i krajem decembra kada je zaključen dalji rad Skupštine.

,,Možda su očekivali da ih izbacujemo iz Skupštine, pa da onda u nekoj atmosferi uzavrelih tenzija glasamo za budžet, ali mi nijesmo kao oni i nećemo tretirati opoziciju kao što su oni tretirali predstavnike sadašnje parlamentarne većine”, obećao je ove sedmice poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.

On je rekao da očekuje da budžet bude usvojen sredinom januara, na vanrednom zasijedanju i dodao da ,,privremeno finansiranje, ukoliko ne bude potrajalo, neće značajno ugroziti stvari”.

Neusvajanje brojnih zakona, među kojima i onih o izbornoj reformi, blokadom parlamenta ugrozili bi put ka EU, koji je tek odblokiran. Na to upozorava i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević: ,,Vjerujem da blokada neće dugo trajati jer sama blokada parlamenta sjutra znači i blokadu evropskog puta…Sada kada bi trebalo da imamo najviše zakona i dijaloga da nam krče evropski put, mi dolazimo do blokade na osnovu ne baš utemeljenih činjenica”.

Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. ,,Ova godina će biti možda izazovnija od 2026. jer, bez obzira na broj poglavlja koja će formalno biti zatvorena, najveći akcenat će biti na krupnim reformama”, rekla je Gorčević, dodajući da će ove godine raditi i na poglavljima koja će biti formalno zatvorena 2026. godine.

Izmjene izbornog zakonodavstva jedno su od pitanja važnih za pristupanje EU, a plan je da se završe tokom ove godine. Međutim sada je u blokadi i skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Plan vlasti kako da riješe taj problem ne uliva nadu.

,,Mi ćemo definitivno tražiti pragmatičnost. Ukoliko opozicija ne želi da sa vrati u Odbor, pregovaraćemo da se promijeni koncept samog Odbora”, kazao je Čarapić agenciji MINa, navodeći da je važno čuti i mišljenje EU u vezi sa tim.

On je rekao da je siguran da će EU tražiti od opozicije da se vrati u Odbor: ,,A ukoliko se oni i na taj poziv ogluše, onda imamo, prema mom mišljenju, čist put da ispregovaramo drugačiji model, koji će zasigurno reformisati izborno zakonodavstvo”, naveo je Čarapić. Nije teško zaključiti da je reforma izbornog zakonodavsta bez opozicije uzaludan posao.

Bilo blokada ili ne, ono što nas očekuje tokom ove godine uz rizik od daljeg produbljavanja političke krize su igre oko Ustava. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić traži promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog, te zagovara izmjene propisa o državljanstvu da bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom. Lansirao je i ideju o formiranju ustavotvorne skupštine. Iz opozicije a i dijela vlasti oštro se protive ovim naumima.

Evropska komisija saopštila je da očekuje od Crne Gore da, prije donošenja bilo kakve odluke u vezi s dvojnim državljanstvom, prvo obavijesti EU.

Premijer Milojko Spajić izjavio da bez konsenzusa svih ,,relevantnih partija”, te etničkih i vjerskih zajednica neće biti izmjena Ustava. A kao alternativu prevazilaženju spornih pitanja  ponudio je platformu Barometar 26, koja predviđa da se ostave po strani pitanja koja dijele, da se spuste tenzije i obezbijedi fokus na EU agendu. Političke partije nijesu pokazale veliko interesovanje za ovu plattformu.

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Uz iritirajuću neodgovornost vlasti nakon nove tragedije na Cetinju.

 

Prethodni bojkoti i blokade

Nakon izbora 2016. godine, Demokratski front je bojkotovao Skupštinu većinom tadašnjeg mandata. Bojkotu su se pridružile i Demokratska Crna Gora i URA, s tim da su se ove partije postepeno vraćala u Skupštinu.

Demokratski front je povremeno bojkotovao rad Skupštine i u periodu 2015-17. izražavajući tako svoje neslaganje sa odlukom o pristupanju NATO-u.

Demokratska narodna partija i SNP ušle su u bojkot parlamenta i 2008. godine, nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.

SNP je posegnuo za bojkotom i 2001-02. zbog neslaganja sa DPS-om oko spornih pitanja državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Skupština je bila kratko u blokadi i 2011. kada budžet nije usvojen zbog sukoba u tada vladajućoj koaliciji DPS-SDP.

Pokušaj blokade Skupštine najduže je trajao nakon izbora 2016, ali vlast je tada nastavila rad Skupštine i izglasavanje zakona bez većine opozicije.

Blokada je uslijedila i 2019. kada je opozicija tražila izborne reforme i prelaznu vladu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Cetinjanin Marko Roganović podnio je policiji 3. januara krivičnu prijavu zbog uvredljivih i uznemirujućih komentara na račun svog grada i sugrađana.  On je naglasio da su objave koje je prijavio kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti.

Iz nadležnog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, na čijem je čelu Lepa Medenica, Televiziji Vijesti je saopšteno da “prate i ocjenjuju da li u izjavama i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela”.

Više članova Ustava Crne Gore definiše odnos prema javno iznesenoj riječi. Članom 6 se precizira da država „jemči i štiti prava i slobode“ koji su „nepovredivi“, te da je „svako obavezan da poštuje prava i slobode drugih“. Član 7 zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu, dok je članom 8 precizirano da je „zabranjena svaka neposredna i posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu“.

Uz to, i nekoliko zakonskih akata precizira što se sve smatra govorom mržnje i na koji način se kažnjava. Zakon o zabrani diskriminacije definiše ga kao „svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji krši, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupa lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i netrpeljivosti protiv manjina“.

Advokat Veselin Radulović kaže da su kazne za govor mržnje definisane Krivičnim zakonikom. Njime se govor mržnje sankcioniše prvenstveno u krivičnom djelu „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“. Za to djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.  Najteži oblik govora mržnje smatra se onaj nakon kojeg je došlo do nereda, nasilja „ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa koje žive u Crnoj Gori“. Za one čije su riječi izazvale ovakve reakcije, zakonom je propisana kazna zatvora do deset godina.

„Nažalost, crnogorsko pravosuđe, ali i društvo u cjelini, postalo je odavno tolerantno na razne oblike govora mržnje i ne može se govoriti o efikasnoj reakciji na takve slučajeve. Posebno je problematično što javni funkcioneri nerijetko koriste govor mržnje koji je uvijek posljednji korak prije nasilja“, kazao je Radulović.

Iz Centra za građansko obrazovanje ističu da su nedopustivi komentari prepuni uvreda, govora mržnje i neprimjerenih sadržaja koji se mogu vidjeti na brojnim portalima, posebno u vezi sa tragedijom na Cetinju.  Iz te nevladine organizacije su pozvali građane da prijavljuju komentare koji podstiču mržnju i nasilje, prelaze granicu pristojnosti i zakona, kako bi svi doprinijeli većoj odgovornosti za javno izgovorenu riječ.

„Pozivamo Ministarstvo kulture i medija da, u skladu sa članom 71 Zakona o medijima, sprovede inspekcijski nadzor i obezbijedi poštovanje zakona od strane osnivača internetskih publikacija“, saopštili su iz CGO-a.

Poučeni prethodnim iskustvom, počinioci će se najvjerovatnije  kazniti prekršajno, ukoliko se uopšte budu kaznili. Sa prekršajnom kaznom završio je tako i kolumnista Dragan Rosandić kada je napisao uvrjedljiv komentar nakon prošle tragedije na Cetinju kada je ubijeno desetoro u naselju Medovina.

Pravi primjer nekažnjivosti govora mržnje u javnom prostoru daje Marko Kovačević, visoki funkcioner Nove srpske demokratije, poslanik i predsjednik opštine Nikšić od maja 2021. godine. Prvi sudski postupak protiv njega pokrenut je samo mjesec nakon što je postao čelni čovjek Nikšića zbog negiranja genocida u Srebrenici. Viši sud u Podgorici utvrdio je da time „nije izazvao nacionalnu i vjersku mržnju“. Policija je u julu prošle godine podnijela prijavu protiv njega zbog povrede ugleda države nakon neprimjerene gestikulacije tokom intoniranja državne himne. Tužilaštvo u Nikšiću je odbacilo ovu prijavu. Ista instanca je na isti način ocijenila Kovačevićeve uvredljive komentare na društvenim mrežama upućene poslaniku DPS-a Oskaru Huteru u marta ove godine.

I Evropska unija primjećuje da crnogorsko društvo svjedoči porastu narativa podjela i polarizacije, uključujući govor mržnje, zasnovan na različitim političkim, etničkim i rodnim osnovama. U njihovom najnovijem izvještaju se navodi da je došlo do porasta govora mržnje i upotrebe rodno zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu.

Prema istraživanju UNDP-a nasilje i govor mržnje najčešće se prepoznaju na društvenim mrežama (34,9%), zatim tokom predizbornih kampanja (31,4%), u medijima (17,4%), u parlamentu (9,3%) i u političkim partijama (7%). Društvene mreže postaju mjesto broj jedan za najintenzivnije nasilje nad političarkama, uključujući psihičko nasilje, posebno u obliku seksističkih i mizoginih primjedbi, ponižavajućih fotografija, zastrašivanja i prijetnji.

Zbog srama, straha i nekažnjivosti rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja, svi oblici nasilja nad ženama se rijetko prijavljuju. Ukupno 81,4% onih koji su doživjeli ili svjedočili nasilju nikada nikome ne kaže za to.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo