Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRAVNI STAV VESNE MEDENICE DA SUDOVI NE MOGU PRESUĐIVATI O ODLUKAMA SKUPŠTINE PROTIV TVORACA: Formula za smjenu DPS kadrova

Objavljeno prije

na

Ukoliko se „ukorijeni“, pravni stav Vesne Medenice mogao bi se kao bumerang obiti o glavu upravo onima koji su ga i osmislili u ratu protiv kritičara –  DPS-u. To može biti model kako da se nova vlast riješi DPS kadrova u nezavisnim tijelima i savjetima imenovanih u Skupštini. Tako bi se pravno nasilje prethodne većine okrenulo protiv svog tvorca

 

Osnovni sud u Podgorici poništio je ovog mjeseca odluku Skupštine kojom je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković razriješena sa mjesta članice  Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Direktorica MANS-a razriješena je sa te pozicije u parlamentu u julu 2018. godine glasovima tadašnje vladajuće koalicije. Njeno razrješenje bilo je jedno u nizu uklanjanja predstavnika civilnog sektora i kritičara vlasti sa pozicija u važnim državnim institucijama, čime je vlast u stvari obavljala  čistku „nepodobnih“ kadrova. Na isti način, je ranije, pred kraj 2017,  u parlamentu smijenjen i dio članova Savjeta RTCG koji su bili kritički orijentisani: Goran Đurović i Nikola Vukčević.  Takođe, u julu 2018, glasovima većine, sa funkcije viceguvernerke Centralne banke razriješena je i Irena Radović.

Svi oni su potražili sudsku pomoć. Osnovni sudovi nerijetko su odlučivali u njihovu korist. No, vlast je uzvratila. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica  27. juna 2019.  iznijela je  pravni stav – da se odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati  u upravnom sporu niti u parničnom postupku. Taj stav doveo je do toga da su više sudske instance počele da vraćaju na ponovno suđenje presude u korist razriješenih.

Da je pravni stav Medenice, odnosno Vrhovnog suda, sporan ukazala je i Evropska komisija. U izvještaju EK o napretku Crne Gore  iz 2020. navodi se da „pravna situacija koju je izazvao načelni pravni stav Vrhovnog suda zabrinjava jer uskraćuje pravnu zaštitu protiv odluka Skupštine i ugrožava pravo na djelotvoran pravni lijek“. Tako je i Evropska komisija potvrdila stavove dijela ovdašnjih pravnih stručnjaka i civilnog sektora – da je stav Medenice suprotan Ustavu,  i međunarodnoj praksi i konvencijama.

U najnovijoj presudi u slučaju Vanje Ćalović i sutkinja Zekić ponovila je isti stav i odbila kao neosnovan prigovor o nenadležnosti suda u slučajevima koji se odnose na razrješenja i odluke Skupštine. Ona je istakla da preispitivanje zakonitosti odluka Skupštine ni u kom slučaju ne može predstavljati miješanje sudske grane vlasti u autonomna ovlašćenja zakonodavne vlasti već da je riječ o odnosu vlasti, koji počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

Advokat Siniša Gazivoda za Monitor ponavlja da je stav Vrhovnog suda prema kojem se odluke Skupštine o razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati pred sudom „suprotan i shvatanjima Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Gazivoda je u pravnom timu koji pred sudovima zastupa bivšu viceguvernerku Irenu Radović. Njen slučaj je sada na Vrhovnom sudu Crne Gore, nakon što su njeni advokati tražili reviziju  na presudu Višeg suda kojom je ukinuta odluka Osnovnog suda, da je Skupština Radovićevu nezakonito smijenila.

Viši sud je u tom slučaju prvo  u maju prošle godine potvrdio presudu da je bivša viceguvernerka nezakonito smijenjena, a onda je u julu prošle godine donio novu kojom je oborio prvostepenu i vratio predmet Osnovnom sudu na ponovno odlučivanje. Izmijenjenu presudu Viši sud je donio nakon što je Medenica iznijela sporni pravni stav.

„Praksa Suda u Strazburu sasvim je jasna i za očekivati je da Vrhovni sud promijeni pristup i da ne čeka da Ustavni sud Crne Gore ili Strazbur utvrde da se radi o kršenju osnovnih ljudskih prava“, kaže za Monitor Gazivoda.

Odluka Vrhovnog suda koja se čeka u slučaju Radovićeve, mogla bi uticati i na ostale slične procese. Ukoliko Vrhovni sud postupi po Medenicinom stavu, i ostali procesi, u slučaju Vanje Ćalović i Nikole Vukčevića, mogli bi biti vraćeni na  početak od strane viših sudskih instanci, a sve uz pozivanje na stav Vrhovnog suda.

No, ukoliko se „ukorijeni“, pravni stav Vesne Medenice mogao bi se obiti o glavu  upravo onima koji su ga i osmislili u ratu protiv kritičara – DPS-u. To može biti model kako da se nova vlast riješi DPS kadrova u nezavisnim tijelima i savjetima koji su imenovani u parlamentu. Tako bi se pravno nasilje prethodne većine okrenulo protiv svog tvorca. Dželat bi stradao od svog mača, a zemlja nastavila putem nepravde.

„Ovo pitanje svoju aktuelnost ponovo dobija sada kad je došlo do značajne promjene političke situacije u državi“, ukazuje i advokat Gazivoda. „ Zbog toga se  očekuje da nova parlamentarna većina razmotri mogućnost razrješenja određenog broja javnih funkcionera čiji rad je bio meta kritika upravo onih koji sada čine većinu“.

On međutim upozorava da je u opštem interesu da takva, eventualna, razrješenja budu sprovedena na zakonit način i da bi sud morao da obavlja  svoju ustavnu nadležnost. „Odlučujući po revizijama u pojedinačnim predmetima Vrhovni sud sada ima šansu da odstupi od svog načelnog pravnog stava i na taj način omogući zainteresovanim licima pravo na pravni lijek“, kaže za Monitor Gazivoda.

Istog je stava i advokat Dalibor Tomović koji zastupa Vanju Ćalović Marković i Gorana Đurovića.

On podjeća da je  načelni stav Vrhovnog suda, odnosno Vesne Medenice, javnim funkcionerima ograničio sudsku zaštitu, jer, kako kaže, ni Ustavni sud za tu zaštitu ne mora biti nadležan.

„Taj sud je već odbacio ustavnu žalbu Gorana Đurovića zaključivši da su u toj stvari nadležni redovni sudovi i da treba sačekati da oni završe postupak“, podsjeća Tomović.

„Ukoliko Vrhovni sud Crne Gore odlučujući u predmetima u kojima se poništavaju odluke Skupštine, prihvati primjenu načelnog pravnog stava, jasno je da bi se time prekršilo ustavno pravo na pravni lijek i konvencijsko pravo na pristup sudu, garantovano svim građanima Crne Gore. Ovim bi se dozvolilo skupštinskoj većini da nezakonito postavlja na javne funkcije i sa njih razrješava javne funkcionere, čime se stvara praksa pravne nesigurnosti i krši načelo uzajamne ravnoteže i kontrole vlasti“, kaže on za Monitor.

On, međutim, ukazuje da  načelni pravni stavovi nijesu izvor prava i nijesu obavezujući. „To vidimo u posljednjim odlukama sudija Osnovnih sudova u Nikšiću i Podgorici, koji su se oglasili nadležnim da sude u sporovima za poništaj odluka Skupštine CG u slučaju Nikole Vukčevića i Vanje  Ćalović, i koji su time nastavili da i javnim funkcionerima, kao i svima drugima, obezbjeđuju pravo na pravni lijek i pristup sudu u skladu s Ustavom, zakonom i međunarodnim standardima“, kaže Tomović.

Sutkinja  Osnovnog suda u Nikšiću Sanja Nikić po drugi put je u predmetu Nikole Vukčevića poništila odluku Skupštine Crne Gore o njegovom razrješenju iz Savjeta RTCG, uprkos ukidnoj odluci Višeg suda u Podgorici, koja se temeljila na stavu Vrhovnog suda.

No, bilo je drugačijih slučajeva. U postupku koji vodi Goran Đurović, sudija Osnovnog suda u Podgorici Radovan Vlaović, u oktobru 2019. oglasio se – nenadležnim, iako je prethodno odlučio u korist Đurovića.

Ako Vrhovni sud opet bude insistirao na pravnom stavu Medenice, biće i dalje  sudija koji će tome prkositi, i raditi po svojoj savjesti. Ali, moguće i mnogo više, onih koji će se povinovati „autoritetu“. To bi ubuduće moglo koštati mnoge. Ali, prvenstveno, u novoj postavci političke scene, one koji su ovo pravno nasilje osmislili. To bi bio novi prilog tezi da će DPS pojesti sam sebe.

Na žalost, urušavao je i ovo društvo. Posljedice ćemo još osjećati.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo