Povežite se sa nama

OKO NAS

POŽARI I MI: Kad institucije gledaju u nebo

Objavljeno prije

na

Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima,  harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše

 

U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je  prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.

Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.

Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.

Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.

Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su  formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.

,,Opožarenim područjima su potrebne godine, pa čak i decenije za oporavak, a do tada tlo je podložno eroziji, poplavama, kao i širenju invazivnih vrsta. Dobar primjer prevencije požara predstavlja Hrvatska gdje se na potencijalnim žarištima organizuju straže kako bi se požari spriječili”, naveli su iz CZIP-a. Istakli su i da kompletna država je trebala da bude ozbiljno pripremljena za borbu protiv požara. Da u pripremama i ozbiljnosti institucija nije bilo napretka podsjetićemo na požar tokom ljeta 2017. u Nacionalnom parku Lovćen.  Požar je trajao skoro dva mjeseca i uništio je značajan šumski fond i prirodne karakteristike na osnovu kojih je Lovćen proglašen za nacionalni park. Ugasila ga je kiša.

U teoriji gotovo svi požari bi se mogli speriječiti jer ih posredno ili neposredno uzrokuje čovjek, a to čini u našim područjima 97% svih požara, navodi se u izvještaju o zaštiti od požara Državne revizorske institucije. U praksi to ne funkcioniše. Elektrovodovi, zapaljeni kontejneri, paljenje otpada, prijave tužilaštva protiv NN lica, na tome se uglavnom završava rad istražnih organa u otkrivanju uzroka požara.  Tako su zakonske odredbe da onaj ko namjerno ili nenamjerno izazove požar, u zavisnosti od posljedica, rizikuje da bude kažnjen zatvorom od šest od 12 godina, samo mrtvo slovo na papiru.

„Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo ispočetka“, neki su od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara.

U reviziji se navodi da MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, iako je to obaveza tog resora, nije izradio program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Nije izrađena ni nacionalna procjena rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Država još nema ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi određene vrste opasnosti. Podsjeća se da država, Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i dalje nemaju efikasan i funkcionalan sistem za razmjenu informacija, iako je taj projekat započet prije 10 godina.

Pod rubriku zanimljivosti mogli bi da se vode kapaciteti, na primjer, Uprave za šume za borbu protiv požara. Pa kaže, svaki lugar ima naprtnjaču, Uprava je nabavila 10 plastičnih cisterni od po 8 kubika vode, čelične metle, a nabavljeno je i 80 novih naprtnjača za gašenje požara. Revizijom DRI-a je utvrđeno da je Upravi za šume od 2105. do 2018. dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto – 36.958 eura utrošeno za zaštitu šuma od požara, a većina novca, 74.421 euro, je preusmjerena u druge namjene.

Tokom gašenja požara koji je u ponedjeljak izbio u magacinima robne kuće Dadi na Karabuškom polju u Podgorici povrijeđena su dva vatrogasca. U Izvještaju DRI-a se navodi da vatrogasci često nemaju adekvatnu ličnu opremu. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50% – 80% smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihi ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.

Tokom sezone požara nadležni se sjete i vatrogasaca, pa je tako Glavni grad dok su buktali požari oko Podgorice iskazao javnu zahvalnost pripadnicima Službe zaštite: ,,Još jednom su pokazali da su s pravom tihi heroji društvene zajednice, koji gotovo svakodnevno rizikuju sopstvene živote kako bi sačuvali građane i njihovu imovinu”.

Samo da se s prvom kišom, opet ne zaboravi na tihe heroje i požare koji nas očekuju i sljedećeg ljeta.

Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP

Komentari

Izdvojeno

CRNOGORSKA NAUKA JOŠ KASKA ZA EVROPOM: Uspješni samo na papiru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je u posljednjem izvještaju EK dobila uslovno pozitivnu ocjenu za oblast nauke, jer je prva u regionu izradila i usvojila Strategiju pametne specijalizacije. No, nema razloga za preveliko zadovoljstvo, jer  primjena tok dokumenta tek preostaje

 

Dok su gotovo sve oblasti u Crnoj Gori dobile lošu ocjenu u Izvještaju o napretku, Evropska komisija (EK) je jedino pohvalila oblast nauke i istraživanja. Dobar napredak je, kažu, postignut usvajanjem Strategije pametne specijalizacije i značajnim poboljšanjem učešća u okvirnom programu Horizont 2020 (najvećem EU programu za istraživanja i inovacije).

Međutim, iako je dobila uslovno pozitivnu ocjenu Evropske komisije, crnogorska nauka i dalje kaska za evropskim standardom. U samom izvještaju navode da je zabilježen rast ulaganja u nauku sa 0,37 odsto u 2017. godini, na 0,5 odsto bruto društvenog proizvoda u 2018. godini, ali da većina ulaganja dolazi iz javnih fondova. Naveli su da samo 2,2 odsto malih i srednjih preduzeća ulaže u nauku i razvoj, dok je taj prosjek mnogo veći u Evropskoj uniji – 22 odsto.

Oni su Crnoj Gori preporučili da, nakon što je prva usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3), da počne sa njenom primjenom od naredne godine. Riječ je o novom konceptu ekonomskog razvoja koji kombinuje ekonomski sa naučno-istraživačkim i inovativnim kapacitetom zemlje, kako bi identifikovao oblasti u kojima država ima realne šanse da bude konkurentna u odnosu na tržište šire od nacionalnog.

„U junu 2019. godine Crna Gora je prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3) za peiriod 2019-2024. i daje prioritet oblastima poljoprivrede, energetike, zdravstva, turizma i ICT-a. Ona ima veliku političku podršku i, uz pažljivo upravljanje i praćenje, ima potencijal generisati ekonomski rast razvojem konkurentskih prednosti zemlje inovativnim pristupom. U tu svrhu, Crna Gora bi trebala slijediti tehničke preporuke koje proizilaze iz uslovne pozitivne ocjene Evropske komisije i osigurati održivu i blisku suradnju između svih relevantnih sudionika“, navodi se u izvještaju.

Međutim, kroz istoriju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji Crna Gora je ispoštovala preporuke i donijela niz dobrih zakona i strategija, koje su ostale dobre samo na papiru. Vodeći ekspert na izradi strategije (SR) Nina Radulović, koju je kao konsultanta angažovalo Ministarstvo nauke, se pribojava da dokument ne ostane „pro forma“, kakve su do sada bile brojne crnogorske strategije. Ona se, međutim, nada da će nova vlast prepoznati svoju šansu za uspjeh u ovoj priči, ali i generalno ozbiljnije pristupiti strateškom okviru.

„I ova strategija, kao i svaka druga je samo dobar ’plan za budućnost’, ali ako ga ne sprovedite u djelo ništa nijeste uradili… Kada je u pitanju crnogorska S3, ona je ’ispregovarana’ direktno sa Evropskom komisijom, tako da je praktično obavezujuća za bilo koju opciju na vlasti u periodu primjene, a u kontekstu pristupnih pregovora. Kod nas su do sada strategije, nažalost, uglavnom bile ’pro forma’“, kazala je ekspertkinja za Monitor.

Ona smatra da je stanje u oblasti nauke „daleko od zadovoljavajućeg“, nalazeći argumente u statistici.

„Dovoljno je reći da je prosječna evropska potrošnja na istraživanje i razvoj u odnosu na društveni bruto proizvod 2,06 odsto, dok Kinezi troše neznatno više, a USA to čini za skoro čitav procenat. Ovo su posljednji uporedivi podaci iz 2017. godine po kojima Crna Gora troši svega 0,35 odsto BDP-a. Privremeno preusmjeravanje simboličnih sredstava iz drugih resora ka nauci i pozitivan trend uspješnosti naših naučnika prilikom apliciranja za ino-fondove (Horizont) posljednjih godina rezultiraju pomakom nabolje, ali o stanju u ovoj oblasti kod nas statistika govori dovoljno sama po sebi. Zato je i ’zeleno svjetlo’ Evropske komisije u ovom slučaju samo ’uslovno’“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROPADA VAŽAN DIO KOLAŠINSKOG KULTURNOG NASLJEĐA: Arhitektonski ponos pretvoren u ruine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najstarije kolašinske zgrade pretvorene su u ruševine. Čak je i njihovo uklanjanje neizvodljivo. Kuću Marića i zgradu Gorštaka Opština je prodala,  a vlasnik svih ovih godina nije našao način da ih adaptira

 

Opština nemoćna, državi se ne žuti, vlasnici na haju. To su, najkraće rečeno, i razlozi zbog zbog kojih su nekoliko objekata u centru Kolašina  ruine, opasne za prolaznike. Većina tih zgrada građena je početkom prošlog vijeka. Da je bilo adekvatne brige i  odgovornosti, mogle su biti sačuvane i adaptirane. Mogle su biti i urbanistički ponos grada. Sada, u zavrzlami prebacivanja odgovornosti i nadležnosti,  svi  jedva čekaju da ih se riješe. Preciznije,  godinama se traži adresa nedležna da naloži rušenje.

Stari sud, kako Kolašinci zovu polusrušeni objekat  u Ulici Boška Rašovića, već deceniju je opasnost za sve koji se nađu u blizini.  U toj  zgradi nekada je bio smještan Sreski sud, a prije nacionalizacije bila je vlasništvo poznate trgovačke porodice Marić.  Sagrađena 1901. godine, u duhu secesije, zgrada je među onima čiju su projektanti ostali anonimni. „Arhitektonsko rješenje objekata nagovijestilo je siguran raskid sa tradicionalnim graditeljskim konceptima tog podneblja“, zapisala je Draginja Kujović, kustos zavičajnog muzeja. Opština je prije 10-ak godina zgradu prodala podgoričkom preduzeću, čiji je vlasnik Nebojša Bošković, za 120.000 eura. Izdati su mu Urbanističko-tehnički uslovi (UTU) za izradu projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju objekata u postojećim gabaritima.  Pije osam godina,  najavljivani su ambiciozni planovi rekonstrukcije.  Poslovni i finasijski problemi novog vlasnika, odložili su adaptaciju. Kasnije je zgrada, koja je služila kao zalog za nevraćeni kredit, pripala i jednoj od banaka.

Brojni apeli odbornika lokalnog parlamenta, građana, a prije nekoliko  godine i inicijativa Turističke organizacije (TO), kojim je traženo uklanjnje objekta, nijesu doveli do rješenja.  Prema zakonu, Opštini su  „vezane ruke“. Čeka se da građevinska inspekcija reaguje na brojne urgencije dosadašnjih sekretara za planiranje prostora. Novu urgenciju piše i aktuelna sekretarka Ljiljana Rakočević.

„U narednih nekoliko dana poslaću još jednu urgenciju građevinskoj inspekciji od koje očekujemo i reakciju. Do sada nijesu reagovali. Zgrada je vlasništvo banke, ali zemljište je opštinsko. S obziom na to da objekat nije vlasništvo opštine, mi praktično ne možemo ništa učiniti. Prethodna sekretarka, takođe, koliko mi je poznato, pisala je urgencije. Kao što vidite, nije bilo pomaka“, kaže Rakočević za Monitor.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30 oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALOLJETNICI U SVIJETU ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Od bušenja guma do krvavih ruku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mladi ljudi sve češće postaju akteri kriminalnih obračuna. Kao žrtve i zločinci. Prema zvaničnim podacima, sve je veći broj mlađih i starijih maloljetnika koji su registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa

 

„Maloljetnik osumnjičen za ubistvo“, „Uhapšen maloljetnik, osumnjičen za tešku krađu“, „Kod maloljetnika je pronađen eksploziv velike razorne moći“, „Uhapšen maloljetnik sa 2,3 kilograma marihuane“

Ovo su samo neki od naslova koji su se, u skorije vrijeme,  mogli vidjeti u crnogorskim medijima. I niko od nadležnih se nije zapitao, makar ne javno,  kakvu budućnost imaju ova djeca, ali i kakva je budućnost društva u kome su  mladima idoli postala lica s potjernica. Dok su na najvećoj cijeni oni koji su u svijet kriminala zakoračili očevim stopama.

Zato i ne čudi što, prema zvaničnim podacima, nije mali broj ni starijih maloljetnika koji su već registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa, koje na svojim rukama imaju desetine zločina.

„Njihova obuka za vršenje najtežih zločina počinje još u ranom djetinjstvu. Imamo primjer da je jedan dječak već sa 14 godina obučavan da koristi vatreno oružje, a samo par godina kasnije već je bio spreman da puca u živu metu“, kaže sagovornik Monitora iz bezbjednosnih krugova, dodajući da broj takvih slučajeva nije zanemarljiv. On, ipak, iz svoje prakse izdvaja primjer dječaka koji su se dohvatili oružja kako bi, vršeći zločine, skupili novac za liječenje člana svoje porodice.

U razgovoru za Monitor sociolog Ana Ivanović pojašnjava da maloljetnička delinkvencija  podrazumijeva karakteristično prestupničko ponašanje, prije svega nedruštveno i protivdruštveno ponašanje, osoba u razvojnom periodu, koje su odraz njenog poremećenog biološkog, psihološkog i socijalnog razvoja.

„Kada analiziramo ponašanje maloljetnog delinkventa, onda uzimamo u obzir niz faktora koji utiču na njegovo djelovanje i akcije. Prije svega, moraju se uzeti u obzir faktori koji su vezani za samu ličnost, prije svega osionost, egocentričnost, osjećaj da vrijedi više od vršnjaka i osoba iz okruženja, inferiornost, nestabilnost, nizak nivo tolerancije na frustracije, nepostojanje želje da bude odgovoran za bilo kakvo djelovanje ili ponašanje“, navodi Ivanovićeva, „s druge strane, veoma je važan uticaj porodice, jer je ona najvažniji agens u procesu socijalizacije. Ne postoji nijedno mjesto gdje dijete dobija toliko ljubavi, pažnje i gdje se odjeća zaštićeno i sigurno, kao u porodici“.

Ivanovićeva dodaje da će, ako u porodici ima problema, dijete tražiti grupu ili okruženje koje će ga bolje razumjeti, a samim tim to mogu biti vršnjaci iz sličnih porodica. Dodaje da su rizični faktori mnogobrojni i da se mogu posmatrati i u širem društvenom kontekstu. Tu prepoznajemo i djecu iz naše priče.

„Ovakve devijacije mogu biti i posljedica stanja u društvu, manjak aktivnosti, slabo ili potpuno neiskorišteno slobodno vrijeme, uticaj sredstava masovne komunikacije. Na kriminogene radnje i ponašanje, maloljetne delinkvente često podstiču i stariji kriminalci. Mladi vrlo često postavljaju pitanje, da li vrijedi živjeti i djelovati u skladu s normama i zakonom? Uočavaju da se primjenom bezakonja brzo dolazi do materijalnog bogatstva, ugleda i statusa. Vjeruju da se pravda sprovodi veoma sporo, i da su možda upravo oni ti koje neće sustići ista. Posmatraju svoje članove porodice koji se muče, žive u skladu sa zakonom, životare, zadužuju se, imaju skroman standard i život… u takvom društvu ne vide podsticaj i šansu za sebe. Šansa je sa druge strane zakona, alternativa je u destrukciji“, kaže ona.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo