Povežite se sa nama

MONITORING

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

Došlo je dotle da je rad u Odboru, doduše pred strancima, počeo da požuruje Miodrag Miško Vuković, poslanik DPS-a: “Posao se mora završiti do kraja godine da bi se napravile očekivane intervencije u potrebnoj mjeri na onaj dio zakonodavstva koji utemeljuje demokratske standarde kada su izbori u pitanju”, kazao je Vuković.

Iz Demokratskog fronta već neko vrijeme stižu najave da će, pored promjena u izbornim zakonima tražiti i izmjene Ustava. Slaven Radunović, poslanik DF-a u izjavi za Monitor je potvrdio da je prevashodno riječ o zahtjevima da srpski jeziik postane službeni, da bude uvedena “narodna zastava” i da se izmijeni način izbora najviših funkcionera u pravosuđu.

“Demokratski front zahtijeva korigovanje ustavnih normi kojima se stvara osnov za diskriminaciju srpskog naroda. To podrazumijeva pitanje srpske jezičke zajednice, uvođenja narodne zastave kao ustavne kategorije, kao i još nekih rješenja, za koje možemo ponuditi formulu kojom će se izbjeći rigidna i nedemokratska mjera potvrđivanja nedostižnom referendumskom većinom od oko 90 odsto izašlih”, kaže Radunović.

Prema njegovom objašnjenju postoji pravno rješenje da se izmjene naprave zakonom bez izmjena Ustava, ali na koji način, DF, kako kaže, u ovom trenutku ne želi da precizira. “Naravno, ako među poslanicima većine stvarno postoji želja da Crnu Goru grade kao multinacionalnu državu ravnopravnih građana.”

Na pitanje da li je vrijeme uoči izbora pravo vrijeme za izmjene Ustava, Radunović kaže da “nekima nikad nije pravo vrijeme za rješavanje ovih pitanja”.

“Napominjem da je, praktično, trećina građana Crne Gore potpuno getoizirana. Takvo stanje je nedopustivo ako želite imati slobodno izraženu volju svih građana Crne Gore na demokratskim izborima. Ovakva pitanja u nedemokratskom društvu mogu da se riješe samo u kriznim situacijama, kada se ukaže potreba za dvotrećinskom većinom, jer vlast ne želi da ih rešava u ‘mirnodopskim’ okolnostima”, precizira Radunović i naglašava da su “u pitanju  važne stvari kojima bi se regulisao status naroda koji je obespravljen i ekonomski i kulturološki”. Takav položaj je, kaže, “između ostalog, podloga za razne izborne manipulacije režima, koji ucjenama i prijetnjama održava sebe na vlasti toliko godina”.

Na kritike da se DF stalno vraća takozvana identitetska pitanja, Radunović odgovara: “Postoji jednostavan način da se ova pitanja ne vraćaju stalno na dnevni red – da ih rješimo”.

Pored toga, DF će se založiti za izmjene načina izbora najviših funkcionera u pravosuđu, kao i za uvođenje principa direktne demokratije čime bi omogućili građanima da se na referendumu izjasne o svakom pitanju koje je protiv njihove većinske volje.

Demokratski front će tražiti i izmjene Zakona o prebivalištu. “Taj dio je u Ustavu jasan. Mogu da glasaju samo državljani Crne Gore koji žive najmanje zadnje dvije godine u zemlji. Zakon je napravljen tako da prebivalište posmatra šire nego Ustav. Mora se u zakonu precizirati šta je tačno prebivalište, da ne bi bilo zloupotreba. Sadašnji zakon je rađen na osnovu zakona Hrvatske i Srbije. Tačka kojom se definiše je prebivalište je prepisana od riječi do riječi u opštem dijelu, ali je dio u kojem se precizira da je prebivalište mjesto u kojem čovjek ostvaruje svoja radna, zdravstvena, obrazovna, socijalna i druga prava izbrisan”, tvrdi Radunović uz objašnjenje da tog dijela nema u zakonu o prebivalištu kako se ne bi moglo utvrditi ko od birača zaista živi u Crnoj Gori.

Na pitanje šta se desilo sa najavom DF-a uoči izbora 2016. da će ubrzo ispitati status onih koji dolaze da glasaju iz inostranstva, u zemljama iz kojih ti ljudi dolaze  – imaju li tamo prebivalište, ostvaruju li tamo pravo glasa i slično, Radunović kaže: “Nažalost, zbog događaja koji su uslijedili nakon ‘bajke’ o državnom udaru, zbog desetina sudskih procesa, hapšenja, blokade sredstava i drugih oblika progona, morali smo sve preostale kapacitete DF-a – političke, pravne i finansijske, da stavimo u funkciju zaštite svoje slobode i svojih prava. Tako da, nažalost,  nismo mogli da se bavimo tim kompleksnim poslom u inostranstvu, koji će jednom morati da se obavi”.

Sve u svemu, svako pa i DF ima pravo na svoju listu prioriteta. Ali, sasvim je sigurno da ovakvo pokretanje ovako krupnih identitetskih pitanja ne vodi objedinjavanju opozicije, niti plaši Đukanovića. Naprotiv, to je ono što njemu treba.

Ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne – uključujući i isplate po “mini izbornim štabovima” i slične zgode.

“U interesu opozicije je da se intenzivira rad, razotkriju i razobliče planovi DPS-a i da se nametnu rješenja za sveobuhvatnu izbornu reformu. Da tražimo da do 15. novembra imamo utvrđena rješenja za sprječavanje izborne krađe “, kazao je poslanik Demokrata Momo Koprivica.

Na pitanje – kako – do sad nijesmo čuli jasan odgovor. S vremena na vrijema, ponovo se pokreće priča o tehničkoj vladi, DPS zasad odlučno odbija mogućnost da ona bude formirana.

Na jednom od djelova političkog spektra održan je sastanak Saveza građana CIVIS, nezavisnih intelektualaca i dijela članova Predsjedništva Građanskog pokreta URA. Razgovarali su o modalitetima objedinjavanja svih građanskih snaga, inteletualne snage, “ljudi koji nijesu nacionalisti, populisti i kriminalci već građani koji žele promjene i normalno društvo”, u opciju koja bi se pojavila na, kako su kazali, prvim fer i slobodnim izborima u Crnoj Gori. Zaključili su da je “Građanska alijansa koja bi se iskristalisala logičan slijed koji bi označio borbu za normalno društvo“. Šta će od toga biti – nije moguće predvidjeti.

Pokret “Odupri se” pozvao je opoziciju da napusti sve državne i lokalne institucije. Smatraju da rad u bilo kom odboru i bilo kojoj instituciji neće stvoriti uslove za fer i slobodne izbore. Očigledno je da će taj poziv ostati bez odgovora.

Pokret “Odupri se” nastaviće sa protestima, a prvi će biti održan 30. septembra. Kažu da “Ulica ostaje jedina slobodna institucija”.

Sve je na stolu, jedini problem je o tome što uprkos tom izobilju opozicija ima svešanse da ostane – praznih ruku.

Na pitanje što su pustili najnovijeg svjedoka korupcije da pobjegne iz Crne Gore, premudri specijalni je odgovorio: ” Nijesam ga ja pustio, on je pobjegao”. Kako trenutno stoje stvari, nakon izbora 2010, opozicija će moći da kaže: “Nijesmo ih mi pustili, oni su pobijedili”. Opet.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

MONITORING

BUDVA: PROCJENA NEPOKRETNOSTI PO ŽELJI NARUČIOCA: Skuplja livada nego Marovićeva zgrada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalni tužilac voli da naglasi da je samo u slučaju oduzimanja poslovnog i stambenog prostora u TQ Plazi, Opštini vraćeno 19 miliona eura na ime milionske štete koju su gradskoj kasi napravili članovi OKG. Sada te luksuzne Marovićeve kvadrate, predsjednik Marko Carević trampi tako što Opština ustupa 4.891 kvadrat izgrađenog stambeno-poslovnog prostora u luksuznom zdanju za 2.947 kvadrata livade u susjedstvu

 

Ako je neko sumnjao da među investitorima koji nemilosrdno betoniraju crnogorsku obalu nema  dobročinitelja i filantropa, taj se prevario. U Budvi se pojavio tajni ruski investitor, pravi filantrop, kojem je interes građana Budve i njihova potreba za zelenim površinama koje nestaju pred mnogobrojnim soliterima, važniji od sopstvenih interesa.

Anonimni Rus, odnosno „jedan Rus“ , kako je na konferenciji za medije predstavljen,većinski je vlasnik atraktivne parcele u srcu Budve, neizgrađene zelene livade, pravog malog parka ispred poslovnog centra TQ Plaza, površine nepunih 3.000 metara kvadratnih. Pored njegove prostire se i parcela u vlasništvu Opštine od nekih 2.000 kvadrata. Nova vlast u Budvi lansirala je ideju da se na toj objedinjenoj lokaciji izgradi park među neboderima, zelena oaza kojima turistička metropola zaista oskudijeva. Ideja o formiranju parka potekla je od Demokrata CG, ali se putevi i metode njene realizacije veoma razlikuju među članovima koalicije koja obnaša vlast.  Bivši predsjednik Opštine Dragan Krapović zalagao se za postupak utvrđivanja javnog interesa za izgradnju parka i izuzimanja zemljišta po tom osnovu, uz odgovarajuću nadoknadu vlasniku. Ideja nije realizovana tokom njegovog predsjedničkog mandata a predlog o utvrđivanju javnog interesa nije stigao na dnevni red skupštinskih zasijedanja.

Njegov naslednik iz redova DF-a, Marko Bato Carević imao je drugačiji stav o načinu rješavanja parkovskog problema. Favorizovao je postupak razmjene imovine između Opštine i vlasnika parcele, koji je realizovan do nivoa potpisivanja Protokola o razmjeni nepokretnosti među zainteresovanim stranama. Carević se dosjetio da u zamjenu za zemljište ponudi stanove i poslovne prostore u kompleksu TQ Plaza koji se nalaze u Lameli C, ove ogromne zgrade. U pitanju su prostrani stanovi i poslovni prostori koji su, navodno, bili izgrađeni za Svetozara Marovića, tadašnjeg potpredsjednika DPS-a, a koji su pripali Opštini nakon procesuiranja budvanske kriminalne grupe od strane Specijalnog tužilaštva. Specijalni tužilac Milivoje Katnić voli da naglasi da je samo u slučaju oduzimanja poslovnog i stambenog prostora u TQ Plazi, Opštini vraćeno 19 miliona eura na ime milionske štete koju su gradskoj kasi napravili članovi OKG. Sada te luksuzne Marovićeve kvadrate, predsjednik Bato Carević trampi za livadu ispred Lamele C.  Ovom  nesvakidašnjom trgovačkom razmjenomdo bara Opština ustupa 4.891 kvadrat izgrađenog stambeno-poslovnog prostora u luksuznom zdanju za 2.947 kvadrata livade u neposrednom susjedstvu. Zanimljivo je takođe da o sudbini Lamele C u različitim vremenskim periodima i pod različitim okolnostima, odlučuju dva Grbljanina, Marović i Carević, komšije iz sela Krimovice.

Svečani čin potpisivanja Protokola obavljen je u ponedeljak 07. oktobra između predsjednika Carevića i predstavnika kompanije Velja Voda Lux Doo, uz prisustvo novinara. Kako Protokolom nije navedeno ime vlasnika firme sa kojim Opština razmjenjuje nepokretnosti, pregledom registra Privrednog suda ustanovili smo da je osnivač firme Velja Voda Lux iz Tivta, kompanija CG Investment, čiji su osnivači onaj „jedan Rus“, ruski državljanin Igor Bidilo sa učešćem 75 odsto vlasništva i Ivan Peković sa preostalih 25 odsto. Dugi niz godina vlasnik ove atraktivne parcele pored hotela Budva, bio je ruski državljanin Nikolaj Kostin.

Da je Protokolom,koji je u ime Opštine potpisao predsjednik Carević a u ime firme Velja Voda Lux izvršna direktorica Marija Lekić, napravljena  neobična pogodba pokazuju prilozene procjene po kojima  vrijednost zemljišta od 2.947 m2 iznosi 6.188.700 eura, dok vrijednost izgrađenog prostora iznosi 6.685.527 eura. Vrijednosti nepokretnosti za razmjenu su gotovo usaglašene, nešto je više izgrađenog prostora nego livadskog, pa će razliku od gotovo pola miliona eura kompanija Velja Voda Lux vratiti Opštini.

Možda bi i ovo  bilo u redu da nema i  drugih, potpuno oprečnih procjena pomenutih nepokretnosti. Priča o parku pokazala je da svako pravi procjene prema sopstvenom interesu, i specijalni tužilac, predsjednici Opštine i vlasnici zemljišta. Po onarodnoj – „statistika naša dika…“ U  konkretnom slučaju – „procjenitelj naša dika što zamisliš to naslika“. Izgleda nevjerovatno ali za parcelu Velja Voda Lux urađene su tri procjene različitih procjenitelja čiji se nalazi drastično razlikuju.

Polovinom tekuće godine Opština je naručila procjenu tog placa kod ovlašćenog procjenitelja Đorđija Rakočevića, člana Komore procjenitelja Crne Gore. Po toj procjeni koju je Opština uredno platila, kvadrat zemljišta u vlasništvu firme Velja Voda Lux, procijenjen je na 547 eura ili ukupno 2.947 kvadrata vrijedi 1.606.832 eura. Rakočević je naglasio kako „ovu procjenu treba posmatrati kao gornju granicu ostvarive vrijednosti“.

Drugu procjenu naručuje predsjednik Carević u septembru ove godine,od Uprave za nekretnine i dobija nevjerovatan obračun po kome ista parcela vrijedi 6.600.000 eura, odnosno 2.250 eura po kvadratu. Ni to nije sve, procjenu za sebe naručuje i firma Velja Voda Lux od licenciranog procjenjivača Saše Zejaka. Po procjeni Zejaka, njihovi kvadrati na tržištu vrijede po 2.100 eura, što ukupno iznosi više od 6 miliona eura.  .

Tri procjenitelja dala su tri različite cijene za jednu istu parcelu u istom vremenu i istim tržišnim uslovima. Ovdje zaista nešto nije kako treba. Državna institucija, Uprava za nekretnine procijenila je zemljište za gotovo pet miliona više od procjene Rakočevića. Da li je moguća tolika razlika ili greška. Predsjednik Carević prihvata procjenu Zejaka nižu za pola miliona eura, koja je, eto, povoljnija za Opštinu.

Na pitanje Monitora kako su moguće ovolike rezlike u visini procjene, Rakočević je kazao  kako čvrsto stoji iza metodološkog pristupa i međunarodnih standarda koje koristi Komora procjenitelja čiji je član. Procjena o kojoj je riječ odudara drastično od prilika na tržištu. „Ako isti predmet procjene rade tri stručna lica, pa jedan procijeni kvadrat na 550 eura, drugi na 2.250 a treći 2.100 po kvadratu u istom vremenskom periodu, ili je onaj prvi žestoko pogriješio ili ovi drugi. To je potpuno neshvatljivo“

, kazao je Rakočević

Čuđenje je tim veće ako se zna za nekoliko transakcija koje su izvršene u blizini parcele koja se razmjenjuje, u kojima cijena kvadrata urbanizovanog zemljišta pored mora nije prešla 600-700 eura.

Vršene su i tri procjene kvadrata u poslovnom centru. Prva je urađena po nalogu Specijalnog tužilaštva po kojoj oduzeta imovina  u aferi „TQ Plaza“ vrijedi 19 miliona eura. Drugu procjenu istih nepokretnosti naručuje tadašnji predsjednik Krapović koja je pokazala da je Specijalno tužilaštvo naduvalo vrijednosti u skladu sa svojim interesima prikazivanja većeg finansijskog uspjeha istrage protiv budvanske grupe, nego što je realno bio. Da bi na kraju, predsjednik Carević naručio treću procjenu, isključivo za prostore u Lameli C namijenjene razmjeni.

Veća cijena zemljišta koje se razmjenjuje znači više kvadrata izgrađenog prostora za ruskog investitora, čiji je predstavnik iznio dirljiv komentar kako su se odrekli gradnje hotela i profita jer je za njih od veće važnosti dobrobit građana Budve i potreba za očuvanjem zelenih površina….

„Moram da izrazim veliku zahvalnost investitoru. Jer, ovo je prvi put, da ja znam, da se neki investitor odrekao svoga biznisa, svog profita, odrekao svog interesa zarad javnog interesa, interesa građana Budve. Cilj ove gradske uprave koja je došla 2016. na vlast, je da se sačuvaju zelene površine. Jeste da je bilo različitih predloga i metoda kako da se sačuva ova zelena površina, ali smo postigli jedan vrlo korektan dogovor”, kazao je Carević.

Dogovor ipak mora proći verifikaciju Ministarstva finansija i doći pred odobrnike budvanskog parlamenta. Ukoliko svi prihvate navedenu računicu, biće to najvredniji park ne samo u Budvi nego i u širem okruženju.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ KOSTANJICA: UNESCO osujetio dio planova DPS-a i investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da nije bilo upozorenja UNESCO-a Kostanjica bi bila ,,uljepšana” sa još objekata i preko8.000 kvadrata. Investitor sada tuži Opštinu Kotor zbog neizdatih dozvola. Iz Opštine za Monitor kažu da će nastojati da ,,zadovolje interese građana i investitora”

 

Gradanja u Kostajnici promijenila je vizure Boke Kotorske i pogled na Gospu od Škrpjela iz pravca Perasta. Radovi na dva naselja u Kostanjici – Boka Gardens i Boka Projekt završeni su 2017, a od 2014. iz UNESCO-a stižu prijetnje da će Kotor biti skinut sa liste svjetske baštine zbog prekomjerne gradnje u zalivu.

Pored dva sagrađena turistička naselja, država je DUP-om Kostanjica iz 2009. odobrila i građenje trećeg. Inevstitor A-Y Montenegro podnio je zahtjev za još osam građevinskih dozvola za 8.700 m2 dodatne turističke gradnje u Kostanjici. Bivši gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić ih je odbio, pa je pred Privrednim sudom kompanija A-Y Montenegro pokrenula spor protiv Opštine Kotor radi naknade štete.

Veliko nezadovoljstvo političke i biznis elite dovelo je do smjene Jokića. Novoj DPS vlasti ostao je problem Kostanjice – želja domaćih političara i investitora i striktne zabrane gradnje od strane UNESCO-a.

Iz Opštine Kotor, na čijem čelu je sada Željko Aprcović iz DPS-a, u odgovorima na pitanja Monitora podsjećaju da je kompanija A-Y Montenegro pokrenula spor protiv Opštine pred Privrednim sudom, ali da je pripremno ročište više puta odlagano: ,,Napominjemo da će Opština Kotor nastojati da u interesu lokalnog stanovništva, a u granicama zakona, učiniti sve kako bi zadovoljila interese kako građana tako i investitora”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RADNICI, POSLODAVCI, POTROŠAČI: Ko se boji neradne nedjelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijest o prvoj neradnoj nedjelji u Crnoj Gori izazvala je buru: obradovala je radnike a uznemirila poslodavce koji se spremju da toj mjeri doskoče

 

Nedjelja, 20. oktobra, biće prva neradna u Crnoj Gori. Ova vijest obradovala je radnike, posebno one u sektoru trgovine, koji će konačno moći da taj dan provedu sa porodicom, da se odmore, druže sa prijateljima.

Ministarstvo ekonomije spremilo je obrazloženje za uspostavljanje novog zakona: ,,Uvođenjem neradne nedjelje poslodavci će moći znatno da povećaju produktivnost rada i smanje troškove održavanja. Ovo ne može uticati na smanjenje broja radnika, već se poslovi mogu ravnomjerno raspoređivati na radne dane”.

To poslodavce nije razuvjerilo da gubitaka neće biti.

Iz tržnog centra Delta City za Monitor kažu: ,,Mi ćemo kao kompanija poštovati ovaj zakon. Ipak, značajno je napomenuti da su subota i nedjelja dva najvažnija dana za modnu i sportsku maloprodaju, a brojke govore da vikendom šoping mol posjeti od 18 do 24 hiljade ljudi. Procjena na nivou industrije je da nedjelja kao neradni dan izaziva gubitak od minimum milion eura u prometima na mjesečnom nivou naših zakupaca, a oko 20 odsto radne snage na nivou centra ostaće bez posla“.

Iz ovog šoping mola pozivaju se na primjer država regiona: ,,U Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, molovi rade nedjeljom. U Sloveniji rade skraćeno. Molovi rade nedjeljom u Velikoj Britaniji, Finskoj  Danskoj, Švedskoj, Bugarskoj, Turskoj i Rumuniji“.

Iz Ministarstva ekonomije objašnjavanju da ovaj zakon može samo pozitivno da utiče na opšte ekonomske aktivnosti, kao i na kvalitet života pojedinaca, porodice i društva. ,,Ni u kom slučaju ovakvo zakonsko rješenje neće uticati na snabdjevenost potrošača, već na promjenu dosadašnjih navika u smislu da će se nabavka obavljati ostalim danima“, kažu.

Neko kome je palo na pamet da u nedjelju kupi jaknu, moći će to da uradi u ponedjeljak, kada se prodavnica otvori. To je jasno radnicima i potrošačima. Poslodavcima nije. Savjetnik za pravna pitanjaUnije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Filip Lazović ranije se u medijima suprotstavio ovom mišljenju: ,,Možemo govoriti o prelivanju prometa među ostale dane kada pričamo o domaćim državljanima kao potrošačima, ali kada pričamo o turistima onda moramo imati u vidu da ćemo imati gubitke”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo