Povežite se sa nama

INTERVJU

Profit njihov, gubici zajednički

Objavljeno prije

na

MONITOR: Gospođo Begović-Radović, Vi pripadate malom broju crnogorskih ekonomista koji su bili profesionalno i aktivno rezistentni na tzv. neoliberalnu ekonomiju Veselina Vukotića. Šta nam krah te ekonomije – od Vol strita i Vašingtona do Crne Gore govori o odnosu države i tržišta i o statusu i ugledu tzv. neoliberalne ekonomije?
BEGOVIĆ-RADOVIĆ: Kad je u pitanju neoliberalna ekonomija i moj odnos prema njoj Vi ste u pravu. Od njenog pojavljivana pa do današneg dana imam prema njoj kritički stav. U stvari, početkom 80-tih godina XX vijeka u Americi i Velikoj Britaniji rodila se doktrina nazvana Ekonomija ponude koja je poslužila kao osnov za vođenje makroekonomske politike u tim zemljama. Tu doktrinu su kasnije prihvatile i vlade nekih zemalja na poluperiferiji i periferiji svjetskog kapitalističkog sistema. Među njima je i Vlada Crne Gore na čelu sa Milom Đukanovićem. Iza neoliberalne ekonomije krije se ideologija. Ta ideologija verbalno je odbacila državni intervencionizam i založila se za proces deregulacije. Neoliberalna odnosno totalitarna ideologija glorifikovala je tržište pripisujući mu moći koje nema, a odbacila sve one funkcije koje je do tada država kao subjekt ekonomske politike uspješno obavljala. Oni su se javno zalagali za tržište slobodne konkurencije. Slobodno tržište je ideologija. Jedino tržišno stanje koje njima ne odgovara je upravo slobodno tržište, jer na njemu nema beskonačne akumulacije kapitala, što je njihov primarni cilj. Oni su proglasili privatnu svojinu za jedino efikasan svojinski oblik i založili se za privatizaciju i smanjenje poreskih stopa naročito na visoke dohotke. Ova ideologija dovela je do polarizacije svijeta na mali broj bogatih naroda, klasa i pojedinaca i veliki broj siromašnih naroda, klasa i pojedinaca.

MONITOR: Zašto se taj krah ne vidi u Crnoj Gori? Da li zato što su predstavnici tzv. neoliberalne ekonomije opet najglasniji, njima je opet kriva država, znači moć?
BEGOVIĆ-RADOVIĆ: Predstavnici neoliberalne ekonomije kod nas su još uvijek glasni i preglasni, ali posljedice njihove politike se ne mogu sakriti niti izbrisati gumicom. Do skoro su pričali samo o progresu, privrednom rastu, uzletu, prosperitetu, ali ih je stvarnost demantovala. Od skoro najavljuju negativnu stopu privrednog rasta , nagovještavaju smanjenje ličnih dohodaka, smanjenje budžetske potrošnje, budžetski deficit, deficit trgovinskog i platnog bilansa, jer je ekonomija iz stanja pregrijanosti zbog ulaska stranih investicija u prethodnom periodu već doživjela nagli pad. To znači čeka nas ,,stezanje kaiša”.

MONITOR: Da li krah mitologije tržišta (tržište sve treba da reguliše) znači da sad treba da se vrati stara ideja o svemoći države, odnosno postoji li opasnost da zbog kraha ideje o svemoći tržišta uspostavimo ideju o svemoći države?
BEGOVIĆ-RADOVIĆ: Svi koji imaju elementarna znanja iz ekonomije znaju da tržište nije ni dovoljan ni idealan mehanizam privrednih i društvenih kretanja, već da njegovo funkcionisanje dovodi do : stvaranja monopola, asimetričkih informacija, privrednih kriza, nejednake raspodjele i negativnih eksternih efekata. Sve ove negativne društveno-ekonomske pojave jesu razlog za državnu intervenciju. Takođe, tržište uvijek djeluje ex post, a država ex ante. Zbog toga su država i tržište dva komplementarna mehanizma. Svako glorifikovanje bilo jednog bilo drugog mehanizma dovodi privredu u stanje neravnoteže, a tada se pojavljuju problemi u svim sferama društva. Socijalno tržišna privreda, nema dileme, pokazala se kao najbolji put za ostvarivanje socijalnih i ekonomskih ciljeva. U stvari, dobra kombinacija tržišta i plana obezbjeđuje dinamičan razvoj i privrede i društva.

MONITOR: Molim Vas da na nekom konkretnom primjeru prokomentarišete kako konflikt interesa u vrhovima crnogorske vlasti sprečava uspostavljanje racionalne kombinacije države i tržišta?
BEGOVIĆ-RADOVIĆ: Neoliberali su bili, kako sam ranije naglasila, verbalno za tržište i protiv miješanja države u privredni život, ali kad su njihove banke i preduzeća počela da ostvaruju gubitke u poslovanju nevjerovatnom brzinom zatražili su od te iste države da im pokrije gubitke. Prva banka je dobila povoljan kredit iz državnih rezervi, a potom su se u Vladi sjetili da iz rezervi poslovnih banaka, koje stoje kod Centralne banke, a služe za likvidnost istih, uzmu 40 milona eura da bi popunili državne rezerve. Za uzvrat su poslovnim bankama izdate obveznice. Niko ne može da ospori to da je država imala majčinski odnos prema Prvoj banci. Inače, neoliberali su jako blagonakloni prema sebi, a to pokazuju tako što profite stavljaju u svoje džepove, a gubitke socijalizuju. Naš narod bi rekao da su „mudri i snalažljivi”. Ovaj primjer i niz drugih pokazuju da su subjektima vlasti njihovi privatni interesi iznad javnih interesa, a takvo ponašanje nesporno sprečava uspostavljanje racionalne kombinacije države i tržišta.

MONITOR: Vi spadate u malobrojne profesore Univerziteta Crne Gore, mogu se izbrojati na prste jedne ruke, koji su uvijek javno reagovali na događaje koje su osuđivali slobodni intelektualci, opozicija itd. Zašto na Univerzitetu nema više takvih profesora?
BEGOVIĆ-RADOVIĆ: U pravu ste. Uvijek sam javno reagovala na događaje koje su osuđivali intelektualci. Po meni je neophodno javno dignuti glas i solidarisati se sa ljudima čija su prava i životi ugroženi. Solidarnost i empatija prema ugroženim, bez obzira na vjersku, polnu, političku i svaku drugu pripadnost, za mene je normalna pojava. I ja bih voljela da na Univerzitetu ima mnogo više profesora/ca koji se bune i dižu glas protiv nepravdi koje se čine građanima Crne Gore. Razloga za takvo stanje na Univerzitetu ima više. Jedan dio profesora se priklonio vlasti i postao dio nje, pa samim tim i napravio kompromis sa njom.Od njih ne možete očekivati da kritikuju istu.
Jedan dio profesora je konformistički opredijeljen, pa neće sukobe i glavobolje od sukoba. Takođe, jedan dio profesora je pripadnik opozicionih stanaka i putem stranačkih saopštenja javno reaguju. Mali broj profesora se „drzne” da kritikuje vlast i kao što znate oni ne prođu dobro. Njima se, po pravilu, prilijepe nepodnošljivo loše etikete.

MONITOR: O Univerzitetu Crne Gore iznose se kontroverzna mišljenja kada je riječ o njegovoj autonomiji. Mnogi, na primjer, tvrde da na njemu sve kontroliše vladajuća kolacija DPS – SDP. Kakav je Vaš stav o tome?
BEGOVIĆ-RADOVIĆ: Univerzitet Crne Gore nije neko izolovano ostrvo već dio crnogorskog društva, pa je vladajuća koalicija DPS-SDP pružila svoje pipke i na njega. Tamo gdje ima politike teško da ima autonomije.

MONITOR: Često se čuje da iza diploma koje svršeni studenti dobijaju na Univerzitetu Crne Gore ne stoji adekvatno znanje tako da će Crna Gora za deceniju, deceniju i po potpuno ostati bez kvalitetnih kadrova i doći u situaciju da ključna mjesta u privredi, prosvjeti, zdravstvu… pokrivaju neznalice. Da li je to i po Vašem mišljenju realnost koja nas očekuje?
BEGOVIĆ-RADOVIĆ: Ne sporim da je crnogorska stvarnost ambivalentna u svim sferama društva, pa i na Univerzitetu Crne Gore, kad su u pitanju zaposleni. Znači, svuda rade i odgovorni i neodgovorni- osviješćeni i neosviješćeni ljudi. Jako je opasno po svaku instituciju ako je više neodgovornih od odgovornih. Međutim, ja mogu da konstatujem, jer dugo radim, da na Univerzitetu Crne Gore ima profesionalaca i moralno uspravnih ljudi, kako među profesorima tako i asistentima, a to je garancija da iz predmeta koje predaju takvi kadrovi studenti neće biti uskraćeni za znanje koje je neophodno za razvoj kako privrede tako i ostalih segmenata društva. Nužno je insistirati u svim obrazovnim institucijama , od osnovne škole do fakulteta , magistarskih i doktorskih studija, da je diploma iza koje ne stoji znanje prazan papir koji ima samo jednu svrhu, a to je ukras na zidovima njihovih stanova.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo