Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROPALA SEZONA PEČURKE MNOGIMA JE DONIJELA VELIKE PROBLEME: Priroda ćudljiva a država gluva

Objavljeno prije

6 mjeseci

na

Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo, i onda nema stihije, slažu Monitorovi sagovornici

 

Ovogodišnja sezona berbe pečurke na sjeveru Crne Gore može se smatrati izgubljenom zbog izuzetno lošeg roda, a otkupna cijena vrgnja u svježem stanju dostizala je 13 eura za kilogram. Tako se pokazalo da nedostatak državne straegije u ovoj oblasti dovodi na ivicu opstanka jednu značajnu privrednu granu. I građane – berače.

„Da smo prošle, godine, koja je bila rekordna, imali dovoljno skladišnih i prerađivačlkih kapaciteta, ove godine krizu ne bi smo osjetili. Ovako, prošle godine prerodilo, ove godine promašilo. Iz krajnjosti u krajnjost prepušteni smo prirodnoj stihiji“, kazao je Monitoru jedan od većih hladnjačara i otkupljivača pečurke i šumskih plodova iz Bijelog Polja.

Vlasnik preduzeća „K.D. Sloga“ iz Rožaja, Fefo Kalač, za naš nedjeljnik je potvrdio da od kada se bavi ovim poslom ne pamti lošiju godinu.  „Kao što ne pamtim bolju godinu od prošle, slobodno vam mogu reći da je ovo najgora od kada se ja bavim ovim poslom, a bavim se dugo. Malo lisičarke je bilo u rano proljeće, a vrlo rijetki vrganj ja sam otkupljivao po 13 eura“, kaže Kalač.

Kada se radi o pečurki, godina je loša generalno u čitavom regionu. „To nešto malo što smo imali, sve je odlazilo u izvoz. Vrganj u svježem stanju je bio, što bi se kazalo, ‘tražen lučem i svijećom’. Najveća potražnja za svježim vrgnjem je bila iz Francuske i Italije. Očigledno je ova godina svuda bila loša“, smatra Kalač.

Vlasnik „K.D. Sloga“ vjeruje da su tako lošem rodu pečurke glavni uzrok bile ekstremne vremenske prilike. „Imali smo najprije hladno i kišovito proljeće, a onda dugo i sušno ljeto. Iako sezona vrgnja traje praktično do prvih snjegova, ja mislim da se tu više ništa ne može promijeniti ni kod nas, niti u okruženju gdje je identična situacija“, kaže naš sagovornik.

Ovaj iskusni privrednik u oblasti otkupa i prerade pečurki i šumskih plodova, ističe da je uspio da godinu premosti otkupom kleke i jagode. “Nisu to neke velike količine, tek toliko da se pokriju tekući troškovi, što bi mi privrednici kazali, da ne jedemo susptancu. Samo da preživimo ovu godinu i da se nadamo da se neće ponoviti. Tako je bilo na čitavom sjeveru Crne Gore, jer ja pokrivam sa otkupom veliki dio ovog dijela države“, priča Kalač.

Tako se poslije prošle godine, kada je pečurka izdašno rodila svuda, da se nije imala gdje skladištiti, odnosno da nije bilo dovoljno hladnjača u kojima bi se mogla sačuvati, ove godine dogodila poptuno obrnuta situacija. Monitor je pisao je o tome da je vrganj prošle godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura za kilogram, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je pečurka slabije klase trunula u šumama.

Manjak skladišnog priostora problem je broj jedan. Bivša zgrada Agropolimlja u Beranama i nekada najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, mogu se vidjeti još jedino na fotografijama, jer je ovom objektu još prije nekoliko godina promijenjena namjena, odnosno hladnjača je preuređena u veleprodajni objekat jednog od poznatih crnogorskih trgovinskih lanaca.

„Tada je stavljena tačka na beransku AD Hladnjaču. Prije toga ona je bila u potpunoj funkciji i u njoj su lagerovani pečurka, borovnica i šumsko voće. Takve i tolike hladnjače više nema nigdje na sjeveru“, kaže jedan od bivših radnika za Monitor. On objašnjava da je beranska hladnjača radila po starom sistemu koji je bilo lako preurediti i prepraviti, ali da nekom to očigledno nije bilo u interesu. „To više niko ne može da razumije i zna. Da li je zgrada prodata ili je samo ustupljena i izdata za kiriju? Hladnjača je, uglavnom, uništena, a objekat preuređen u trgovinski centar“,  kaže naš sagovornik.

„Upravo u ovoj hladnjači, prije raspada preduzeća Agropolimlje, godinama su čuvane velike količine kleke. Neko je tu ostavio i stajala je ko zna koliko. Onda se jedne godine pojavila nestašica kleke, od koje se pravi neko specijalno ulje koje se koristi u avioindustriji. Od novca za koji smo prodali kleku, svi radnici su dobili sve zaostale palte“, prisjeća se bivši službenik Agropolimlja.

Privatni vlasnici hladnjača priznaju da njihove hladnjače kapacitetom nisu mogle nadomjestiti ovu u Beranama. „Da je ta hladnjača ostala u funkciji, i da smo sav rod pečurke od prošle godine uskladištili tamo, Crna Gora bi ove sezone zaradila ko zna koliko. Svi se dobro sjećamo da smo prošle godine u nedostatku kapaciteta otkupljivali samo prvu i najbolju klasu jer nismo imali gdje sa tom robom“, kaže jeda od otkupljivača i vlasnika manje hladnjače.

Kada je stihija, onda je stithija. Prošla za prošlu, ova za ovu godinu. Jedna godine robe za bacanje, druge, zlatom da se plati nema.

Na sjeveru Crne Gore je prošle godine je bio značajan broj domaćinstava, koja nijesu privredno registrovana, a bavila su se berbom i osnovnom preradom pečuraka. To je za dobar dio stanoviništva sjevera države bio vrlo značajan izvor zarade. Sada su i sva ta domaćisntva ostala neuposlena i bez očekivanog prihoda. „Ja vam sasvim iskreno kažem da smo ove godine svi na gubitku – berači, otkupljivači, prerađivači i izvoznici, jer to je jedan lanac. Nikada lošija godina“,  ponavlja Feho Kalač.

Nastranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači. Crna Gora, prema njihovim riječima, sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku. Pokazalo se i prošle i ove godine da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova prepušteni sami sebi. I čudima prirode.

Država im nije mogla pomoći ni kada su im prošle godine hladnjače ostale pune malina. Nije im mogla pomoći ni da smjeste tržišne viškove pečurke. „Država mora imati neku strategiju za ovu djelatnost, koja se na sjeveru već profiliše kao ozbiljna privredna grana. Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo, i onda nema stihije“, slažu se svi Monitorovi sagovornici.

Poznavaoci prilika u toj oblasti smatraju da će se izgubljena godina kada se radi o pečurki i šumskim plodovima, loše odraziti na i tako nizak standard stanovništva sjevera Crne Gore. A nije ih malo koji su tokom sezone mogli zaraditi značajan novac za kućni budžet. Sad se treba snaći bez njega.

                                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

4 dana

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

4 dana

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

4 dana

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo