Povežite se sa nama

MONITORING

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

3 godine

na

Podgorica 01 06 2019 Protest ODUPRI SE Foto Luka Zekovic

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

Došlo je dotle da je rad u Odboru, doduše pred strancima, počeo da požuruje Miodrag Miško Vuković, poslanik DPS-a: “Posao se mora završiti do kraja godine da bi se napravile očekivane intervencije u potrebnoj mjeri na onaj dio zakonodavstva koji utemeljuje demokratske standarde kada su izbori u pitanju”, kazao je Vuković.

Iz Demokratskog fronta već neko vrijeme stižu najave da će, pored promjena u izbornim zakonima tražiti i izmjene Ustava. Slaven Radunović, poslanik DF-a u izjavi za Monitor je potvrdio da je prevashodno riječ o zahtjevima da srpski jeziik postane službeni, da bude uvedena “narodna zastava” i da se izmijeni način izbora najviših funkcionera u pravosuđu.

“Demokratski front zahtijeva korigovanje ustavnih normi kojima se stvara osnov za diskriminaciju srpskog naroda. To podrazumijeva pitanje srpske jezičke zajednice, uvođenja narodne zastave kao ustavne kategorije, kao i još nekih rješenja, za koje možemo ponuditi formulu kojom će se izbjeći rigidna i nedemokratska mjera potvrđivanja nedostižnom referendumskom većinom od oko 90 odsto izašlih”, kaže Radunović.

Prema njegovom objašnjenju postoji pravno rješenje da se izmjene naprave zakonom bez izmjena Ustava, ali na koji način, DF, kako kaže, u ovom trenutku ne želi da precizira. “Naravno, ako među poslanicima većine stvarno postoji želja da Crnu Goru grade kao multinacionalnu državu ravnopravnih građana.”

Na pitanje da li je vrijeme uoči izbora pravo vrijeme za izmjene Ustava, Radunović kaže da “nekima nikad nije pravo vrijeme za rješavanje ovih pitanja”.

“Napominjem da je, praktično, trećina građana Crne Gore potpuno getoizirana. Takvo stanje je nedopustivo ako želite imati slobodno izraženu volju svih građana Crne Gore na demokratskim izborima. Ovakva pitanja u nedemokratskom društvu mogu da se riješe samo u kriznim situacijama, kada se ukaže potreba za dvotrećinskom većinom, jer vlast ne želi da ih rešava u ‘mirnodopskim’ okolnostima”, precizira Radunović i naglašava da su “u pitanju  važne stvari kojima bi se regulisao status naroda koji je obespravljen i ekonomski i kulturološki”. Takav položaj je, kaže, “između ostalog, podloga za razne izborne manipulacije režima, koji ucjenama i prijetnjama održava sebe na vlasti toliko godina”.

Na kritike da se DF stalno vraća takozvana identitetska pitanja, Radunović odgovara: “Postoji jednostavan način da se ova pitanja ne vraćaju stalno na dnevni red – da ih rješimo”.

Pored toga, DF će se založiti za izmjene načina izbora najviših funkcionera u pravosuđu, kao i za uvođenje principa direktne demokratije čime bi omogućili građanima da se na referendumu izjasne o svakom pitanju koje je protiv njihove većinske volje.

Demokratski front će tražiti i izmjene Zakona o prebivalištu. “Taj dio je u Ustavu jasan. Mogu da glasaju samo državljani Crne Gore koji žive najmanje zadnje dvije godine u zemlji. Zakon je napravljen tako da prebivalište posmatra šire nego Ustav. Mora se u zakonu precizirati šta je tačno prebivalište, da ne bi bilo zloupotreba. Sadašnji zakon je rađen na osnovu zakona Hrvatske i Srbije. Tačka kojom se definiše je prebivalište je prepisana od riječi do riječi u opštem dijelu, ali je dio u kojem se precizira da je prebivalište mjesto u kojem čovjek ostvaruje svoja radna, zdravstvena, obrazovna, socijalna i druga prava izbrisan”, tvrdi Radunović uz objašnjenje da tog dijela nema u zakonu o prebivalištu kako se ne bi moglo utvrditi ko od birača zaista živi u Crnoj Gori.

Na pitanje šta se desilo sa najavom DF-a uoči izbora 2016. da će ubrzo ispitati status onih koji dolaze da glasaju iz inostranstva, u zemljama iz kojih ti ljudi dolaze  – imaju li tamo prebivalište, ostvaruju li tamo pravo glasa i slično, Radunović kaže: “Nažalost, zbog događaja koji su uslijedili nakon ‘bajke’ o državnom udaru, zbog desetina sudskih procesa, hapšenja, blokade sredstava i drugih oblika progona, morali smo sve preostale kapacitete DF-a – političke, pravne i finansijske, da stavimo u funkciju zaštite svoje slobode i svojih prava. Tako da, nažalost,  nismo mogli da se bavimo tim kompleksnim poslom u inostranstvu, koji će jednom morati da se obavi”.

Sve u svemu, svako pa i DF ima pravo na svoju listu prioriteta. Ali, sasvim je sigurno da ovakvo pokretanje ovako krupnih identitetskih pitanja ne vodi objedinjavanju opozicije, niti plaši Đukanovića. Naprotiv, to je ono što njemu treba.

Ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne – uključujući i isplate po “mini izbornim štabovima” i slične zgode.

“U interesu opozicije je da se intenzivira rad, razotkriju i razobliče planovi DPS-a i da se nametnu rješenja za sveobuhvatnu izbornu reformu. Da tražimo da do 15. novembra imamo utvrđena rješenja za sprječavanje izborne krađe “, kazao je poslanik Demokrata Momo Koprivica.

Na pitanje – kako – do sad nijesmo čuli jasan odgovor. S vremena na vrijema, ponovo se pokreće priča o tehničkoj vladi, DPS zasad odlučno odbija mogućnost da ona bude formirana.

Na jednom od djelova političkog spektra održan je sastanak Saveza građana CIVIS, nezavisnih intelektualaca i dijela članova Predsjedništva Građanskog pokreta URA. Razgovarali su o modalitetima objedinjavanja svih građanskih snaga, inteletualne snage, “ljudi koji nijesu nacionalisti, populisti i kriminalci već građani koji žele promjene i normalno društvo”, u opciju koja bi se pojavila na, kako su kazali, prvim fer i slobodnim izborima u Crnoj Gori. Zaključili su da je “Građanska alijansa koja bi se iskristalisala logičan slijed koji bi označio borbu za normalno društvo“. Šta će od toga biti – nije moguće predvidjeti.

Pokret “Odupri se” pozvao je opoziciju da napusti sve državne i lokalne institucije. Smatraju da rad u bilo kom odboru i bilo kojoj instituciji neće stvoriti uslove za fer i slobodne izbore. Očigledno je da će taj poziv ostati bez odgovora.

Pokret “Odupri se” nastaviće sa protestima, a prvi će biti održan 30. septembra. Kažu da “Ulica ostaje jedina slobodna institucija”.

Sve je na stolu, jedini problem je o tome što uprkos tom izobilju opozicija ima svešanse da ostane – praznih ruku.

Na pitanje što su pustili najnovijeg svjedoka korupcije da pobjegne iz Crne Gore, premudri specijalni je odgovorio: ” Nijesam ga ja pustio, on je pobjegao”. Kako trenutno stoje stvari, nakon izbora 2010, opozicija će moći da kaže: “Nijesmo ih mi pustili, oni su pobijedili”. Opet.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo