Izdvojeno
PROPALA SEZONA PEČURKE MNOGIMA JE DONIJELA VELIKE PROBLEME: Priroda ćudljiva a država gluva
Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo, i onda nema stihije, slažu Monitorovi sagovornici
Ovogodišnja sezona berbe pečurke na sjeveru Crne Gore može se smatrati izgubljenom zbog izuzetno lošeg roda, a otkupna cijena vrgnja u svježem stanju dostizala je 13 eura za kilogram. Tako se pokazalo da nedostatak državne straegije u ovoj oblasti dovodi na ivicu opstanka jednu značajnu privrednu granu. I građane – berače.
„Da smo prošle, godine, koja je bila rekordna, imali dovoljno skladišnih i prerađivačlkih kapaciteta, ove godine krizu ne bi smo osjetili. Ovako, prošle godine prerodilo, ove godine promašilo. Iz krajnjosti u krajnjost prepušteni smo prirodnoj stihiji“, kazao je Monitoru jedan od većih hladnjačara i otkupljivača pečurke i šumskih plodova iz Bijelog Polja.
Vlasnik preduzeća „K.D. Sloga“ iz Rožaja, Fefo Kalač, za naš nedjeljnik je potvrdio da od kada se bavi ovim poslom ne pamti lošiju godinu. „Kao što ne pamtim bolju godinu od prošle, slobodno vam mogu reći da je ovo najgora od kada se ja bavim ovim poslom, a bavim se dugo. Malo lisičarke je bilo u rano proljeće, a vrlo rijetki vrganj ja sam otkupljivao po 13 eura“, kaže Kalač.
Kada se radi o pečurki, godina je loša generalno u čitavom regionu. „To nešto malo što smo imali, sve je odlazilo u izvoz. Vrganj u svježem stanju je bio, što bi se kazalo, ‘tražen lučem i svijećom’. Najveća potražnja za svježim vrgnjem je bila iz Francuske i Italije. Očigledno je ova godina svuda bila loša“, smatra Kalač.
Vlasnik „K.D. Sloga“ vjeruje da su tako lošem rodu pečurke glavni uzrok bile ekstremne vremenske prilike. „Imali smo najprije hladno i kišovito proljeće, a onda dugo i sušno ljeto. Iako sezona vrgnja traje praktično do prvih snjegova, ja mislim da se tu više ništa ne može promijeniti ni kod nas, niti u okruženju gdje je identična situacija“, kaže naš sagovornik.
Ovaj iskusni privrednik u oblasti otkupa i prerade pečurki i šumskih plodova, ističe da je uspio da godinu premosti otkupom kleke i jagode. “Nisu to neke velike količine, tek toliko da se pokriju tekući troškovi, što bi mi privrednici kazali, da ne jedemo susptancu. Samo da preživimo ovu godinu i da se nadamo da se neće ponoviti. Tako je bilo na čitavom sjeveru Crne Gore, jer ja pokrivam sa otkupom veliki dio ovog dijela države“, priča Kalač.
Tako se poslije prošle godine, kada je pečurka izdašno rodila svuda, da se nije imala gdje skladištiti, odnosno da nije bilo dovoljno hladnjača u kojima bi se mogla sačuvati, ove godine dogodila poptuno obrnuta situacija. Monitor je pisao je o tome da je vrganj prošle godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura za kilogram, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je pečurka slabije klase trunula u šumama.
Manjak skladišnog priostora problem je broj jedan. Bivša zgrada Agropolimlja u Beranama i nekada najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, mogu se vidjeti još jedino na fotografijama, jer je ovom objektu još prije nekoliko godina promijenjena namjena, odnosno hladnjača je preuređena u veleprodajni objekat jednog od poznatih crnogorskih trgovinskih lanaca.
„Tada je stavljena tačka na beransku AD Hladnjaču. Prije toga ona je bila u potpunoj funkciji i u njoj su lagerovani pečurka, borovnica i šumsko voće. Takve i tolike hladnjače više nema nigdje na sjeveru“, kaže jedan od bivših radnika za Monitor. On objašnjava da je beranska hladnjača radila po starom sistemu koji je bilo lako preurediti i prepraviti, ali da nekom to očigledno nije bilo u interesu. „To više niko ne može da razumije i zna. Da li je zgrada prodata ili je samo ustupljena i izdata za kiriju? Hladnjača je, uglavnom, uništena, a objekat preuređen u trgovinski centar“, kaže naš sagovornik.
„Upravo u ovoj hladnjači, prije raspada preduzeća Agropolimlje, godinama su čuvane velike količine kleke. Neko je tu ostavio i stajala je ko zna koliko. Onda se jedne godine pojavila nestašica kleke, od koje se pravi neko specijalno ulje koje se koristi u avioindustriji. Od novca za koji smo prodali kleku, svi radnici su dobili sve zaostale palte“, prisjeća se bivši službenik Agropolimlja.
Privatni vlasnici hladnjača priznaju da njihove hladnjače kapacitetom nisu mogle nadomjestiti ovu u Beranama. „Da je ta hladnjača ostala u funkciji, i da smo sav rod pečurke od prošle godine uskladištili tamo, Crna Gora bi ove sezone zaradila ko zna koliko. Svi se dobro sjećamo da smo prošle godine u nedostatku kapaciteta otkupljivali samo prvu i najbolju klasu jer nismo imali gdje sa tom robom“, kaže jeda od otkupljivača i vlasnika manje hladnjače.
Kada je stihija, onda je stithija. Prošla za prošlu, ova za ovu godinu. Jedna godine robe za bacanje, druge, zlatom da se plati nema.
Na sjeveru Crne Gore je prošle godine je bio značajan broj domaćinstava, koja nijesu privredno registrovana, a bavila su se berbom i osnovnom preradom pečuraka. To je za dobar dio stanoviništva sjevera države bio vrlo značajan izvor zarade. Sada su i sva ta domaćisntva ostala neuposlena i bez očekivanog prihoda. „Ja vam sasvim iskreno kažem da smo ove godine svi na gubitku – berači, otkupljivači, prerađivači i izvoznici, jer to je jedan lanac. Nikada lošija godina“, ponavlja Feho Kalač.
Nastranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači. Crna Gora, prema njihovim riječima, sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku. Pokazalo se i prošle i ove godine da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova prepušteni sami sebi. I čudima prirode.
Država im nije mogla pomoći ni kada su im prošle godine hladnjače ostale pune malina. Nije im mogla pomoći ni da smjeste tržišne viškove pečurke. „Država mora imati neku strategiju za ovu djelatnost, koja se na sjeveru već profiliše kao ozbiljna privredna grana. Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo, i onda nema stihije“, slažu se svi Monitorovi sagovornici.
Poznavaoci prilika u toj oblasti smatraju da će se izgubljena godina kada se radi o pečurki i šumskim plodovima, loše odraziti na i tako nizak standard stanovništva sjevera Crne Gore. A nije ih malo koji su tokom sezone mogli zaraditi značajan novac za kućni budžet. Sad se treba snaći bez njega.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a
Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to
-
DRUŠTVO4 sedmiceUNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmiceMINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS1 sedmicaUZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmiceMONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmicePLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmicePROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmiceSLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmiceMIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom