Povežite se sa nama

MONITORING

NADLEŽNI POMOGLI UBICAMA I NAPADAČIMA NA NOVINARE: Priznali krivicu sakrili krivce

Objavljeno prije

na

Ubice Duška Jovanovića i oni koji su pokušali da ubiju Tufika Softića neće biti pronađeni u skorije vrijeme, potvrdili su ministar pravde i direktor UP, zbog propusta napravljenih u istrazi. Odgovorne, međutim, nijesu imenovali. A o kakvoj kazni ne smiju ni da pomisle

 

Ubistvo glavnog urednika Dana Duška Jovanovića i pokušaj ubistva novinara  Monitora i Vijesti Tufika Softića ostaće nerazriješeni „u nekoj izglednoj budućnosti“. Ono što smo odavno slutili, na osnovu čvrstih indicija, potvrdili su početkom nedjelje ministar pravde Zoran Pažin i direktor Uprave policije Veselin Veljović.

Nadležni, potom, nijesu „ni potvrdili ni demantovali“ pretpostavku da bi istovjetan epilog moglo imati i prošlogodišnje ranjavanje (pokušaj ubistva)  novinarke Olivere Lakić.

„U pojedinim slučajevima, bez obzira što su strateški važni i značajni za ovu državu, bojim se da u ovom trenutku, a i nekoj izglednoj budućnosti, nećemo imati progres“, saopštio je Veljović u Skupštini Crne Gore. Progresa neće biti, precizirao je direktor UP, „zato što je u prethodnim procedurama došlo do problema i propusta, subjektivne odgovornosti određenih nosilaca aktivnosti“.

Veljović je objašnjavao kako „pojedine osobe i nadležni nijesu taj posao obavili na način kako je to trebalo, u skladu sa zakonom“. Krivci, ipak, neće biti sankcionisani, saopštio je prvi čovjek crnogorske policije naglašavajući kako oni nijesu bili pripadnici policije: „Da li ćemo i šta preduzeti, to je pitanje koje ostavljam za neki naredni period…“. On, zapravo, nije htio da kaže ni koji su to, za državu značajni predmeti, u kojima počinioci neće biti pronađeni i kažnjeni.

To smo saznali od ministra pravde. On je precizirao da se radi o ubistvu Duška Jovanovića (2004. godine)  i pokušaju ubistva Tufika Softića (2007.). Potvrdio je kako je „evidentno da su postojali nedostaci u istragama“. Krivci za (ne)namjerne propuste će, po svoj prilici, ostati bez kazne pošto je i ministar Pažin „sa žaljenjem“ zaključio da lica „koja bi mogla da daju odgovore zbog propusta ili da odgovaraju zbog toga više nisu na ranijim pozicijama“.

Veljović i Pažin, naravno,  nijesu imenovali odgovorne. Makar neke od njih već je prepoznala medijska zajednica. Davnih dana.  Krenimo od onih koji su u međuvremenu napredovali skroz do vrha.Premijer Duško Marković  nalazio se, u vrijeme ubistva urednika Dana, na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Deceniju kasnije, uoči obilježavanja desete godišnice ubistva Duška Jovanović, tadašnji potpredsjednik vlade premijera Mila Đukanovića i ministar pravde, objašnjava zašto ,,ne osjeća nikakvu odgovornost” za Jovanovićevo ubistvo. ,,Mi smo (Marković govori o ANB)  ukazivali na određene rizike i opasnosti koje se tiču bezbjednosti gospodina Jovanovića. Ja sam tada čak i pisao odgovarajuća pisma ministru (Andriji) Jovićeviću da se o tome povede više računa”.

Ispostavilo se da je Marković u potpunosti prećutao tu priču, kao i sve eventualne podatke o ugroženoj bezbjednosti Duška Jovanovića kada je, nakon njegovog ubistva, dao iskaz pred istražnim sudijom Radomirom Ivanovićem.

Nikola Marković, pomoćnik glavnog urednika Dana i predsjednik Komisije za istrage napada na novinare i medije podnio je, nakon tog saznanja, u januaru 2014. godine, krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade, ,,zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pomoć učiniocima poslije izvršenog krivičnog djela”. Duško Marković je višem državnom tužiocu Vesni Jovićević dao izjavu pet mjeseci kasnije.  U septembru iste godine,  Vesna Jovićević  je odbacila krivičnu prijavu, kao neosnovanu.

Tužiteljka je prethodno zaključila da Marković kod istražnog sudije Ivanovića nije ispitivan u vezi sa njegovom profesionalnom aktivnošću. A direktor ANB se, valjda, nije dosjetio da bi njegova saznanja o prijetnjama Jovanoviću mogla pomoći istrazi.

Radomir Ivanović je i danas istražni sudija Višeg suda. Vesna Jovićević je napredovala do zvanja rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

Ostala je zapažena uloga još jednog člana vlade iz 2004. godine. Dragan Đurović je u vrijeme ubistva suvlasnika Dana bio ministar policije. Tri godine kasnije, na prvom suđenju Damiru Mandiću, jedinom optuženom i osuđenom za saučesništvo u Jovanovićevom ubistvu, Đurović je svjedočio kako ni on ni policija ne znaju ko su ubice kojima je Mandić pomagao. Potom se, tek na insistiranje advokata porodice Jovanović, ispravio. ,,Ako piše da sam u izjavi datoj TV IN rekao da su za ubistvo Jovanovića sumnjivi Vuk Vulević i Muša Osmanagić, onda sam dao takvu izjavu”, kazao je Đurović. I otišao na nove partijske zadatke. Danas je direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo (jedan od, zvanično, najbolje plaćenih državnih poslova u Crnoj Gori).

Vesna Medenica je u vrijeme ubistva Duška Jovanovića bila Vrhovni državni tužilac.  Danas je predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu /zakon dozvoljava najviše dva). Njoj su se, prema podacima do kojih su došli novinari Dana, policijski inspektori obratili sa zahtjevom da im obezbijedi prisustvo tužioca pred kojim će Damir Mandić potpisati svoje priznanje i imenovati saučesnike. Ona ih je uputila na Novaka Ražnatovića, tadašnjeg višeg tužioca u Podgorici i njegovu zamjenicu Ljiljanu Klikovac.

Ražnatović je, kažu, odbio poziv policije da u kasnim večernjim satima dođe u policijske prostorije kako bi, kao što zakon nalaže, Mandić u njegovom prisustvu potpisao datu izjavu. Sjutra je bilo kasno pošto je Mandić, po savjetu advokata, odlučio da se brani ćutanjem.  Ražnatović je danas advokat a Ljiljana Klikovac je rukovodilac Osnovnog suda u Podgorici.

Tužna je priča i o „istrazi“ koja je uslijedila nakon brutalnog napada na Tufika Softića. Njega su dvojica, zvanično, do danas nepoznatih napadača pod okriljem mraka pretukla bezbol palicama ispred porodične kuće. Istragu je vodio tadašnji, i sadašnji predsjednik Osnovnog suda Berane Dragan Dašić (na toj funkciji je, neprekidno, 18 godina).  Iz nekog razloga, Dašić nije izašao na mjesto zločina.

Tužilaštvo je sedam godina,napad na Softića vodilo kao ,,nanošenje teških tjelesnih povreda”. Tek su 2014. godine, nakon novog napada na Softića i pod pritiskom Evropske komisije i domaće javnosti, djelo prekvalifikovali u pokušaj ubistva. U suprotnom, prijetila je opasnost da krivično djelo, navodno nepoznatih kriminalaca, zastari.

Navodno, pišemo, pošto su praktično od trenutka napada na našeg kolegu operativna saznanja policije ukazivala da je u napad umiješan jedan od viđenijih beranskih kriminalaca Draško Vuković (svjedok-saradnik na beogradskom suđenju Darku Šariću zbog šverca kokaina iz Južne Amerike).

Vuković nikada nije saslušan kao osumnjičeni. Umjesto toga, on je kao svjedok koji se dobrovoljno javio (2014. godine ) da Tužilaštvu pomogne svojim saznanjima, istragu uputio pogrešnim putem. Potom se, dvije godine kasnije, ponov sam prijavio da saopšti kako je prethodno lagao, imenujući tri lica navodno umiješana u napad na Softića. Osnovno tužilaštvo u Beranama je tada sa Vukovićem sklopilo Sporazum o priznaju krivice, kojim je dogovoreno da on plati 1.700 eura kazne. Prethodno je istraga o pokušaju ubistva Tufika Softića obustavljena zbog nedostatka dokaza.

Nakon što je lagao policiju, osnovnog i višeg tužioca – Goricu Golubović i Rifata HadrovićaVuković je, lani, prošao kroz Vladin program za pripravnike. Pripravnički staž odradio je u jednoj advokatskoj kancelariji!? Gorica Golubović i dalje rukovodi Osnovnim tužilaštvom u Beranama. Rifat   Hadrović otišao je u penziju. A onda postao član Tužilačkog savjeta. Da prekontroliše i posavjetuje mlađe, pošto zna kako treba.

Očito je da bi ministar Pažin, da ima volje, pod okriljem svog Ministarstva pronašao popriličan broj sagovornika o propustima u istragama čak i najtežih napada na novinare (ubistvo i pokušaji ubistva). Ako, već, sve potrebne informacije ne bi dobio na sjednici Vlade.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

MONITORING

BUDVA: PROCJENA NEPOKRETNOSTI PO ŽELJI NARUČIOCA: Skuplja livada nego Marovićeva zgrada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalni tužilac voli da naglasi da je samo u slučaju oduzimanja poslovnog i stambenog prostora u TQ Plazi, Opštini vraćeno 19 miliona eura na ime milionske štete koju su gradskoj kasi napravili članovi OKG. Sada te luksuzne Marovićeve kvadrate, predsjednik Marko Carević trampi tako što Opština ustupa 4.891 kvadrat izgrađenog stambeno-poslovnog prostora u luksuznom zdanju za 2.947 kvadrata livade u susjedstvu

 

Ako je neko sumnjao da među investitorima koji nemilosrdno betoniraju crnogorsku obalu nema  dobročinitelja i filantropa, taj se prevario. U Budvi se pojavio tajni ruski investitor, pravi filantrop, kojem je interes građana Budve i njihova potreba za zelenim površinama koje nestaju pred mnogobrojnim soliterima, važniji od sopstvenih interesa.

Anonimni Rus, odnosno „jedan Rus“ , kako je na konferenciji za medije predstavljen,većinski je vlasnik atraktivne parcele u srcu Budve, neizgrađene zelene livade, pravog malog parka ispred poslovnog centra TQ Plaza, površine nepunih 3.000 metara kvadratnih. Pored njegove prostire se i parcela u vlasništvu Opštine od nekih 2.000 kvadrata. Nova vlast u Budvi lansirala je ideju da se na toj objedinjenoj lokaciji izgradi park među neboderima, zelena oaza kojima turistička metropola zaista oskudijeva. Ideja o formiranju parka potekla je od Demokrata CG, ali se putevi i metode njene realizacije veoma razlikuju među članovima koalicije koja obnaša vlast.  Bivši predsjednik Opštine Dragan Krapović zalagao se za postupak utvrđivanja javnog interesa za izgradnju parka i izuzimanja zemljišta po tom osnovu, uz odgovarajuću nadoknadu vlasniku. Ideja nije realizovana tokom njegovog predsjedničkog mandata a predlog o utvrđivanju javnog interesa nije stigao na dnevni red skupštinskih zasijedanja.

Njegov naslednik iz redova DF-a, Marko Bato Carević imao je drugačiji stav o načinu rješavanja parkovskog problema. Favorizovao je postupak razmjene imovine između Opštine i vlasnika parcele, koji je realizovan do nivoa potpisivanja Protokola o razmjeni nepokretnosti među zainteresovanim stranama. Carević se dosjetio da u zamjenu za zemljište ponudi stanove i poslovne prostore u kompleksu TQ Plaza koji se nalaze u Lameli C, ove ogromne zgrade. U pitanju su prostrani stanovi i poslovni prostori koji su, navodno, bili izgrađeni za Svetozara Marovića, tadašnjeg potpredsjednika DPS-a, a koji su pripali Opštini nakon procesuiranja budvanske kriminalne grupe od strane Specijalnog tužilaštva. Specijalni tužilac Milivoje Katnić voli da naglasi da je samo u slučaju oduzimanja poslovnog i stambenog prostora u TQ Plazi, Opštini vraćeno 19 miliona eura na ime milionske štete koju su gradskoj kasi napravili članovi OKG. Sada te luksuzne Marovićeve kvadrate, predsjednik Bato Carević trampi za livadu ispred Lamele C.  Ovom  nesvakidašnjom trgovačkom razmjenomdo bara Opština ustupa 4.891 kvadrat izgrađenog stambeno-poslovnog prostora u luksuznom zdanju za 2.947 kvadrata livade u neposrednom susjedstvu. Zanimljivo je takođe da o sudbini Lamele C u različitim vremenskim periodima i pod različitim okolnostima, odlučuju dva Grbljanina, Marović i Carević, komšije iz sela Krimovice.

Svečani čin potpisivanja Protokola obavljen je u ponedeljak 07. oktobra između predsjednika Carevića i predstavnika kompanije Velja Voda Lux Doo, uz prisustvo novinara. Kako Protokolom nije navedeno ime vlasnika firme sa kojim Opština razmjenjuje nepokretnosti, pregledom registra Privrednog suda ustanovili smo da je osnivač firme Velja Voda Lux iz Tivta, kompanija CG Investment, čiji su osnivači onaj „jedan Rus“, ruski državljanin Igor Bidilo sa učešćem 75 odsto vlasništva i Ivan Peković sa preostalih 25 odsto. Dugi niz godina vlasnik ove atraktivne parcele pored hotela Budva, bio je ruski državljanin Nikolaj Kostin.

Da je Protokolom,koji je u ime Opštine potpisao predsjednik Carević a u ime firme Velja Voda Lux izvršna direktorica Marija Lekić, napravljena  neobična pogodba pokazuju prilozene procjene po kojima  vrijednost zemljišta od 2.947 m2 iznosi 6.188.700 eura, dok vrijednost izgrađenog prostora iznosi 6.685.527 eura. Vrijednosti nepokretnosti za razmjenu su gotovo usaglašene, nešto je više izgrađenog prostora nego livadskog, pa će razliku od gotovo pola miliona eura kompanija Velja Voda Lux vratiti Opštini.

Možda bi i ovo  bilo u redu da nema i  drugih, potpuno oprečnih procjena pomenutih nepokretnosti. Priča o parku pokazala je da svako pravi procjene prema sopstvenom interesu, i specijalni tužilac, predsjednici Opštine i vlasnici zemljišta. Po onarodnoj – „statistika naša dika…“ U  konkretnom slučaju – „procjenitelj naša dika što zamisliš to naslika“. Izgleda nevjerovatno ali za parcelu Velja Voda Lux urađene su tri procjene različitih procjenitelja čiji se nalazi drastično razlikuju.

Polovinom tekuće godine Opština je naručila procjenu tog placa kod ovlašćenog procjenitelja Đorđija Rakočevića, člana Komore procjenitelja Crne Gore. Po toj procjeni koju je Opština uredno platila, kvadrat zemljišta u vlasništvu firme Velja Voda Lux, procijenjen je na 547 eura ili ukupno 2.947 kvadrata vrijedi 1.606.832 eura. Rakočević je naglasio kako „ovu procjenu treba posmatrati kao gornju granicu ostvarive vrijednosti“.

Drugu procjenu naručuje predsjednik Carević u septembru ove godine,od Uprave za nekretnine i dobija nevjerovatan obračun po kome ista parcela vrijedi 6.600.000 eura, odnosno 2.250 eura po kvadratu. Ni to nije sve, procjenu za sebe naručuje i firma Velja Voda Lux od licenciranog procjenjivača Saše Zejaka. Po procjeni Zejaka, njihovi kvadrati na tržištu vrijede po 2.100 eura, što ukupno iznosi više od 6 miliona eura.  .

Tri procjenitelja dala su tri različite cijene za jednu istu parcelu u istom vremenu i istim tržišnim uslovima. Ovdje zaista nešto nije kako treba. Državna institucija, Uprava za nekretnine procijenila je zemljište za gotovo pet miliona više od procjene Rakočevića. Da li je moguća tolika razlika ili greška. Predsjednik Carević prihvata procjenu Zejaka nižu za pola miliona eura, koja je, eto, povoljnija za Opštinu.

Na pitanje Monitora kako su moguće ovolike rezlike u visini procjene, Rakočević je kazao  kako čvrsto stoji iza metodološkog pristupa i međunarodnih standarda koje koristi Komora procjenitelja čiji je član. Procjena o kojoj je riječ odudara drastično od prilika na tržištu. „Ako isti predmet procjene rade tri stručna lica, pa jedan procijeni kvadrat na 550 eura, drugi na 2.250 a treći 2.100 po kvadratu u istom vremenskom periodu, ili je onaj prvi žestoko pogriješio ili ovi drugi. To je potpuno neshvatljivo“

, kazao je Rakočević

Čuđenje je tim veće ako se zna za nekoliko transakcija koje su izvršene u blizini parcele koja se razmjenjuje, u kojima cijena kvadrata urbanizovanog zemljišta pored mora nije prešla 600-700 eura.

Vršene su i tri procjene kvadrata u poslovnom centru. Prva je urađena po nalogu Specijalnog tužilaštva po kojoj oduzeta imovina  u aferi „TQ Plaza“ vrijedi 19 miliona eura. Drugu procjenu istih nepokretnosti naručuje tadašnji predsjednik Krapović koja je pokazala da je Specijalno tužilaštvo naduvalo vrijednosti u skladu sa svojim interesima prikazivanja većeg finansijskog uspjeha istrage protiv budvanske grupe, nego što je realno bio. Da bi na kraju, predsjednik Carević naručio treću procjenu, isključivo za prostore u Lameli C namijenjene razmjeni.

Veća cijena zemljišta koje se razmjenjuje znači više kvadrata izgrađenog prostora za ruskog investitora, čiji je predstavnik iznio dirljiv komentar kako su se odrekli gradnje hotela i profita jer je za njih od veće važnosti dobrobit građana Budve i potreba za očuvanjem zelenih površina….

„Moram da izrazim veliku zahvalnost investitoru. Jer, ovo je prvi put, da ja znam, da se neki investitor odrekao svoga biznisa, svog profita, odrekao svog interesa zarad javnog interesa, interesa građana Budve. Cilj ove gradske uprave koja je došla 2016. na vlast, je da se sačuvaju zelene površine. Jeste da je bilo različitih predloga i metoda kako da se sačuva ova zelena površina, ali smo postigli jedan vrlo korektan dogovor”, kazao je Carević.

Dogovor ipak mora proći verifikaciju Ministarstva finansija i doći pred odobrnike budvanskog parlamenta. Ukoliko svi prihvate navedenu računicu, biće to najvredniji park ne samo u Budvi nego i u širem okruženju.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ KOSTANJICA: UNESCO osujetio dio planova DPS-a i investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da nije bilo upozorenja UNESCO-a Kostanjica bi bila ,,uljepšana” sa još objekata i preko8.000 kvadrata. Investitor sada tuži Opštinu Kotor zbog neizdatih dozvola. Iz Opštine za Monitor kažu da će nastojati da ,,zadovolje interese građana i investitora”

 

Gradanja u Kostajnici promijenila je vizure Boke Kotorske i pogled na Gospu od Škrpjela iz pravca Perasta. Radovi na dva naselja u Kostanjici – Boka Gardens i Boka Projekt završeni su 2017, a od 2014. iz UNESCO-a stižu prijetnje da će Kotor biti skinut sa liste svjetske baštine zbog prekomjerne gradnje u zalivu.

Pored dva sagrađena turistička naselja, država je DUP-om Kostanjica iz 2009. odobrila i građenje trećeg. Inevstitor A-Y Montenegro podnio je zahtjev za još osam građevinskih dozvola za 8.700 m2 dodatne turističke gradnje u Kostanjici. Bivši gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić ih je odbio, pa je pred Privrednim sudom kompanija A-Y Montenegro pokrenula spor protiv Opštine Kotor radi naknade štete.

Veliko nezadovoljstvo političke i biznis elite dovelo je do smjene Jokića. Novoj DPS vlasti ostao je problem Kostanjice – želja domaćih političara i investitora i striktne zabrane gradnje od strane UNESCO-a.

Iz Opštine Kotor, na čijem čelu je sada Željko Aprcović iz DPS-a, u odgovorima na pitanja Monitora podsjećaju da je kompanija A-Y Montenegro pokrenula spor protiv Opštine pred Privrednim sudom, ali da je pripremno ročište više puta odlagano: ,,Napominjemo da će Opština Kotor nastojati da u interesu lokalnog stanovništva, a u granicama zakona, učiniti sve kako bi zadovoljila interese kako građana tako i investitora”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RADNICI, POSLODAVCI, POTROŠAČI: Ko se boji neradne nedjelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijest o prvoj neradnoj nedjelji u Crnoj Gori izazvala je buru: obradovala je radnike a uznemirila poslodavce koji se spremju da toj mjeri doskoče

 

Nedjelja, 20. oktobra, biće prva neradna u Crnoj Gori. Ova vijest obradovala je radnike, posebno one u sektoru trgovine, koji će konačno moći da taj dan provedu sa porodicom, da se odmore, druže sa prijateljima.

Ministarstvo ekonomije spremilo je obrazloženje za uspostavljanje novog zakona: ,,Uvođenjem neradne nedjelje poslodavci će moći znatno da povećaju produktivnost rada i smanje troškove održavanja. Ovo ne može uticati na smanjenje broja radnika, već se poslovi mogu ravnomjerno raspoređivati na radne dane”.

To poslodavce nije razuvjerilo da gubitaka neće biti.

Iz tržnog centra Delta City za Monitor kažu: ,,Mi ćemo kao kompanija poštovati ovaj zakon. Ipak, značajno je napomenuti da su subota i nedjelja dva najvažnija dana za modnu i sportsku maloprodaju, a brojke govore da vikendom šoping mol posjeti od 18 do 24 hiljade ljudi. Procjena na nivou industrije je da nedjelja kao neradni dan izaziva gubitak od minimum milion eura u prometima na mjesečnom nivou naših zakupaca, a oko 20 odsto radne snage na nivou centra ostaće bez posla“.

Iz ovog šoping mola pozivaju se na primjer država regiona: ,,U Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, molovi rade nedjeljom. U Sloveniji rade skraćeno. Molovi rade nedjeljom u Velikoj Britaniji, Finskoj  Danskoj, Švedskoj, Bugarskoj, Turskoj i Rumuniji“.

Iz Ministarstva ekonomije objašnjavanju da ovaj zakon može samo pozitivno da utiče na opšte ekonomske aktivnosti, kao i na kvalitet života pojedinaca, porodice i društva. ,,Ni u kom slučaju ovakvo zakonsko rješenje neće uticati na snabdjevenost potrošača, već na promjenu dosadašnjih navika u smislu da će se nabavka obavljati ostalim danima“, kažu.

Neko kome je palo na pamet da u nedjelju kupi jaknu, moći će to da uradi u ponedjeljak, kada se prodavnica otvori. To je jasno radnicima i potrošačima. Poslodavcima nije. Savjetnik za pravna pitanjaUnije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Filip Lazović ranije se u medijima suprotstavio ovom mišljenju: ,,Možemo govoriti o prelivanju prometa među ostale dane kada pričamo o domaćim državljanima kao potrošačima, ali kada pričamo o turistima onda moramo imati u vidu da ćemo imati gubitke”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo