INTERVJU
PREDRAG KOJOVIĆ, PREDSJEDNK NAŠE STRANKE IZ SARAJEVA: BiH je i danas nedovršena država
Početkom devedesetih nacionalne partije su promijenile ustavnu prirodu države BiH i od onoga što je ona bila – država svih njenih građana, pretvorile je u konfederalnu diktaturu konstitutivnih naroda
MONITOR: Prije tri godine, u intervjuu Monitoru, rekli ste da ozbiljni politički analitičari BiH svrstavaju u kategoriju neuspjelih država (failed state). Je li i danasBiH neuspjela država?
KOJOVIĆ: Naravno. To je stanje koje je neophodno kako bi SDA, HDZ, SNSD i slične stranke bili na vlasti. Razlog zbog kojeg je BiH, u smislu snage i autoriteta državnih institucija, u smislu depersonalizirane vladavine zakona, neuspjela država je isključivo političke prirode. SDA, HDZ, SNSD i slične partije ne žele konkurenciju. Njihov modus operandi je sljedeći:nema insititucija, nema zakona – samo vas mi, ako ste nam lojalni, možemo zaštiti. Slučajevi dokazanog političkog kriminala leže u tužilačkim ladicama i skupljaju prašinu, a čovjek zbog naramka posječenih drva za grijanje leži u zatvoru jer nije bio član “svoje” etničke partije, nije legitiman. Što su jače nacionalne partije to je država BiH slabija.
MONITOR: Je li Bosna i Hercegovina “bure baruta” kao što je nedavno izjavio francuski predsjednik Emanuel Makron?
KOJOVIĆ: Nepravedne su, netačne i opasne takve izjave o BiH.
Ta Makronova izjava o BiH, o NATO-u i odnos prema aspirantima za EU daleko više govori o njegovom putovanju s jednog na drugi, s lijevog na desni, kraj političkog spektra nego o bilo čemu.
Još jednom smo u slučaju Makrona, kada je francuska politika u pitanju, pomislili da sviće,a ustvari se radilo o zalasku sunca.
MONITOR: Vi ste na čelu stranke koja je uvjerena da je moguća moderna, demokratska država Bosna i Hercegovina. Kako ona može da postane takva?
KOJOVIĆ: Ona je jedino takva i moguća. Početkom devedesetih nacionalne partije su promijenile ustavnu prirodu države BiH iod onoga što je ona bila – država svih njenih građana, pretvorile je u konfederalnu diktaturu konstitutivnih naroda. Kako izgleda BiH iz vizije nacionalističkih partija imali smo priliku vidjeti u proteklih 30 godina. Rat, siromaštvo, beznađe, apatija.Građanin, Bosanac i Hercegovac, je svugdje i stalno, diskriminisan. Države i vladavine zakona nema, a nacionalne partije nekoga ko se prije svega osjeća kao građanin BiH ili jednostavnije Bosanac ili Hercegovac, doživljavaju kao najveću opasnost po svoju vladavinu.
BiH će ili postati moderna, evropska država ili će nacionalisti politički dovršiti ono što su tenkovima započeli devedesetih i potpuno je etnički podijeliti. To je politička borba koju vodi Naša stranka i koja se iz izbornog ciklusa u ciklus uduplava po broju glasova i već dugo nosi kvalifikaciju najbrže rastuće stranke u BiH. Ako bih odgovor na vaše pitanje potpuno pojednostavio on bi glasio ovako- oni sami neće nikad otići sa političke scene, moramo ih pobijediti na izborima. Građani ih moraju demokratski otjerati u historiju.
MONITOR: Zašto se zalažete za BiH koja bi imala jednog predsjednika sa simboličkim ovlašćenjima, da ima državni parlament sa garantovanom minimalnom etničkom zastupljenošću, da nema kantone …
KOJOVIĆ: Zato što imamo sistem sa tri predsjednika države, sa parlamentarnim sistemom u kome oba doma imaju skoro identične nadležnosti, a jedan od njih, Dom naroda, ima pravo veta i na pitanja koja su potpuno etnički neutralna .Sadašnji sistem upravlja sa oko tri miliona stanovnika na nekih 50 hiljada kvadratnih kilometara preko 14 Vlada, preko 300 ministara, tri telekoma, tri elektroprijenosa. Pokazao se, u smislu stvaranja BDP-a i njegove pravedne raspodjele, kao katastrofalan za sve građane BiH osim za one koji vladaju tim sistemom. Potpuno je logično da najveći državni aparat per capita nije u stanju dvije godine popuniti prvi, najjednostavniji upitnik EU.
MONITOR: Zalažete se i da se ukine dejtonski Ustav BiH.
KOJOVIĆ: Član 4. Dejtonskog sporazuma je Ustav BiH. Kao i svaki i naš Ustav u sebi sadrži odredbe koje propisuju način njegovih izmjena i dopuna. Dakle, kada dvijet rećine zastupnika zaključi da je suludo u zemlji od tri miliona stanovnika financirati 14 vlada ustav će se promijeniti. Ili kada građanima BiH postane neprihvatljivo da žive u državi koja ustavno diskriminiše ljude na osnovu etničke pripadnosti ili nepripadnosti. Tada će se Ustav BiH promijeniti.Kada to odluče i glasaju u skladu sa svojom odlukom sadašnji ustav se može promijeniti za mjesec dana.
MONITOR: Uskoro će u BiH biti održani lokalni izbori.Koliko će oni imati obilježje nacionalnog, a koliko građanskog?
KOJOVIĆ: Ne sumnjam da ćemo i na ovim vidjeti ono što smo gledali na prijašnjim izborima. Nacionalne stranke će negdje u maju,junu,krenuti sa dizanjem etničkih tenzija, Dodik će vjerovatno opet potegnut neki referendum o otcjepljenju, oni koji su dIjelili političku ljevicu će pozivati na njeno ujedinjenje, a mediji će agresivno promovirati one koji im najviše plate. Građani će biti uznemireni, prepadnuti ili zgađeni tim déjà vu-om I ostati kući na izborni dan.
Oni koji su direktno i egzistencijalno povezano sa strankama na vlasti će glasati, pojedini i više puta. Vjerujem da je to njihov plan. Odigrali su taj igrokaz nebrojeno puta i do sad im je donosio uspjeh.
Nije isto kao do sada ono što se desilo u Sarajevu gdje smo prvi put imali Vladu koja je u samo godinu uspjela pokazati građanima da može bolje, da može poštenoi da se život,kada imate vlast posvećenu zakonitosti, transparentnosti i interesima građanima, brzo mijenja na bolje. To je kod građana probudilo nešto što dugo nisu osjetili – nadu. Vjerujem da će ta probuđena nada postati najjača politička sila u oktobru, na lokalnim izborima.
MONITOR: Vlast u sarajevskom kantonu je, nakon godine vladavine koalicije, preuzima SDA. Šta će to značiti za Sarajevo?
KOJOVIĆ: Nova SDA Vlada u KS još nije izabrana, ali nema razloga vjerovati da će biti drugačija od prethodnih SDA vlada.
MONITOR: I dalje Milorad Dodik prijeti da će se osamostaliti Republika Srpska?
KOJOVIĆ: Neoprostivo je da se to toleriše. Posebnu odgovornost za nečinjenje u Dodikovim stalnim antiustavnim izjavama snosi međunarodna zajednica. U političkom smislu priča o otcjepljenju je laž, u ustavnom smislu takva mogućnost ne postoji, u civilizacijskom smislu to je…političko dno. Dodikova antibosanska retorika je uvredljiva za svakog normalnog čovjeka u BiH, ne samo po sadržaju nego i po formi. To je retorika i ponašanje koje ne bi bilo prihvatljivo ni u civiliziranijim realiti zabavnim emisijama a kamoli u sferi javnog političkog djelovanja. Moraš biti jako neobrazovan, nekultivisani bezobrazan da bi kao Dodik govorio o svojoj domovini.Ja sam po nacionalnosti bosanac i hercegovac, a po etničkoj pripadnosti Srbin.
Dijete sam, u etničkom smislu, miješanog braka, još mješovitije porodice u kojoj se na to nit gledalo nit fermalo. Ja se primarno osjećam kao građanin BiH, kao Bosanac. Dodik kaže da tako nešto ne postoji.
MONITOR: Aktuelno je i stvaranje trećeg entiteta u BiH – Herceg Bosne. Milan Kučan, bivši predsjednik Slovenije, u nedavnom intervjuu zagrebačkom Večernjem, kazao je da u BiH postoje dva entiteta i da tu Hrvata nema i da misli da to nije dobro. Šta Vi na to kažete?
KOJOVIĆ: Iskreno, ustručavam se da počnem dekonstruisati tu Kučanovu tezu jer ne želim biti nepristojan. S druge strane, ljudi kojI ne poznaju Bosnu, koji ne poznaju kako smo živjeli, kako smo i dan danas izmiješani, kako živimo, upućeni historijom, jezikom, kulturom i osjećajem zajedničke sudbine jedni na druge i jedni smo s drugima i kad se volimo I kad se ne volimoI kroz teška I kroz lijepa vremena, ne mogu je ni razumjeti ni ponuditi rješenja. Što kaže jedan od naših najvećih, Sidran, ne može se čovjek boriti protiv sile koju ne vidi i ne čuje. BiH je zbog svoje etničke i vjerske strukture, alii historije, puno kompleksnija i samim tim sadržajnija, bogatija država od mentalnog modela koji Kučan intelektualno može savladati, razumjeti.
MONITOR: Oslobođenje je prije nekoliko dana objavilo tekst naslovljen “Policijsko ubistvo Davida Dragičevića (na)plaćeno milion maraka”. Možete li objasniti o čemu se radi?
KOJOVIĆ: Nemam komentara.
MONITOR: Migranti su u Federaciji BiH postali potencijalni izvor problema. Kako to riješiti?
KOJOVIĆ: Činjenica da mi jedan prevashodno humanitarni, globalni, problem, uprkos nedostatku činjenica koje bi to podržale, uglavnom tretiramo kao bezbjedonosni i međuetnički problem, činimise više govori o duhu vremena u kojem živimo nego o problemu o kojem razgovaramo.Desetine miliona ljudi su u pokretu. Bježe od rata, siromaštva ili sanjaju o boljoj budućnosti za sebe i svoju djecu. Koji je tačno njihov zločin? To što su, zahvaljujući globalizaciji i internetu, shvatili da njihova ili sudbina njihove djece ne mora nužno biti zauvijek određena mjestom rođenja? To što su shvatili da državne granice nisu zaustavile kolonijalne sile, naftne korporacije i preprodavce dijamanata da ulaze i horgaju po njihovim zemljama pa neće ni njih na putu za sigurnost i bolji život? Planeta Zemlja se u određenom prenesenom smislu smanjila, jer je ljudi sve više i više i broj rapidno raste i misliti da u par stotina kilometara možete imati super bogata i super siromašna društva koja će hermetički odvojenim držati tanke linije iscrtane na mapama je iluzorno. Možemo i trebamo pokušati pravedno rasporediti odgovornost i obaveze za ovaj egzodus.
Kada govorimo o državi BiH onda to znači pravednija raspodjela tereta onoga što zovemo migrantska kriza. Trenutno, Bihać taj cijeli teret nosi na svojim plećima. Kkad tome svjedočite direktno, a ja sam iz nekog razloga često u Krajini, onda tek shvatite veličinu problema ali se i uvjerite iu izuzetnu humanost i tolerantnost naših ljudi, u ovom slučaju Krajišnika. Neprihvatljivo što su oni u svemu tome ostavljeni sami. Dodik kaže da je migranstka kriza problem Sarajeva i Bihaća, a ne Banjaluke. On je zabranio otvaranje migrantskih kampova u RS-u. Ne može čovjek ne pomisliti na zemlje koje su u Drugom Svjetskom ratu zabranile ulazak Jevrejima koji su bježali pred nacistima. Nije isto, ali sličnosti ima.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori
MONITOR: Kako komentarišete objavljene prepiske izmedju direktorice ASK Jelene Perović i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?
MILOVAC: Mislim da je prepiska između Perović i Medenice pokazala kako je posljednjih decenija izgledao modus operandi crnogorskog pravosuđa, i sasvim sam siguran da tadašnja predsjednica cetinjskog Osnovnog suda nije bila jedina koja je na takav način tražila smjernice i nudila podršku bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Na stranu groteskni udvornički odnos koji je ispoljila Perović, komunikacija je pokazala koja količina moći i uticaja je bila u rukama Vesne Medenice i na koji način je ona manifestovana.
MANS je i ranije ukazivao da reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori. Sve dok svaka od tih relacija ne bude detaljno ispitana, mi kao građani imamo pravo da sumnjamo da je pravosuđe i dalje u rukama onih koji se sumnjiče za saradnju sa kriminalnim klanovima. U ovom konkretnom slučaju MANS je već pozvao Specijalno državno tužilaštvo da formira predmet i ispita ne samo komunikaciju između Perović i Medenice, već prije svega kakve posljedice je ona imala na profesionalni integritet i odluke koje je Perović donosila u cetinjskom sudu, ali i kasnije sa mjesta direktorice Agencije za sprječavanje korupcije.
MONITOR:Da li vas iznenadjuje odnos Perović prema Medenici, koji bivša predsjednica Vrhovnog suda u porukama definiše „savjesnim“?
MILOVAC: Svjedočimo potpuno iskrivljenom sistemu vrijednosti koji je uspostavio prethodni režim na svim nivoima, pa i u pravosuđu. “Savjesno postupanje” u percepciji takozvanih vojnika bivše vlasti, kakva je Vesne Medenica, pretpostavlja gaženje procedura i zarobljavanje institucija i koncetraciju neograničene moći odlučivanja u rukama jedne osobe. Takav odnos prema integritetu nosilaca pravosudne funkcije je nešto što je “njegovano” i podsticano decenijama i sasvim moguće je postalo sastavni dio jedne potpuno izokrenute profesionalne etike.
Hijerarhija koja je postavljena na način da se lojalnost kultu ličnosti koji je Medenica uspostavila prepoznaje kao “savjesno postupanje”, najviše liči onima koje možemo da vidimo kada su u pitanju strukture organizovanog kriminala. Ovo je posebno problematično ako pretpostavimo da je takav odnos vrlo vjerovatno bio potka za donošenje odluka u sudskim predmetima u skladu sa interesima koji je nisu poklapali sa javnim interesom ili zakonom.
Nisam iznenađen odnosom i iz razloga što je dosadašnja profesionalna karijera davala prostor Vesni Medenici da utiče na izbor sudija, ima kompletan uvid u njihov rad i ocjenjivanje njihovog rada, kreirajući poziciju sa koje je od prvog dana mogla da oblikuje sudije prema onome što su bile njene potrebe i potrebe grupa koje je u pravosuđu neformalno zastupala. Zbog toga je svako “klimanje glavom” Jelene Perović bilo dočekano kao “savjesno”.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sad je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja
MONITOR: Nakon najnovije afere oko diplome pomoćnice direktora IJZ vi ste javno istupili i kazali da lažnih ima i u vrhu Vlade, te da su političke partije pune kadrova sa ovakvim znanjem. Da li je onda iluzorno očekivati da će biti političke volje da se sporne diplome provjere?
BOŠNJAK: Mi kao društvo moramo da se odlučimo da li hoćemo istinsko ozdravljenje i vraćanje pravim vrijednostima, želimo li društvo znanja, što javno propagiramo ili želimo degradaciju svih vrijednosti, koju upravo živimo.
Zato je važno da se aktuelizovao ovaj veliki problem, ali nažalost, to je samo jedan segment iz Pandorine kutije, jer mnogo je devijacija na ovom polju. Nama trebaju značajno veća ulaganja u nauku, revizija naučnih i nastavnih zvanja, nepristrasna reakreditacija studijskih programa, revizija licenci za visokoobrazovne ustanove, savremene laboratorije, dosljedna borba protiv plagijata, a preduslov svega ovoga je potpuna depolitizacija ovog sektora.
Optimista nijesam, jer živimo najbrutalniji iskaz partitokratije, a svjedok sam bila da mnogi politički lideri potpuno obesmišljavaju znanje i olako delegiraju za rukovodeće funkcije ljude bez znanja i iskustva, sa sumnjivo stečenim diplomama, jer oni prvenstveno cijene partijsku lojalnost. Koalicioni dogovori, umjesto da podrazumijevaju da stavimo na sto najbolje što imamo od kadrova i od njih napravimo najoptimalniji odabir, nažalost kažu da se niko nikome ne miješa u politička kadriranja koja su im pripala. Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja.
Mi smo malo društvo i nije problem ko je čiji, ako je sposoban, obrazovan i ako zna, ali problem je neznanje, koje onda iz kompleksa rađa umišljenost i bahatost, kao paravan, da bi se zamaskiralo neznanje i onda se proganja i mobinguje svako ko išta zna.
Dodatan problem je što Vladina komisija za politička namještenja, i ne provjerava CV predloženih kandidata no im se unaprijed vjeruje na riječ, a mnogi su zbog fotelje spremni da „nakite“ svoj CV raznim neistinama pa i onom da su završili fakultet. Predlažu se zakoni i sistematizacije, koje značajno smanjuju kriterijume za neka rukovodna mjesta, jer se sve šteluje za unaprijed odabrane pojedince.
Optimista nijesam po pitanju političke volje, ali jak pritisak javnosti može da pomjeri stvari i da krenemo ka ozdravljenju.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U ovom „tridesetgodišnjem ratu“ se već poodavno nalazimo
Ukoliko bi predsjednik Bajden uspio da pomoć Izraelu uslovi izraelskom obnovom prihvaćanja ideje dviju država, to bi predstavljalo izniman uspjeh. Ukoliko bi to uvjetovanje rezultiralo tek selektivnošću izraelskih vojnih operacija to bi bio nekakav uspjeh. No, bez temeljnih političkih promjena i u Izraelu i u njegovom arapsko-islamskom okruženju koncept dviju država ostaje privlačna i – do daljnjega, nedosežna utopija
MONITOR: Na obeležavanju godišnjice stradanja Vukovara glavnu riječ je imao gradonačelnik Ivan Penava, koji je upozorio sve koji ne respektuju njegovu, u mnogo čemu, proustašku scenografiju, da se ne priključuju događaju. U Srbiji je predizborna kampanja u koju je predsjednik Srbije, prvi put od svog dolaska na vlast, zatražio pomoć svog nekadašnjeg političkog mentora Vojislava Šešelja. Koliko su ovo tek praktički-politički aranžmani a koliko simbolički relevantni činovi?
VELJAK: Nisu to nikakvi simbolički činovi, pa ni pragmatični predizborni aranžmani, nego ih valja promatrati u kontekstu generalnog rasta desnice u Evropi i šire (rezultati izbora u Slovačkoj i Nizozemskoj, ali i u Argentini), koji ukazuju na realne dimenzije skretanja društvene svijesti u smjeru populizma i radikalne desnice. Ta je tendencija značajnim dijelom uzrokovana medijskom podrškom brutalizaciji javnog diskursa, a u našoj regiji nedvojbeno i pojačanim djelovanjem ruske agenture. Konkretno, u Hrvatskoj se zloćudan ruski utjecaj može dokazati analizom financijske baze Domovinskog pokreta (čiji je Penava predsjednik), koja je izravno povezana s oligarhijskom strukturom Putinove Rusije. Onima koji sumnjaju u ispravnost ove tvrdnje preporučujem da otkriju odgovor na pitanje: Tko kontrolira Fortenovu? Putinovim ljubiteljima neće biti jasno zbog čega ruske službe i oligarsi podržavaju obnovu ustaškog diskursa, kao što mnogima neće biti milo kad se suoče s dokazivim činjenicama koje govore o međusobnoj podršci četnika i ustaša (kako u Drugom svjetskom ratu, tako i danas, kada je to u cilju ostvarivanja političke moći i – što je najvažnije – financijskih interesa). Svađajući narode, oni jačaju svoje pozicije, a njihova međusobna solidarnost ne dolazi u pitanje. Dokaz je i pravo bratstvo i jedinstvo koje je vladalo u Hagu među optuženicima za najteže ratne zločine.
MONITOR: EU je u prvim danima posle napada Hamasa, snažno podržala pravo Izraela da se brani, čak je i redovna pomoć Palestincima bila, na kratko, obustavljena. Danas je stav Brisela izbalansiraniji. Neki su ponašanje EU administracije nazvali „ evropskim kompleksom Holokausta“. Koliko se tu radi o „kompleksu“ a koliko o, nesamostalnosti spoljne politike EU?
VELJAK: Ukoliko je riječ o Njemačkoj, kompleks Holokausta je od presudne važnosti. Ukoliko je pak riječ o EU, ključan je moment inzistiranje na potrebi evroatlantskog jedinstva, te se upravo time može objasniti relativna uravnoteženost njezinog stava.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni
-
FOKUS4 sedmiceMINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmiceUZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmiceMIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmicePLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmiceŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmiceMILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO4 sedmiceNAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU4 sedmiceMIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično