Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima, harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše
U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.
Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.
Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.
Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.
Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.
,,Opožarenim područjima su potrebne godine, pa čak i decenije za oporavak, a do tada tlo je podložno eroziji, poplavama, kao i širenju invazivnih vrsta. Dobar primjer prevencije požara predstavlja Hrvatska gdje se na potencijalnim žarištima organizuju straže kako bi se požari spriječili”, naveli su iz CZIP-a. Istakli su i da kompletna država je trebala da bude ozbiljno pripremljena za borbu protiv požara. Da u pripremama i ozbiljnosti institucija nije bilo napretka podsjetićemo na požar tokom ljeta 2017. u Nacionalnom parku Lovćen. Požar je trajao skoro dva mjeseca i uništio je značajan šumski fond i prirodne karakteristike na osnovu kojih je Lovćen proglašen za nacionalni park. Ugasila ga je kiša.
U teoriji gotovo svi požari bi se mogli speriječiti jer ih posredno ili neposredno uzrokuje čovjek, a to čini u našim područjima 97% svih požara, navodi se u izvještaju o zaštiti od požara Državne revizorske institucije. U praksi to ne funkcioniše. Elektrovodovi, zapaljeni kontejneri, paljenje otpada, prijave tužilaštva protiv NN lica, na tome se uglavnom završava rad istražnih organa u otkrivanju uzroka požara. Tako su zakonske odredbe da onaj ko namjerno ili nenamjerno izazove požar, u zavisnosti od posljedica, rizikuje da bude kažnjen zatvorom od šest od 12 godina, samo mrtvo slovo na papiru.
„Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo ispočetka“, neki su od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara.
U reviziji se navodi da MUP, odnosno Direktorat za vanredne situacije, iako je to obaveza tog resora, nije izradio program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Nije izrađena ni nacionalna procjena rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Država još nema ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi određene vrste opasnosti. Podsjeća se da država, Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i dalje nemaju efikasan i funkcionalan sistem za razmjenu informacija, iako je taj projekat započet prije 10 godina.
Pod rubriku zanimljivosti mogli bi da se vode kapaciteti, na primjer, Uprave za šume za borbu protiv požara. Pa kaže, svaki lugar ima naprtnjaču, Uprava je nabavila 10 plastičnih cisterni od po 8 kubika vode, čelične metle, a nabavljeno je i 80 novih naprtnjača za gašenje požara. Revizijom DRI-a je utvrđeno da je Upravi za šume od 2105. do 2018. dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto – 36.958 eura utrošeno za zaštitu šuma od požara, a većina novca, 74.421 euro, je preusmjerena u druge namjene.
Tokom gašenja požara koji je u ponedjeljak izbio u magacinima robne kuće Dadi na Karabuškom polju u Podgorici povrijeđena su dva vatrogasca. U Izvještaju DRI-a se navodi da vatrogasci često nemaju adekvatnu ličnu opremu. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50% – 80% smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihi ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.
Tokom sezone požara nadležni se sjete i vatrogasaca, pa je tako Glavni grad dok su buktali požari oko Podgorice iskazao javnu zahvalnost pripadnicima Službe zaštite: ,,Još jednom su pokazali da su s pravom tihi heroji društvene zajednice, koji gotovo svakodnevno rizikuju sopstvene živote kako bi sačuvali građane i njihovu imovinu”.
Samo da se s prvom kišom, opet ne zaboravi na tihe heroje i požare koji nas očekuju i sljedećeg ljeta.
Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP
INTERVJU3 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice