Povežite se sa nama

MONITORING

Prvo stanovi, marina kad bude

Objavljeno prije

na

Jedan od najvećih razvojnih planova na Jadranu po nekim izvorima i na cijelom Mediteranu, izgradnja nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu sa luksuznom marinom za prijem najvećih, mega jahti, nikako da krene najavljivanim tempom. Prošle su tri godine od kada je potpisom tada odlazećeg premijera Mila Đukanovića ozvaničena privatizacija Arsenala, Mornaričko-remontnog zavoda Sava Kovačević čija je imovina od strane Komisije Ministarstva odbrane SCG procijenjena na 80 miliona eura. Kanadskom biznismenu, vremešnom Piteru Manku, pošlo je za rukom da preko firme PM Securities sa Barbadosa, kao jedini ponuđač na raspisanom tenderu, vrijednu imovinu dobije za svega 3,2 miliona eura. U kompaniji Adriatik Marinas, novom vlasniku dijela tivatske opštine, većinski paket od 62 odsto kapitala posjeduju otac i sin Piter i Entoni Mank. Piter je vlasnik 55 odsto vrijednosti firme a Entoni preostalih sedam odsto. Sedam odsto vlasništva posjeduje Oleg Deripaska koji po uvjeravanjima u Adriatik Marinasu nije izlazio iz posla gradnje marine u Tivtu. Ostatak je u rukama oca i sina poznate bogataške familije Rotšild, lorda Jakoba i sina Natanijela, Bernara Arnaulta te Mađara Šandora Demijani, partnera Manka i Natanijela u mađarskoj firmi Trigranit. Vlada Crne Gore je Piteru Manku za sumu od tri miliona eura ustupila neprocjenjivo prirodno bogatstvo sa pravom korišćenja u narednih 90 godina! Površina koju grupacija Adriatik Marinas kontroliše prostire se na 168,52 hektara. Od toga, na akvatorijum zaliva Boke koji će marina Porto Montenegro zauzeti odnosi se 139 hektara! Granica marine na moru ide do 1.500 metara od obale. Kopneni dio atraktivnog priobalnog pojasa nekadašnjeg Arsenala i Doma vojske, zgrade koju je Mank naknadno otkupio, iznosi oko 234.500 kvadrata. Lokacija je u zahvatu Morskog dobra u kojem je, zvanično, gradnja zabranjena.

Vizionarstvo Manka i zaljubljenost na prvi pogled u predivni Bokokotorski zaliv, to je ono zbog čega će kako je najavljivano u izgradnju novog nautičkog i mondenskog centra uložiti oko 500 miliona eura.

Realnost na dokovima Arsenala dvije godine kasnije, sasvim je drugačija. Priča o početku novog doba u Tivtu samo je još jedna u nizu naduvanih investicionih storija diljem Crnogorskog primorja. Princip je svuda isti. Najprije se nađe neki od svjetskih bogatuna kome se za simbolične sume prodaju atraktivne lokacije koje se bespoštedno urbanizuju radi gradnje stanova za tržište.
Ne treba previše pameti i vizionarstva da se atraktivno zemljište u jednom od najljepših zaliva na svijetu, dobijeno na dar, eksploatiše gradnjom naselja zatvorenih škura.

Porto Montengro je planirano kao novi grad sa oko 7.000 „korisnika prostora”. Turističko-trgovačka-stambena zona u potpunosti je namijenjena prodaji. Sa marinom sa 650 vezova, od kojih je 150 isključivo za super jahte dužine i do 150 metara.

TEUTA NA TRŽIŠTU: Izgradnja Porto Montengra neodoljivo podsjeća na priču o Zavali i Astra Montenegru.
Velike priče o gradnji elitnog hotela od 30 spratova dizajniranog po ugledu na one u Dubaiju, o turističkom zaštitnom znaku Crnogorskog primorja, zamijenilo je paljenje borove šume na Zavali i izgradnja zgrada sa stanovima za prodaju. Hotel niko više ni ne pominje. Prodaja stanova u praznoj luci Porto Montenegro u punom je jeku, mada marina nije izgrađena.
Samo što je proslavljeno polaganje kamena temeljca na izgradnji Teute, prve rezidencijalne zgrade, apartmansko-poslovnog kompleksa sa 29 ultra luksuznih stanova različitih kvadratura, sa ekskluzivnim buticima, kafe barovima i restoranima za potrebe stanara i korisnika marine, prodaja je krenula.

Adriatik Marinas ima ovlašćene brokere na četiri ključna tržišta, u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Rusiji. Portparol Adriatik Marinasa, Maja Vujašković potvrdila je za Monitor da je oko 50 odsto stanova u prvoj zgradi koja u luci tek treba da se izgradi u rekordnom roku od šest mjeseci, već prodato.
U prvoj građevini uz dokove marine, pompezno nazvanoj po ilirskoj kraljici Teuti koja je imala ljetnikovac u Tivtu, najjeftiniji jednosobni studio prodaje se za 180.000 eura! Prosječna cijena kvadrata kreće se oko 4.600 eura. Luksuzni dupleks stanovi sa oko 400 kvadrata staju oko 1,5 do dva miliona eura!?

Budućim stanarima Teuta nudi na uživanje zajednički bazen u vrtu, a svaki veći stan imaće zasebne bazene na terasama.
Zgrada se radi u tradicionalnom stilu, sa fasadom u kamenu sa najviše pet spratova visine. Potencijalnim kupcima nude se dodatne povoljnosti i popusti. Zapravo, „inicijalni prodajni point je marina”,ističe jedan od brokera , ,,sa vezovima isključivo raspoloživim za vlasnike apartmana.”
Svaki kupac apartmana ima pravo na 75 odsto popusta na cijenu plaćanja veza za jahtu u trajanju od tri godine. Popust važi od dana predaje ključeva kupljenog stana.

ŠAMPANJAC I PALME: U svrhu dobrog marketinga u svijetu jahting džet-seta i jačanja interesovanja za kupovinu nekretnina u budućem ekskluzivnom naselju, u Adriatik Marinasu pompeznim svečanostima obilježavaju svaki poslovni korak.
Svečano je propraćeno rušenje zgrada Arsenala i proglašenje tehnološkim viškom oko 480 radnika, firme koja je u svom vijeku dugom 120 godina izgradila Tivat, bila generator i rasadnik tehničkog znanja na poslovima remonta i održavanja brodova i proizvodnji opreme, generacija mjesnog stanovništva.
Proslavljen je potom početak radova, pa otvaranje gata 2, starog inače 100 godina, polaganje kamena temeljca na Teuti…

Prije desetak dana marina Porto Montenegro i zvanično je otpočela svoj mondenski život. U prisustvu brojnih zvanica, resornog ministara republičke Vlade, članova diplomatskog kora u Crnoj Gori, novokrunisanih kraljeva aluminijuma i šećera, Olega Deripaske i srpskog biznismena Miodraga Kostića i njihovih raskošnih jahti, razbijanjem flaše šampanjca o renovirano mulo 1, supruga Pitera Manka, Melani, označila je istorijski trenutak, početak nove ere u Tivtu.
Završetak prve faze marine za mega jahte sa 85 vezova Mank je označio kao „mijenjanje kompletnog imidža, renomea, ali i ekonomije Crne Gore”. On je naglasio „kako će uskoro sve mediteranske poznate marine, kao što su Kan, Monako, Monte Karlo ili Portofino, biti broj dva ili tri u odnosu na Porto Montenegro.”
Vlada sa svoje strane pomaže ka tom cilju. Usvojen je konkurentan zakon o jahtama po kome je porez na usluge u marinama snižen na sedam odsto!
FARSA NA MULU: U NVO Arsenal iz Tivta svečano otvaranje doka 1 ocijenili su kao svojevrsnu farsu. „Koncepcija razvoja Porto Montenegra je u velikoj krizi, tu nema ni prave marine ni hotela, pa čak ni stanova. Za sada postoji samo prazna priča i svaki čas neko otvaranje…
Umjesto planiranog, obećanog i ugovorenog završetka kompletne prve faze Porto Montenegra koja obuhvata južnu polovinu Arsenala sa kompletnim centralnim dijelom marine, sada se I fazom proglašava puštanje u funkciju mula 1 i mula 2 koja su napravljena prije stotinak godina”, kaže se, između ostalih primjedbi, u saopštenju bivših radnika Arsenala.

Oni navode „kako je Arsenal otišao ‘džabe’ kupcu koji nije uložio ništa iako je dobio davno izgrađenu marinu u kojoj je dodao par plivajućih mula i zasadio desetak palmi uvezenih iz Španije.”

U Adriatik Marinasu odgovaraju na optužbe primjedbom da su nekorektne jer su pomenuta mula kompletno rekonstruisana. Izgrađena je nova infrastruktura prilagođena za jahting marine, dovodi za vodu, struju, sa odvodima za otpadne vode, što ima rijetko koja marina u svijetu. Očišćeno je i morsko dno od godinama nagomilavanog otpada… Dok je na otpremnine i stanove radnika Arsenala utrošeno oko 25 miliona eura.

Od 5. jula tivatska marina je otvorena za posjetioce. Građani se mogu šetati pristaništem u periodu od 9-20 časova. Svakako je vidljiv uložen trud na šminkanju i farbanju pristaništa i dokova koji noću, sa osvijetljenim palmama i kamenim kupama sa vodom, liče na istrgnuti dio uređene obale nekog evropskog primorskog grada. Svuda okolo je potpuni nered dok su kancelarije kompanije koja prodaje luksuz smještene u skromnom kontejneru!

 

Popunjeno

Kompanija Adriatik Marinas ponudila je vlasnicima jahti besplatno sidrenje u marini Porto Montenegro do maja 2010. U ovoj promotivnoj akciji osmišljenoj za popularizaciju najmlađe marine na Jadranu rezervisano je 85 vezova na otvorenom doku 1 bez naplate troškova. Samo par dana od početka akcije svih 85 mjesta je popunjeno. Na rezervaciji ima 13 mega jahti koje će uskoro uploviti u tivatski zaliv.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo