Povežite se sa nama

INTERVJU

DR ZORAN STOJILJKOVIĆ, PROFESOR FPN-A U BEOGRADU: Našem regionu vrijeme globalne polarizacije donosi rizike novih konflikata

Objavljeno prije

na

Kao zagovorniku onoga što Piketi naziva federalni, demokratski, participativni i ekološki socijalizam, izbor između plutokratskog i nadzornog kapitalizma (Zubof), iliti tehnofeudalizma (Varufakis) i vlasti internacionale superbogatih i novih despotija poput Rusije i Kine, nije nimalo privlačan

 

MONITOR: Opozicija u Srbiji je svoj zahtjev za vanredne izbore obrazložila time što vlast nije ispunila nijedan zahtjev protesta Srbija protiv nasilja, a da će ih ona ispuniti poslije izbora. I Aleksandar Vučić je, relativno lako ispunio zahtjev opozicije. Zašto su i jedni i drugi ove izbore vidjeli kao svoj „momentum?

STOJILJKOVIĆ: Raspisani izbori su izraz ravnoteže nemoći između vlasti i opozicije. Opozicija koja je koordinirala Proteste protiv nasilja, pošto nije uspela da natera vlast na ispunjenje zahteva, odlučila se da traži izbore i to pod neizmenjenim, nepovoljnim uslovima. Vlast je, bojeći se da će je njihovo odlaganje  suočiti sa još nepovoljnijom situacijom, na to pristala.Uvek se pred izbore prisetim stihova Duška Radovića koji   govore da se vukovi hrane strahovima ovaca. Strahovima od bede, nesigurnosti, najzad strahom od slobode. Tor se javlja kao poželjna slika sveta. Kao i potreba za državom i vođom tutorem koji nas ljulja od kolevke pa do groba. A vođa je predator koji na svoj narod motri kao na politički plen – žabu koju u prevarno startno mlakoj vodi treba skuvati.

MONITOR: Kako  ocjenjujete to što se „proevropska opozicija“ dosta lako i brzo dogovorila da napravi predizbornu   koaliciju   Srbija   protiv   nasilja   dok   se   „patriotsko-državotvorna“   nije   mogla dogovoriti. Koliko to može umanjiti opozicioni rezultat?

STOJILJKOVIĆ: Na ujedinjenje proevropljana uticala je procena o sinergetskom efektu ujedinjenja. Ako ne dođe do preteranog cepkanja  na desnoj strani ni to ne mora voditi padu opozicionih šansi. Na njih odlučujuće utiče spremnost na međusobnu postizbornu   saradnju unutar kratkog prelaznog aranžmana u kome treba počistiti Augijeve štale korupcije, vratiti vlast na ustavne adrese i raspisati poštene i fer izbore.

MONITOR: Prema više predizbornih anketa ujedinjena opoziciona „desnica“ bi trebalo da dobije nešto više od deset procenata glasova. Koji je to dio biračkog tijela koji će glasati za „povratak Kosova“, a da mu se ne obećava bolji svakodnevni život?

STOJILJKOVIĆ: Dugo pratim izbore i znam da ono što je najvažnije za birače – standard  i životne perspektive, nije i ono što je ključno izborno pitanje koje ih deli. Prvo zato što im oko projektovanog blagostanja, kao i „nulte tolerancije na korupciju“ svi slično obećavaju. Setimo se  kojim obećanjima, uključujuću borbu protiv korumpirane i otuđene elite koja je osiromašila narod, su se naprednjaci domogli vlasti 2012-te?

Drugo, zato što se onda posledično dele na patriote i evropejce. Pri čemu svi od Dveri do Zeleno levog  fronta govore o socijalnoj pravdi. Temi koju je, u obličju  “šovinističke države blagostanja“, desnica – i u svetu, preuzela  od socijaldemokrata.

MONITOR: Izlaznost na izborima u Srbiji već dugo je oko pedesetak procenata, a na izborima 2020-e je, prvi put posle 17 godina, bila samo 48,93 posto. Da li bi kampanja za izlaznost pomogla opoziciji na ovim izborima, a SNS formiranje davno najavljivanog Narodnog pokreta za državu koji je nedavno ponovo obećan sa povratkom Tomislava Nikolića?

STOJILJKOVIĆ: Birače galvanizuje, pre svega, utisak o neizvesnosti izbora i mogućim promenama ne samo garnitura na vlasti, nego i društva. Time i svaki glas postaje važan. Niti se može dozvoliti  da padne ispod  izbornog cenzusa. Indikativno  je da  u tom okviru  najavljeni pokret  za državu karikaturalno završava u ružnom „deja vu“ trojcu -Vučić, Nikolić, Šešelj.

MONITOR: Milorad Dodik je  iznio ne baš  inovativnu ideju-rad na terotorijalnom udruživanju Srba iz Srbije, RS, Kosova, Crne Gore, pa i Sjeverne Makedonije. To je nešto kao Srpski svet Aleksandra Vulina, ali ambicioznije zamišljen. Da li je ovo neka psihološka reakcija Dodika na pravni negliže u kojem se našao ili dalje potpirivanje   osjećaja straha i nebezbjednosti nesrpskih stanovnika zemalja Zapadnog Balkana a za navodnu rusku svrhu stvaranja kriza u Evropi?

STOJILJKOVIĆ: U Srbiji, se, na sreću, većinski ne dele fikcije o ponovnim rereferendumima i ujedinjavanju Srbije sa Crnom Gorom i Republikom Srpskom koje zaista imaju  razorni potencijal. Ipak tu fikciju, koja tendira opako da postane stvarnost, deli nezanemarljiva četvrtina.  Nacionalizam se oduvek zloupotrebljavao kao pokrivalica za rašireni klijentelizam i korupciju, čak politizaciju kriminala ili kriminalizaciju politike. U tom pogledu Dodik ili Vulin su samo replike u prsa lupajućih rodoljubaca davno opisanih u Rodoljupcima Jovana Sterije Popovića. Inače, u oba slučaja, radi se i o političkim preletačima  kojima je nacionalizam danas upotrebljiv etalon.

MONITOR: Ursula fon der Lajen obilazi zemlje Zapadnog Balkana uz moto da je proširenje EU sada na vrhu njene agende. Iz institucija EU se šalju, često, veoma različiti signali prema Balkanu. Jasna je jedino užurbanost EU da se Zapadni Balkan „uredi“ i njen strah od eskalacije endemski ubilačkih šovinizama sada podgrijanih spinovanjem o novoj podjeli svjetske moći. Može li sadašnja EU to  da kontroliše?

STOJILJKOVIĆ: Našem regionu-vreme globalne polarizacije donosi rizike novih konflikata.  Postojeće razlike oko razumevanja uzajamnih odnosa ili prihvatanja   evro(atlantskih) integracija su značajne i ne treba ih potcenjivati. Ali ni precenjivati – dogod je Srbija – inače potpuno rastrzana oko poželjnih spoljnopolitičkih destinacija, bar formalno za EU integracije i protiv revizije ugovora i sporazuma čiji je, kao u slučaju Dejtona, i sama potpisnik i garant. Poseta gospođe fon der Lajen koja je u Srbiji, obećavajuči nešto novca i prelazeći preko primedbi oko seta zakona o informisanju,  tražila  de fakto priznanje Kosova i sankcije Rusiji, čini se nikome nije dopala, jer je  pokazala da će, pod uslovom da je  “dečak loš ali je iz naših redova“, prihvatiti vlast svakog lokalnog autokrate. Nažalost, politički Zapad često je između  paternalističke ignorancije i frivolne ravnodušnosti. Primer toga su stabilokrate u regionu – vladari koji  vladaju tako što prvo proizvode probleme a onda ih kao “ jake vođe”  prividno rešavaju. Čiji je polazno politički projekat bio Dodik ? Ko je brzinom svetlosti pozdravio pobedu naprednjaka 2012. i odenuo im evropejsku odeždu ? Pred izbore u SAD, ali i prethodne za Evropski parlament, treba ispostaviti neke rezultate politike vođene na  Zapadnom Balkanu. I nama  koji smo za EU put Srbije i regiona čini se da je politika kolektivnog   političkog Zapada bar povremeno licemerna i frivolna – arogantna, tašta a prilično praznjikava.

MONITOR: Rat u Ukrajini je pospješio globalnu podjelu Zapad-Istok, a  sukob na Bliskom istoku  produbljuje globalne animozitete i stvara i nova rivalstva. Može li se iz toga izroditi novi mirovni globalni pokret?

STOJILJKOVIĆ: Ovaj sukob vratio je, u obličju hibridnih, medijski nadziranih ratova, stare tradicionalne, na verskoj i nacionalnoj osnovi vođene ratove koje može zaustaviti jedino slabljenje ekstremnih pozicija – jastrebova na obe strane. Naravno, uz iskreno, planetarno zalaganje za mir umesto navijanje za neprijatelje mojih neprijatelja.

MONITOR: EU je više dana od početka sukoba na Bliskom istoku nudila oprečne stavove iz vrha svojih institucija ali se ipak usaglasila dok su UN pokazale veliku nemoć iako je generalni sekretar, Antonio Gutereš, na vrijeme reagovao. Poslije veta na predložene rezolucije u SB UN, izglasana je jedna neobavezujuća u Generalnoj skupštini.  Imaju li UN, EU pa i SAD, dovoljnu moć da zaustave ovaj sukob?

STOJILJKOVIĆ: Ne, pogotovo kada ni za jednog  od „ posrednika u sukobu“,  ne možete reći da ne vodi isključivo računa o sopstvenim geostrateškim interesima. Rusija ima regionalne neoimperijalne apetite a SAD i dalje, i na primeru Izraela i Gaze, ima apetite da zadrži, u okviru kolektivnog političkog Zapada, ulogu svetskog policajca.

Meni, kao zagovorniku onoga što Piketi naziva federalni, demokratski, participativni i   ekološki socijalizam, izbor između plutokratskog i nadzornog kapitalizma (Zubof), iliti   tehnofeudalizma (Varufakis) i vlasti internacionale superbogatih i novih despotija poput Rusije i Kine, nije nimalo privlačan.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Veting kao rješenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori

 

MONITOR: Kako komentarišete objavljene prepiske izmedju direktorice ASK Jelene Perović i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?

MILOVAC: Mislim da je prepiska između Perović i Medenice pokazala kako je posljednjih decenija izgledao modus operandi crnogorskog pravosuđa, i sasvim sam siguran da tadašnja predsjednica cetinjskog Osnovnog suda nije bila jedina koja je na takav način tražila smjernice i nudila podršku bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Na stranu groteskni udvornički odnos koji je ispoljila Perović, komunikacija je pokazala koja količina moći i uticaja je bila u rukama Vesne Medenice i na koji način je ona manifestovana.

MANS je i ranije ukazivao da reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori. Sve dok svaka od tih relacija ne bude detaljno ispitana, mi kao građani imamo pravo da sumnjamo da je pravosuđe i dalje u rukama onih koji se sumnjiče za saradnju sa kriminalnim klanovima. U ovom konkretnom slučaju MANS je već pozvao Specijalno državno tužilaštvo da formira predmet i ispita ne samo komunikaciju između Perović i Medenice, već prije svega kakve posljedice je ona imala na profesionalni integritet i odluke koje je Perović donosila u cetinjskom sudu, ali i kasnije sa mjesta direktorice Agencije za sprječavanje korupcije.

MONITOR:Da li vas iznenadjuje odnos Perović prema Medenici, koji bivša predsjednica Vrhovnog suda u porukama definiše „savjesnim“?

MILOVAC: Svjedočimo potpuno iskrivljenom sistemu vrijednosti koji je uspostavio prethodni režim na svim nivoima, pa i u pravosuđu. “Savjesno postupanje” u percepciji takozvanih vojnika bivše vlasti, kakva je Vesne Medenica, pretpostavlja gaženje procedura i zarobljavanje institucija i koncetraciju neograničene moći odlučivanja u rukama jedne osobe. Takav odnos prema integritetu nosilaca pravosudne funkcije je nešto što je “njegovano” i podsticano decenijama i sasvim moguće je postalo sastavni dio jedne potpuno izokrenute profesionalne etike.

Hijerarhija koja je postavljena na način da se lojalnost kultu ličnosti koji je Medenica uspostavila prepoznaje kao “savjesno postupanje”, najviše liči onima koje možemo da vidimo kada su u pitanju strukture organizovanog kriminala. Ovo je posebno problematično ako pretpostavimo da je takav odnos vrlo vjerovatno bio potka za donošenje odluka u sudskim predmetima u skladu sa interesima koji je nisu poklapali sa javnim interesom ili zakonom.

Nisam iznenađen odnosom i iz razloga što je dosadašnja profesionalna karijera davala prostor Vesni Medenici da utiče na izbor sudija, ima kompletan uvid u njihov rad i ocjenjivanje njihovog rada, kreirajući poziciju sa koje je od prvog dana mogla da oblikuje sudije prema onome što su bile njene potrebe i potrebe grupa koje je u pravosuđu neformalno zastupala. Zbog toga je svako “klimanje glavom” Jelene Perović bilo dočekano kao “savjesno”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sad je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja

 

MONITOR: Nakon najnovije afere oko diplome pomoćnice direktora IJZ  vi ste javno istupili i kazali da lažnih ima i u vrhu Vlade, te da su političke partije pune kadrova sa ovakvim znanjem. Da li je onda iluzorno očekivati da će biti političke volje da se sporne diplome provjere? 

BOŠNJAK: Mi kao društvo moramo da se odlučimo da li hoćemo istinsko ozdravljenje i vraćanje pravim vrijednostima, želimo li društvo znanja, što javno propagiramo ili želimo degradaciju svih vrijednosti, koju upravo živimo.

Zato je važno da se aktuelizovao ovaj veliki problem, ali nažalost, to je samo jedan segment iz Pandorine kutije, jer mnogo je devijacija na ovom polju. Nama trebaju značajno veća ulaganja u nauku, revizija naučnih i nastavnih zvanja, nepristrasna reakreditacija studijskih programa, revizija licenci za visokoobrazovne ustanove, savremene laboratorije, dosljedna borba protiv plagijata, a preduslov svega ovoga je potpuna depolitizacija ovog sektora.

Optimista nijesam, jer živimo najbrutalniji iskaz partitokratije, a svjedok sam bila da mnogi politički lideri potpuno obesmišljavaju znanje i olako delegiraju za rukovodeće funkcije ljude bez znanja i iskustva, sa sumnjivo stečenim diplomama, jer oni prvenstveno cijene partijsku lojalnost. Koalicioni dogovori, umjesto da podrazumijevaju da stavimo na sto najbolje što imamo od kadrova i od njih napravimo najoptimalniji odabir, nažalost kažu da se niko nikome ne miješa u politička kadriranja koja su im pripala. Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja.

Mi smo malo društvo i nije problem ko je čiji, ako je sposoban, obrazovan i ako zna, ali problem je neznanje, koje onda iz kompleksa rađa umišljenost i bahatost, kao paravan, da bi se zamaskiralo neznanje i onda se proganja i mobinguje svako ko išta zna.

Dodatan problem je što Vladina komisija za politička namještenja, i ne provjerava CV predloženih kandidata no im se unaprijed vjeruje na riječ, a mnogi su zbog fotelje spremni da „nakite“ svoj CV raznim neistinama pa i onom da su završili fakultet. Predlažu se zakoni i sistematizacije, koje značajno smanjuju kriterijume za neka rukovodna mjesta, jer se sve šteluje za unaprijed odabrane pojedince.

Optimista nijesam po pitanju političke volje, ali jak pritisak javnosti može da pomjeri stvari i da krenemo ka ozdravljenju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U ovom   „tridesetgodišnjem ratu“  se već poodavno nalazimo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko bi predsjednik Bajden uspio da pomoć Izraelu uslovi izraelskom obnovom prihvaćanja ideje dviju država, to bi predstavljalo izniman uspjeh. Ukoliko bi to uvjetovanje rezultiralo tek selektivnošću izraelskih vojnih operacija to bi bio nekakav uspjeh. No, bez temeljnih političkih promjena i u Izraelu i u njegovom arapsko-islamskom okruženju koncept dviju država ostaje privlačna i – do daljnjega, nedosežna utopija

 

 MONITOR: Na obeležavanju godišnjice stradanja Vukovara glavnu riječ je imao gradonačelnik Ivan Penava, koji je upozorio sve koji ne respektuju njegovu, u mnogo čemu, proustašku scenografiju, da se ne priključuju događaju. U Srbiji je predizborna kampanja u koju je predsjednik Srbije, prvi put od svog dolaska na vlast, zatražio pomoć svog nekadašnjeg političkog mentora Vojislava Šešelja. Koliko su ovo tek praktički-politički aranžmani a koliko simbolički relevantni činovi?

VELJAK: Nisu to nikakvi simbolički činovi, pa ni pragmatični predizborni aranžmani, nego ih valja promatrati u kontekstu generalnog rasta desnice u Evropi i šire (rezultati izbora u Slovačkoj i Nizozemskoj, ali i u Argentini), koji ukazuju na realne dimenzije skretanja društvene svijesti u smjeru populizma i radikalne desnice. Ta je tendencija značajnim dijelom uzrokovana medijskom podrškom brutalizaciji javnog diskursa, a u našoj regiji nedvojbeno i pojačanim djelovanjem ruske agenture. Konkretno, u Hrvatskoj se zloćudan ruski utjecaj može dokazati analizom financijske baze Domovinskog pokreta (čiji je Penava predsjednik), koja je izravno povezana s oligarhijskom strukturom Putinove Rusije. Onima koji sumnjaju u ispravnost ove tvrdnje preporučujem da otkriju odgovor na pitanje: Tko kontrolira Fortenovu? Putinovim ljubiteljima neće biti jasno zbog čega ruske službe i oligarsi podržavaju obnovu ustaškog diskursa, kao što mnogima neće biti milo kad se suoče s dokazivim činjenicama koje govore o međusobnoj podršci četnika i ustaša (kako u Drugom svjetskom ratu, tako i danas, kada je to u cilju ostvarivanja političke moći i – što je najvažnije – financijskih interesa). Svađajući narode, oni jačaju svoje pozicije, a njihova međusobna solidarnost ne dolazi u pitanje. Dokaz je i pravo bratstvo i jedinstvo koje je vladalo u Hagu među optuženicima za najteže ratne zločine.

MONITOR: EU je u prvim danima posle napada Hamasa, snažno podržala pravo Izraela da se brani, čak je i redovna pomoć Palestincima bila, na kratko, obustavljena. Danas je stav Brisela izbalansiraniji.  Neki su ponašanje EU administracije nazvali „ evropskim kompleksom Holokausta“. Koliko se tu radi o „kompleksu“ a koliko o, nesamostalnosti spoljne politike EU?

VELJAK: Ukoliko je riječ o Njemačkoj, kompleks Holokausta je od presudne važnosti. Ukoliko je pak riječ o EU, ključan je moment  inzistiranje na potrebi evroatlantskog jedinstva, te se upravo time može objasniti relativna uravnoteženost njezinog stava.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo