Povežite se sa nama

INTERVJU

Stvari će doći na svoje mjesto

Objavljeno prije

na

Tihana Ćulafić je diplomirana glumica Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, direktorka Festivala Teuta-novi antički teatar i umjetnička direktorka Kulturnog centra grada Kotora. Stvara svoj glumački opus, uglavnom, na crnogorskim scenama s rediteljima: Borom Draškovićem, Egonom Savinom, Radmilom Vojvodić, Milanom Karadžićem, Ivicom Kunčević, Slobodanom Milatovićem, dok je u performans uvodi Ilija Šoškić. Igra na većini scena bivše SFRJ.
MONITOR: Od prije dvije godine ste direktorka ,,Festivala Teuta-novi antički teatar”. Kakav je to festival?
ĆULAFIĆ: Festival Teuta – novi antički teatar, kao što sam naziv govori, bavi se aktuelizacijom antičkih tekstova i tema čije ishodište jeste u antici kao preteči modernog teatra. Teme koje temelji na antici do te mjere su prisutne u savremenom teatru i kod najznačajnijih autora, da se zapitate da li je u pitanju pozorišni trend ili neka vrsta čistilišta za sva važna individualna i društvena preispitivanja.
Festival Teuta je značajan i zbog mjesta na kom je, kao ideja, nastao i čije ime nosi, kao i zbog ljudi koji ga vode i brinu o njemu, koji dijele stav da pozorište mora biti svježe i stvar sadašnjeg trenutka. Djeluje gotovo kao fenomen da je Festival Teuta za tek dvije godine postojanja dobio nagrade i priznanja, proglašavan crnogorskim događajem godine, realizovao četiri produkcije i koprodukcije, ostvario značajne evropske kontakte, skrenuo veliku pažnju u okruženju, obezbijedio učešće za 2010. godinu u mreži NETA (Nova evropska teatarska akcija) zajedno sa 14 zemalja i 30 značajnih festivala i teatara iz istočnoevropskih država, Slovenije i Italije.

MONITOR: Festival ,,Teuta” je inkorporiran u državni teatarski festival ,,Kotor Art”. Objasnite nam koncept održivosti ,,dva u jedan” i šta su prednosti, a šta rizici ovakve manifestacije?
ĆULAFIĆ: Namjera osnivača Kotor Arta je da se tokom ljeta i turističke sezone u Kotoru objedine i nadziru kulturna događanja koja organizuju: Festival pozorišta za djecu, Smotra mode u Kotoru, Muzički festival- Don Brankovi dani, Festival Teuta- novi antički teatar i Kotor Art Teatar. Najavljene prednosti ovakvog koncepta su racionalizacija poslova (propaganda, tehnička podrška), kao i troškovi. Prednost se, svakako, odnosi i na udruženu podršku države i opštine pri realizaciji, a rizici bi se jedino mogli ticati ugrožavanja autentičnosti bilo kojeg festivala ili segmenta Kotor Arta.

MONITOR: Smijenjeni ste iznenadno i bez obrazloženja sa pozicije direktorke Centra za kulturu grada Kotora.
ĆULAFIĆ: U Kotor sam se vratila jula 2006. godine baš zbog posla u Kulturnom centru da svoju ambiciju i osjećanje podijelim sa svojim rodnim gradom koji ima sve predispozicije za najkvalitetniju kulturu i umjetnost. Obavljala sam funkciju vd direktorke do početka 2007. godine, nakon čega je počeo moj četvorogodišnji mandat koji je trajao dvije i po godine, do prije mjesec, kada sam raspoređena na mjesto vd umjetničke direktorke Kulturnog centra Kotor.
U tom trogodišnjem periodu mog rukovođenja Kulturnim centrom, u programskom smislu najviše novih međunarodnih projekata napravljeno je u pozorišnom dijelu: saradnja sa festivalom FIAT 2006, koprodukcija pozorišnog spektakla Teuta koji je otvorio festival FIAT 2007. godine, samostalna produkcija Medeja 2008, prvi Festival Teuta-novi antički teatar 2008, prva međunarodna koprodukcija Medejin krik 2008, specijalna nagrada za produkciju Medeja na Festivalu crnogorskog teatra 2008, Trg od pozorišta-kotorska pozorišna akcija 2008, drugi Festival Teuta-novi antički teatar 2009, druga međunarodna koprodukcija Kasandra 2009, još jedna međunarodna koprodukcija Okovani Galilej 2009. i koprodukcija sa Kotor Art-om pozorišnog spektakla 15 04 79.
U drugim jedinicama – Gradska galerija, Gradska biblioteka i čitaonica i Kino Boka, akcenat je bio na širenju okvira postojećih projekata (Ex Yu Fest, Sajam knjiga- kotorski dani knjige…) te započeli nove, lokalne, projekte (godišnja Izložba kotorskih likovnih umjetnika, Vajarska kolonija Grbalj 2008…). Te programe su vodile kolege u tim organizacionim jedinicama, sa mojom apsolutnom podrškom i inicijativom vezano za investicije. Tako je, na primjer, Kino Boka postao jedini državni-opštinski bioskop sa savremenim bioskopskim foteljama, audio i video opremom.
Kulturni centar Kotor je dugo godina bio nosilac organizacije tradicionalne manifestacije Bokeljska noć, za čiju je organizaciju dobijena nagrada Nacionalne turističke organizacije za najbolju manifestaciju u 2008. godini.
Do mog dolaska Kulturni centar Kotor finansiran je sredstvima koja su obezbjeđivala samo lična primanja zaposlenih. I, nakon svih dobijenih sredstava za realizacije programa i investicije, najlogičnije objašnjenje mog preraspoređenja sa mjesta direktorke na mjesto umjetničke direktorke jeste da je to potvrda mog rada i djelovanja u Kulturnom centru. Međutim, zbog višedecenijskog nerješavanja problema kadrova i sistematizacije KC- a, pribojavam se da nisam upala upravo u pogrešan ili zastareo proces podjele radnih mjesta, koji teško može biti koristan za razvoj i trenutne rezultate Centra, u što sam uložila ogromnu energiju. Ipak, pošto je to tako zahtjevan proces, vjerujem da će se i na taj način uloge, zadaci, kompetentnost odgovornih osoba uskoro postaviti tako kao što to zahtijeva prirodan proces razvoja i trenutna pozicija Centra i njegovih projekata u domaćem i međunarodnom prostoru. Nadam se da će i moja dosadašnja uloga, trud i rezultati biti pravilno smješteni i u taj prostor. Neko treće objašnjenje mog preraspoređenja ne bi bilo u skladu sa osnovnim poslovnim, profesionalnim i etičkim mjerilima unutar lokalne ili državne politike. Uostalom, svi programi i projekti u KC-u, finansirani su većinom opštinskim i državnim sredstvima.

MONITOR: Da li je taj otkaz bio ,,vjetar u leđa” ili Vam je ipak narušio status i ugled?
ĆULAFIĆ: Kao što postoji mistifikacija oko mog preraspoređenja, tako se, naravno, to događa i sa mojim statusom, projektima i cjelokupnim radom u KC- u. Ali, kao što sam pomenula, nadam se da je to samo trenutno stanje nekog procesa. Činjenice – da sam na finansijskom planu uštedjela upravo na najuspješnijem području – pozorišnoj djelatnosti, da sam već samim idejama i projektima i radom samo ubrzala stare boljke sistematizacije i da sam pripadnik ambiciozne mlađe generacije, teško mi može nekakva moguća potencijalna greška narušiti status i ugled u domaćem i međunarodnom prostoru. Apsurdno bi bilo uzeti to kao otkaz, čekam u tom procesu na definisanje i pravilne podjele u odnosu na kompetentnost oko finansijskog i umjetničkog vođenja i Festivala Teuta i Kotor Arta i, naravno, cjelokupnog djelovanja Kulturnog centra.

MONITOR: Kao profesionalna glumica igrate lik Edipe u predstavi ,,Kasandra” u režiji Slobodana Milatovića, po tekstu Ljuba Đurkovića. Kakav je to komad i koje je sve ovogodišnje festivale otvorio?
ĆULAFIĆ: Međunarodna koprodukcija Kasandra je, od juna do septembra, otvorila sva četiri festivala koproducenta: Festival Teuta, INFANT- Novi Sad, Ex Ponto- Ljubljana i MOT- Skoplje . Tako umjetnički i producentski uspješna predstava je jedinstven primjer međunarodne pozorišne saradnje, ali i promocije crnogorskog pozorišnog stvaralaštva na prostoru bivše zajedničke države, kao i Festivala Teuta, Kotora i njegovog Kulturnog centra. Projekat Kasandra, zbog svog originalnog koncepta, može biti zanimljiv za mnoge zapadnoevropske festivale.

MONITOR: Recite nam nešto o Vašim profesionalnim planovima na polju glume, ali i na polju teatarske produkcije?
ĆULAFIĆ: Radoznalost, česte komunikacije i susreti sa zanimljivim i vrijednim ljudima iz pozorišne i drugih umjetnosti, svakako, donose ideje, poznanstva i saradnje. Potrudiću se da glumački angažman uskladim sa angažovanjem na dosadašnjim, ali i novim autorskim projektima, za što sam, pored glume, posebno zainteresovana.

MONITOR: Kako doživljavate nepotizam u pozorišnoj umjetnosti?
ĆULAFIĆ: Realnost naše mlade i male države ne može u svom razvoju izbjeći anomalije kao što su nepotizam i zatvorenost, ali toga ima i u većim društvima od našeg. Znamo svi da takve pojave nisu prisutne samo u pozorištu već i na svim područjima. Uvjerena sam u stalni razvoj svijesti, rast etičkih vrijednosti, i to posebno kod ljudi koji su najodgovorniji i odlučuju o razvoju društva, a posebno njegove kulture. Ipak je, za malu državu kao što je naša, daleko najvrjedniji kulturni identitet i visoki moral. Trenutno smo i po tom pitanju u jednom procesu kao što je slučaj i sa mojim preraspoređenjem i vjerujem da je pitanje trenutka kad će stvari naći pravo mjesto.

Marija ČOLPA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Otvoren prostor za pregrupisavanja na političkoj sceni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore

 

 

MONITOR: Kako vidite izlazak iz PES-a predsjednika države Jakova Milatovića, i isključenje ministra pravde iz te partije Andreja Milovića?

VUKOVIĆ: Prvo što mi pada na pamet je komentar predsjednika te partije i aktuelnog premijera Milojka Spajića na pitanje novinara vezano za sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore na kojoj je ministar Milović bio targetiran kao problematičan tip od strane šefa Specijalnog policijskog tima. Spajić je tada rekao da ono što se čulo na sjednici „priliči muškoj svalačionici iz IVa, IVb… razreda…“ Aktuelna dešavanja u njegovoj stranci su takođe uporediva sa nadgornjavanjem tinejdžera u svlačionici željnih dokazivanja i moći.

Pokret Evropa sad meni liči na grupu ljudi koja se okupila sticajem okolnosti i koju ne povezuje nikakva čvrsta ideološka armatura, osim želje za dokazivanjem i moći. Čim te armature nema, onda su diobe i odlasci dio neke političke normalnosti. Osim toga, već na početku su pokazali da nijesu odmakli od autoritarnih modela političkog organizovanja u kome se insistira na monolitnosti i lojalnostim, a ne na unutarpartijskom pluralizmu koji kroz argumentovanu debatu vodi do odluka većine koje poštuje partijska manjina. U autoritarnim partijama i neistomišljenike u svojim redovima doživljavaju kao neprijatelje koje treba eliminisati, tako da mi se čini da Evropa sad funkcioniše po tome modelu.

Milatovićevo istupanje vidim kao dio pragmatičnog otklona od Spajićeve i Vladine olako obećane brzine reformi i boljeg života i mapiranje, u zavjetrini funkcije predsjednika države, neke izvjesnije vlastite političke budućnosti.

Iza Milovićevog isključenja izgleda da takođe stoji pragmatizam, kojim partijsko vođstvo žrtvuje važnu figuru zarad produžetka partije i zaštite ’kralja’.

MONITOR: Kako se to  može odraziti na buduće političke procese i funkcionisanje vlasti?

VUKOVIĆ: Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TATJANA LAZAREVIĆ, UREDNICA PORTAL KOSSEV: Tope se posljednje ružičaste naočare Srba sa Kosova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vrijeme, izgleda, obezbjeđuje alibi

 

MONITOR: Nedavno se navršilo 16 godina otkako je Skupština Kosova proglasila nezavisnost. Kada se govori o Kosovu, uvijek su u fokusu odnosi Albanaca i Srba. Mijenjale su se vlasti i u Beogradu i u Prištini, koliko i kako su se mijenjali međuetnički odnosi, i „zvanični“ i „nezvanični“?

LAZAREVIĆ: Odnosi srpskog i albanskog naroda su se dodatno zaoštrili unazad nekoliko godina. I jedni i drugi nastupaju sa pozicija samoviktimizacije i optuživanja druge strane za zlodela. Dijalog izostaje, a javni prostor je sa obe strane kontaminiran mržnjom, promocijom nasilja i propagande. Kod srpske zajednice dominira i strah, pride. Samoopredeljenje je podiglo očekivanja svom biračkom telu kada je u pitanju odnos prema Srbiji, Severu Kosova, kao i svojevrsnom istorijskom revizionizmu, i u taj balon su poslednju godinu dana uvukli i one koji su tradicionalno bili naklonjeniji drugim strankama – pre svega PDK, kao i LDK, i AAK. Ovakva situacija koincidira upravo sa promenom vlasti u Prištini. Dvadeset pet godina nakon konflikta, do pomirenja srpskog i albanskog naroda nije došlo, ali se život tokom godina normalizovao do nivoa izgrađene konstruktivne komunikacije, dijaloga i saradnje – bilo na pojedinačnom, ili lokalno-opštinskom nivou; ili čak, epizodno, i između samih pregovaračkih strana. Sa takvom je praksom prekinuto dolaskom Samoopredeljenja na vlast. Kako je za tango potrebno dvoje, zvanični Beograd prenaglašava već očigledne negativne efekte politike Samoopredeljenja po Srbe sa Kosova u meri izjednačavanja ‘kurtizacije’ Severa sa ‘okupacijom’, iako je sam Sever pod međunarodnom vojnom i administrativnom jurisdikcijom još od ‘99-sa čim se Srbija saglasila, kao i postepenim prenošenjem jurisdikcija na kosovske vlasti. Sever je de fakto militarizovan merama Prištine. Citiraću i utisak koji je vidjiv na severu – “ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vreme, izgleda, obezbeđuje alibi za postupke koje jedino iskreno ne odobravaju Srbi sa Kosova, ali i čija se volja ni za jednu stranu istinski ne računa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

MONITOR: Vlasti se za sada hvale izborom upražnjenih pozicija u vrhu pravosuđa. Koliko je dobro obavljen taj zadatak?

MINIĆ: Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s Vladama i nakon promjene vlasti.

Sa iskustvom neposrednog očevica protivustavnog dijeljenja pravde i zastupanja imovinskopravnih interesa Crne Gore od strane dviju izabranih sutkinja Ustavnog suda Crne Gore kažem da je forma zadovoljena a suština, nažalost, nepromijenjena i opredijeljena dominacijom neodgovrne partitokratije.

MONITOR: Ministar pravde najavio je brojne izmjene zakona koje se tiču pravosuđa, od kojih su neke osporavane, kao i novi specijalni sud. Kako komentarišete te najave?

MINIĆ: Kao sve zbrzavane aktivnosti o stvarima za koje je neophodno najšire uključenje, inače našeg preskromnog potencijala, kompetentnih ljudi. Te izmjene se  kvalitetno mogu donijeti nakon svestranog stručnog sagledavanja stanja i mjera u skladu sa sveobuhvatno utvrđenim potrebama.

MONITOR: Doskorašnja zastupnica u Strazburu Valentina Pavličić podnijela je tužbu protiv Vlade zbog razrešenja. Kako komentarišete oluku Vlade da razriješi zastupnicu Pavličić prije odluke Ustavnog suda?

MINIĆ: Karakterističan volunatrizam od strane ove kao i prethodnih Vlada nakon “osvježenja”. Uz  ignorantski odnos prema neophodnim procedurama, i bez temeljinog  pristupa u oblasti razrješenja i imenovanja.

MONITOR: Ove sedmice uhapšen je jedan od suvlasnika kompanije Bemax i više drugih osoba zbog šverca cigareta. Kako vidite tu akciju SDT –a?

MINIĆ: Kao jedan u nizu primjera odlučnosti odgovornog nosioca pravosudne funkcije na čelu SDT-a  da radi svoj posao, uprkos odsustvu neophodnih kadrovskih, prostornih i ostalih uslova. To pokazuje  suštinsku razliku koja se postiže pravilnim izborom/smjenom GST-a.

Nadam se sličnoj promjeni i izborom VDT-a. No, moje strepnje su brojne i, bojim se, vrlo realne u pogledu mnogih  neophodnih faktora za uspješan ishod rada posvećenih nosilaca složenih, izazovnih i višestruko opasnih pravosudnih funkcija u ambijentu (kakav je crnogorski) decenijama kontaminirane države i društva.

MONITOR: Mnoge optužnice vezane za visoke funkcionere i organizovani kriminal još čekaju epilog. Koliko je pravosuđe u stanju da ih iznese?

MINIĆ: Nepoznat mi je kvalitet tih optužnih akata. Međutim, poznavajući sudski sistem plašim se da nije u pitanju moj pesimizam već realan strah za ishod i najkvalitetnijih optužnica pred netaknutim ostatkom sudstva koncipiranog od strane “ostvarenih” mafiokratskih struktura u svim trima granama vlasti. Nažalost, poznati su ponižavajući prostorni i ostali uslovi prvenstveno  za rad tužilaštva, ali i neodgovarajući kapaciteti i kriterijumi prijema i napredovanja u sudskoj vlasti. U  kontinitetu. Sve uz apsolutnu nedoraslost vladajuće i opozicione “političke elite” izazovima prijeko potrebne temeljite reforme sudstva i  uopšte  pravosuđa.

Zbog brojnih limitirajućih činjenica pesimista sam u pogledu skorije transformacije pravosuđa. Kontinuirane su  barijere promjenama u vidu nepromijenjene neodgovornosti svih vlasti tokom proteklih godina i decenija.

MONITOR: Uprkos obećanjima, SDT  još čeka podršku vezanu za prostorne i druge kapacitete. Šta to govori? 

MINIĆ: To svjedoči o nezrelom društvu. Nerealna su očekivanja laičke javnosti od pravosuđa u postojećim ljudskim i svim ostalim kapacitetima, tačnije ograničenjima. Zbog donosioca odluka koji su  nedorasli situaciji, odluke izostaju a nerijetko je bolje da se takve ne donose.  Partitokrate su jednako siromašnih stručnih kapaciteta,  a  njihove odluke su  vođene ličnim i partikularnim interesima, sa enormno naraslim kvazipopulizmom nakon “osvježenja” od 30.08.2020. godine. U odsustvu neophodne građanske svijesti u crnogorskom društvu,  oni se samo pod pritiskom spoljnih činilaca,  u vezi sa ispunjenjem uslova za pristupanje Evropskoj uniji , bave pravosuđem. I to u mjeri koja nije nastavak zastoja u tom procesu koji su svjesno napravile mafiokrate,  a  nakon njihove smjene nastavile partitokratske strukture zarobljene prizemnim ličnim i međupartijskim (i unutarpartijskim) obračunima.

Suvišno je ponavljati odsustvo neophodnog uticaja stručne javnosti u pravcu suštinskih promjena u pravosuđu i u državi i društvu u cjelini.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo