Povežite se sa nama

OKO NAS

PROŠĆENJSKE „SUVE SLAVINE“: Obećanja se ređala, voda nije stigla

Objavljeno prije

na

Ni rekonstrukcija starog, ni izgradnja novog kraka vodovoda, domaćinstva u mojkovačkom selu Prošćenje nijesu spasili nestašice vode. Više puta su iz prethodne lokalne vlasti najavljivali „konačno“ rješenje problema mještana tog sela. Najavljeno nije i učinjeno, pa Prošćenci, katkad, do grada idu čak i da bi se okupali

 

U mojkovačkom selu Prošćenje kažu da se ne sjećaju da su ikada, tokom minulih 40 godina, imali uredno vodosnabdijevanje, iako  su više puta prisustvovali svečanostima otvaranja i  novog i rekonstruisanog“ vodovoda u tom dijelu opštine. Mjesecima, naročito tokom ljeta, nema vode, a kad je ima,  pritisak nije dovoljno jak da bi radila mašina za pranje veša  i bojler. Pored svega, voda je gotovo uvijek bakteriološki neispravna, bar ako je vjerovati analizama, koje naručuju iz mjesne Osnovne škole.  Slavine u tom selu su suve iz mnogo razloga, među kojima su neriješeni imovinski odnosi, nelegalni priključci, loša infrastruktura na izvorištu, traljavo  izvedeni radovi na drugom kraku vodovoda, neobezbijeđena kaptaža…

Mještani tvrde da je osnovni problem što  na vodovodu, koji je nekada rađen za potrebe ambulante i desetak priključaka, sada ima 100 korisnika. Navodno, u  krak vodovodne mreže u zaseoku Stričine  dugo nije ulagan „ni euro“.  Međutim, nije pomoglo ni to što je novi krak za zaselak Slatina prije nekoliko godina „pojeo“ mnogo novca resornog ministarstva. Sve je, objašnjavaju mještani, rađeno nestručno, površno i bez pozitvnih efekata.

„Prije nekoliko godina, uz veliku pompu, urađen je vodovod za Slatinu. Mještani su spremali ručkove bivšem ministru Petru Ivanoviću na otvaranju tog vodovoda, a mi sada vode nemamo. Tražimo da se provjere utrošena sredstava za taj projekat, kao i da se provjeri  dokumentacija.  Zanima nas ko je primio radove i potpisao sve to, a slavine su nam suve. Bez obzira na promjenu vlasti, situacija ostaje ista. Naši problemi su isti kao ranije. U Prošćenje nijedan predsjednik Opštine nije došao već 20 godina. Da su dolazili suočili bi se sa činjenicom da mi u 21. vijeku nemamo vode“, kazali su Monitoru u tom mojkovačkom selu.

Prema dokumentaciji, vodovod za zaselak Slatina koštao je više desetine hiljada eura. Radovi su završeni 2014. godine, ali nijesu uključivali povećanje izdašnosti izvorišta. Iako je urađen novi bazen i vodovod, izostala je , kako kažu mještani,  izrada kaptaže na izvorištu Vrelo i vode je svima manje. Navodno, prema zvaničnim saopštenjima iz tadašnje lokalne vlasti, prilikom rekonstrukcije kaptaže, urađene su  dvije komore, a kasnije i novi bazen kapaciteta 12 metara kubnih.

„Kako su ga uradili, očigledno je. Em je nema dovoljno, em i kad je i ima voda nije za piće ni u školi, djeca je kupuju.  Mreža je potpuno neobezbijeđena, pa upadaju miševi tokom ljeta, kaptaža se ne čisti. Više puta smo u dopisima Opštini tražili da se lokalno preduzeće za komunalne djelatnosti Gradac prihvati gazadovanja ovim dijelom vodovodne mreže. Nije se ništa desilo. Imamo brojna obećanja sa adrese Opštine i od bivše i od sadašnje vlasti. Nemo više razloga da im vjerujemo, sve dok ne budemo imali vode u kućama“, kažu u Prošćenju.

U Stričini kaži da im mašine za pranje veša i suđa služe kao dekoracija. Mnogo puta su djecu odvozili kod rodbine u Mojkovac da ih okupaju. Vozila Službe zaštite ljeti često  dovoze vodu, koju mještani u bačvama čuvaju za najosnovnije potrebe. Tako je decenijama, strahuju da će tako biti i narednog ljeta.

Zaselak  Stričina  snabdijeva se vodom sa kaptaže vodoizvorišta “Vrelo”, preko mreže  koja je izgrađena početkom 70-ih godina minulog vijeka, kada je rješavano pitanje vodosnabdijevanja zdravstvenog punkta i Osnovne škole u Slatini.  Rekonstrukcijom,  kada su izgrađene dvije komore, regulisano je da iz jedne komore voda ide novim vodom, koji je tada postavljen za naselje Slatina. Iz  druge komore voda ide starim vodom  za zaselak Stričina. Još jednom rekonstrukcijom, odnosno,izgradnjom novog  bazena,  trebalo je da bude riješeno vodosnabdijevanje 14 domaćinstava  zaseoka Gornje Polje.

Od poslednje rekonstrukcije mještanima su iz lokalne uprave stizala brojna obećanja, a sva su se svodila na konačno rješavanje vodosnabdijevanja u tom dijelu mojkovačke opštine.  Pri kraju mandata bivša vlast je ponovo predvidjela  rekonstrukciju vodovodne mreže u Prošćenju. Krajem 2020. godine iz Opštine su tvrdili da je urađena  projektna dokumentacija za  rekonstrukciju  vodozahvata,  kojim je predviđeno zahvatanje cjelokupne vode sa vodoizvorišta. Time je trebalo da se obezbijedi „dovoljna količina vode i u najsušnijem periodu u kom se istovremeno voda najviše i nenamjenski troši“.  Objašnjavali su i da taj projekta kasnio, jer  ima  neriješenih imovinsko pravnih odnosa na izvorištu. Najavljivni su i razgovori  i očekivani dogovori sa vlasnicima imanja i predstavicima mjesne zajednice, koja, prema tvrdnjama iz opštine, gazduje vodovodom.

Lokalna uprava je na pragu rješavanja problema sa vodom u Prošćenju, tvrde i iz aktuelne vlasti. Prema riječima potpredsejdnika Opštine Ivana Ašanina, koji je zadužen za investicije,   izrada projektne dokumentacije je u toku. Kako objašnjava, radovi će biti značajno obimniji u odnosu na one koji su najavljivali iz bivše vlasti, ali će, kaže, trajno riješiti  muke s vodom Prošćenaca.

„Opština je finansirala izradu projektne dokumentacije, prema kojoj je predviđeno potpuno rješavanje teškoća u vodosnabdijevanju, koje imaju mještani tog dijela Opštine.  Planiramo da staro vodoizvorište ostane samo za snabdijevanje Stričine. Iz Gojakovića, ispod Tare, na ljeto, kad vodostaj opadne, gradiće se novi vodovod, koji će koristiti za Slatinu. To će, konačno biti kraj višedecenijskih muka“, kazao je Ašanin za Monitor.

U Opštini očekuju da novac za realizaciju obezbijedi Ministarstvo poljoprivrede.  Ranije  su  iz kabineta Opštine Veska Delića kazali da je na vodovod u Prošćenju priključeno „više potrošača nego što je bilo predviđeno, što je dovelo do smanjenja protoka i nivoa vode“. Da su novopriključeni jedan dio problema tvrde i mještani. No, objašnjavaju i da za to imaju rješenje- ugradnja vodomjera i davanje vodovoda na upravljanje komunalnom preduzeću.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo