Povežite se sa nama

MONITORING

NADLEŽNI POMOGLI UBICAMA I NAPADAČIMA NA NOVINARE: Priznali krivicu sakrili krivce

Objavljeno prije

na

Ubice Duška Jovanovića i oni koji su pokušali da ubiju Tufika Softića neće biti pronađeni u skorije vrijeme, potvrdili su ministar pravde i direktor UP, zbog propusta napravljenih u istrazi. Odgovorne, međutim, nijesu imenovali. A o kakvoj kazni ne smiju ni da pomisle

 

Ubistvo glavnog urednika Dana Duška Jovanovića i pokušaj ubistva novinara  Monitora i Vijesti Tufika Softića ostaće nerazriješeni „u nekoj izglednoj budućnosti“. Ono što smo odavno slutili, na osnovu čvrstih indicija, potvrdili su početkom nedjelje ministar pravde Zoran Pažin i direktor Uprave policije Veselin Veljović.

Nadležni, potom, nijesu „ni potvrdili ni demantovali“ pretpostavku da bi istovjetan epilog moglo imati i prošlogodišnje ranjavanje (pokušaj ubistva)  novinarke Olivere Lakić.

„U pojedinim slučajevima, bez obzira što su strateški važni i značajni za ovu državu, bojim se da u ovom trenutku, a i nekoj izglednoj budućnosti, nećemo imati progres“, saopštio je Veljović u Skupštini Crne Gore. Progresa neće biti, precizirao je direktor UP, „zato što je u prethodnim procedurama došlo do problema i propusta, subjektivne odgovornosti određenih nosilaca aktivnosti“.

Veljović je objašnjavao kako „pojedine osobe i nadležni nijesu taj posao obavili na način kako je to trebalo, u skladu sa zakonom“. Krivci, ipak, neće biti sankcionisani, saopštio je prvi čovjek crnogorske policije naglašavajući kako oni nijesu bili pripadnici policije: „Da li ćemo i šta preduzeti, to je pitanje koje ostavljam za neki naredni period…“. On, zapravo, nije htio da kaže ni koji su to, za državu značajni predmeti, u kojima počinioci neće biti pronađeni i kažnjeni.

To smo saznali od ministra pravde. On je precizirao da se radi o ubistvu Duška Jovanovića (2004. godine)  i pokušaju ubistva Tufika Softića (2007.). Potvrdio je kako je „evidentno da su postojali nedostaci u istragama“. Krivci za (ne)namjerne propuste će, po svoj prilici, ostati bez kazne pošto je i ministar Pažin „sa žaljenjem“ zaključio da lica „koja bi mogla da daju odgovore zbog propusta ili da odgovaraju zbog toga više nisu na ranijim pozicijama“.

Veljović i Pažin, naravno,  nijesu imenovali odgovorne. Makar neke od njih već je prepoznala medijska zajednica. Davnih dana.  Krenimo od onih koji su u međuvremenu napredovali skroz do vrha.Premijer Duško Marković  nalazio se, u vrijeme ubistva urednika Dana, na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Deceniju kasnije, uoči obilježavanja desete godišnice ubistva Duška Jovanović, tadašnji potpredsjednik vlade premijera Mila Đukanovića i ministar pravde, objašnjava zašto ,,ne osjeća nikakvu odgovornost” za Jovanovićevo ubistvo. ,,Mi smo (Marković govori o ANB)  ukazivali na određene rizike i opasnosti koje se tiču bezbjednosti gospodina Jovanovića. Ja sam tada čak i pisao odgovarajuća pisma ministru (Andriji) Jovićeviću da se o tome povede više računa”.

Ispostavilo se da je Marković u potpunosti prećutao tu priču, kao i sve eventualne podatke o ugroženoj bezbjednosti Duška Jovanovića kada je, nakon njegovog ubistva, dao iskaz pred istražnim sudijom Radomirom Ivanovićem.

Nikola Marković, pomoćnik glavnog urednika Dana i predsjednik Komisije za istrage napada na novinare i medije podnio je, nakon tog saznanja, u januaru 2014. godine, krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade, ,,zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pomoć učiniocima poslije izvršenog krivičnog djela”. Duško Marković je višem državnom tužiocu Vesni Jovićević dao izjavu pet mjeseci kasnije.  U septembru iste godine,  Vesna Jovićević  je odbacila krivičnu prijavu, kao neosnovanu.

Tužiteljka je prethodno zaključila da Marković kod istražnog sudije Ivanovića nije ispitivan u vezi sa njegovom profesionalnom aktivnošću. A direktor ANB se, valjda, nije dosjetio da bi njegova saznanja o prijetnjama Jovanoviću mogla pomoći istrazi.

Radomir Ivanović je i danas istražni sudija Višeg suda. Vesna Jovićević je napredovala do zvanja rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

Ostala je zapažena uloga još jednog člana vlade iz 2004. godine. Dragan Đurović je u vrijeme ubistva suvlasnika Dana bio ministar policije. Tri godine kasnije, na prvom suđenju Damiru Mandiću, jedinom optuženom i osuđenom za saučesništvo u Jovanovićevom ubistvu, Đurović je svjedočio kako ni on ni policija ne znaju ko su ubice kojima je Mandić pomagao. Potom se, tek na insistiranje advokata porodice Jovanović, ispravio. ,,Ako piše da sam u izjavi datoj TV IN rekao da su za ubistvo Jovanovića sumnjivi Vuk Vulević i Muša Osmanagić, onda sam dao takvu izjavu”, kazao je Đurović. I otišao na nove partijske zadatke. Danas je direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo (jedan od, zvanično, najbolje plaćenih državnih poslova u Crnoj Gori).

Vesna Medenica je u vrijeme ubistva Duška Jovanovića bila Vrhovni državni tužilac.  Danas je predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu /zakon dozvoljava najviše dva). Njoj su se, prema podacima do kojih su došli novinari Dana, policijski inspektori obratili sa zahtjevom da im obezbijedi prisustvo tužioca pred kojim će Damir Mandić potpisati svoje priznanje i imenovati saučesnike. Ona ih je uputila na Novaka Ražnatovića, tadašnjeg višeg tužioca u Podgorici i njegovu zamjenicu Ljiljanu Klikovac.

Ražnatović je, kažu, odbio poziv policije da u kasnim večernjim satima dođe u policijske prostorije kako bi, kao što zakon nalaže, Mandić u njegovom prisustvu potpisao datu izjavu. Sjutra je bilo kasno pošto je Mandić, po savjetu advokata, odlučio da se brani ćutanjem.  Ražnatović je danas advokat a Ljiljana Klikovac je rukovodilac Osnovnog suda u Podgorici.

Tužna je priča i o „istrazi“ koja je uslijedila nakon brutalnog napada na Tufika Softića. Njega su dvojica, zvanično, do danas nepoznatih napadača pod okriljem mraka pretukla bezbol palicama ispred porodične kuće. Istragu je vodio tadašnji, i sadašnji predsjednik Osnovnog suda Berane Dragan Dašić (na toj funkciji je, neprekidno, 18 godina).  Iz nekog razloga, Dašić nije izašao na mjesto zločina.

Tužilaštvo je sedam godina,napad na Softića vodilo kao ,,nanošenje teških tjelesnih povreda”. Tek su 2014. godine, nakon novog napada na Softića i pod pritiskom Evropske komisije i domaće javnosti, djelo prekvalifikovali u pokušaj ubistva. U suprotnom, prijetila je opasnost da krivično djelo, navodno nepoznatih kriminalaca, zastari.

Navodno, pišemo, pošto su praktično od trenutka napada na našeg kolegu operativna saznanja policije ukazivala da je u napad umiješan jedan od viđenijih beranskih kriminalaca Draško Vuković (svjedok-saradnik na beogradskom suđenju Darku Šariću zbog šverca kokaina iz Južne Amerike).

Vuković nikada nije saslušan kao osumnjičeni. Umjesto toga, on je kao svjedok koji se dobrovoljno javio (2014. godine ) da Tužilaštvu pomogne svojim saznanjima, istragu uputio pogrešnim putem. Potom se, dvije godine kasnije, ponov sam prijavio da saopšti kako je prethodno lagao, imenujući tri lica navodno umiješana u napad na Softića. Osnovno tužilaštvo u Beranama je tada sa Vukovićem sklopilo Sporazum o priznaju krivice, kojim je dogovoreno da on plati 1.700 eura kazne. Prethodno je istraga o pokušaju ubistva Tufika Softića obustavljena zbog nedostatka dokaza.

Nakon što je lagao policiju, osnovnog i višeg tužioca – Goricu Golubović i Rifata HadrovićaVuković je, lani, prošao kroz Vladin program za pripravnike. Pripravnički staž odradio je u jednoj advokatskoj kancelariji!? Gorica Golubović i dalje rukovodi Osnovnim tužilaštvom u Beranama. Rifat   Hadrović otišao je u penziju. A onda postao član Tužilačkog savjeta. Da prekontroliše i posavjetuje mlađe, pošto zna kako treba.

Očito je da bi ministar Pažin, da ima volje, pod okriljem svog Ministarstva pronašao popriličan broj sagovornika o propustima u istragama čak i najtežih napada na novinare (ubistvo i pokušaji ubistva). Ako, već, sve potrebne informacije ne bi dobio na sjednici Vlade.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo