Povežite se sa nama

MONITORING

Prvo stanovi, marina kad bude

Objavljeno prije

na

Jedan od najvećih razvojnih planova na Jadranu po nekim izvorima i na cijelom Mediteranu, izgradnja nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu sa luksuznom marinom za prijem najvećih, mega jahti, nikako da krene najavljivanim tempom. Prošle su tri godine od kada je potpisom tada odlazećeg premijera Mila Đukanovića ozvaničena privatizacija Arsenala, Mornaričko-remontnog zavoda Sava Kovačević čija je imovina od strane Komisije Ministarstva odbrane SCG procijenjena na 80 miliona eura. Kanadskom biznismenu, vremešnom Piteru Manku, pošlo je za rukom da preko firme PM Securities sa Barbadosa, kao jedini ponuđač na raspisanom tenderu, vrijednu imovinu dobije za svega 3,2 miliona eura. U kompaniji Adriatik Marinas, novom vlasniku dijela tivatske opštine, većinski paket od 62 odsto kapitala posjeduju otac i sin Piter i Entoni Mank. Piter je vlasnik 55 odsto vrijednosti firme a Entoni preostalih sedam odsto. Sedam odsto vlasništva posjeduje Oleg Deripaska koji po uvjeravanjima u Adriatik Marinasu nije izlazio iz posla gradnje marine u Tivtu. Ostatak je u rukama oca i sina poznate bogataške familije Rotšild, lorda Jakoba i sina Natanijela, Bernara Arnaulta te Mađara Šandora Demijani, partnera Manka i Natanijela u mađarskoj firmi Trigranit. Vlada Crne Gore je Piteru Manku za sumu od tri miliona eura ustupila neprocjenjivo prirodno bogatstvo sa pravom korišćenja u narednih 90 godina! Površina koju grupacija Adriatik Marinas kontroliše prostire se na 168,52 hektara. Od toga, na akvatorijum zaliva Boke koji će marina Porto Montenegro zauzeti odnosi se 139 hektara! Granica marine na moru ide do 1.500 metara od obale. Kopneni dio atraktivnog priobalnog pojasa nekadašnjeg Arsenala i Doma vojske, zgrade koju je Mank naknadno otkupio, iznosi oko 234.500 kvadrata. Lokacija je u zahvatu Morskog dobra u kojem je, zvanično, gradnja zabranjena.

Vizionarstvo Manka i zaljubljenost na prvi pogled u predivni Bokokotorski zaliv, to je ono zbog čega će kako je najavljivano u izgradnju novog nautičkog i mondenskog centra uložiti oko 500 miliona eura.

Realnost na dokovima Arsenala dvije godine kasnije, sasvim je drugačija. Priča o početku novog doba u Tivtu samo je još jedna u nizu naduvanih investicionih storija diljem Crnogorskog primorja. Princip je svuda isti. Najprije se nađe neki od svjetskih bogatuna kome se za simbolične sume prodaju atraktivne lokacije koje se bespoštedno urbanizuju radi gradnje stanova za tržište.
Ne treba previše pameti i vizionarstva da se atraktivno zemljište u jednom od najljepših zaliva na svijetu, dobijeno na dar, eksploatiše gradnjom naselja zatvorenih škura.

Porto Montengro je planirano kao novi grad sa oko 7.000 „korisnika prostora”. Turističko-trgovačka-stambena zona u potpunosti je namijenjena prodaji. Sa marinom sa 650 vezova, od kojih je 150 isključivo za super jahte dužine i do 150 metara.

TEUTA NA TRŽIŠTU: Izgradnja Porto Montengra neodoljivo podsjeća na priču o Zavali i Astra Montenegru.
Velike priče o gradnji elitnog hotela od 30 spratova dizajniranog po ugledu na one u Dubaiju, o turističkom zaštitnom znaku Crnogorskog primorja, zamijenilo je paljenje borove šume na Zavali i izgradnja zgrada sa stanovima za prodaju. Hotel niko više ni ne pominje. Prodaja stanova u praznoj luci Porto Montenegro u punom je jeku, mada marina nije izgrađena.
Samo što je proslavljeno polaganje kamena temeljca na izgradnji Teute, prve rezidencijalne zgrade, apartmansko-poslovnog kompleksa sa 29 ultra luksuznih stanova različitih kvadratura, sa ekskluzivnim buticima, kafe barovima i restoranima za potrebe stanara i korisnika marine, prodaja je krenula.

Adriatik Marinas ima ovlašćene brokere na četiri ključna tržišta, u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Rusiji. Portparol Adriatik Marinasa, Maja Vujašković potvrdila je za Monitor da je oko 50 odsto stanova u prvoj zgradi koja u luci tek treba da se izgradi u rekordnom roku od šest mjeseci, već prodato.
U prvoj građevini uz dokove marine, pompezno nazvanoj po ilirskoj kraljici Teuti koja je imala ljetnikovac u Tivtu, najjeftiniji jednosobni studio prodaje se za 180.000 eura! Prosječna cijena kvadrata kreće se oko 4.600 eura. Luksuzni dupleks stanovi sa oko 400 kvadrata staju oko 1,5 do dva miliona eura!?

Budućim stanarima Teuta nudi na uživanje zajednički bazen u vrtu, a svaki veći stan imaće zasebne bazene na terasama.
Zgrada se radi u tradicionalnom stilu, sa fasadom u kamenu sa najviše pet spratova visine. Potencijalnim kupcima nude se dodatne povoljnosti i popusti. Zapravo, „inicijalni prodajni point je marina”,ističe jedan od brokera , ,,sa vezovima isključivo raspoloživim za vlasnike apartmana.”
Svaki kupac apartmana ima pravo na 75 odsto popusta na cijenu plaćanja veza za jahtu u trajanju od tri godine. Popust važi od dana predaje ključeva kupljenog stana.

ŠAMPANJAC I PALME: U svrhu dobrog marketinga u svijetu jahting džet-seta i jačanja interesovanja za kupovinu nekretnina u budućem ekskluzivnom naselju, u Adriatik Marinasu pompeznim svečanostima obilježavaju svaki poslovni korak.
Svečano je propraćeno rušenje zgrada Arsenala i proglašenje tehnološkim viškom oko 480 radnika, firme koja je u svom vijeku dugom 120 godina izgradila Tivat, bila generator i rasadnik tehničkog znanja na poslovima remonta i održavanja brodova i proizvodnji opreme, generacija mjesnog stanovništva.
Proslavljen je potom početak radova, pa otvaranje gata 2, starog inače 100 godina, polaganje kamena temeljca na Teuti…

Prije desetak dana marina Porto Montenegro i zvanično je otpočela svoj mondenski život. U prisustvu brojnih zvanica, resornog ministara republičke Vlade, članova diplomatskog kora u Crnoj Gori, novokrunisanih kraljeva aluminijuma i šećera, Olega Deripaske i srpskog biznismena Miodraga Kostića i njihovih raskošnih jahti, razbijanjem flaše šampanjca o renovirano mulo 1, supruga Pitera Manka, Melani, označila je istorijski trenutak, početak nove ere u Tivtu.
Završetak prve faze marine za mega jahte sa 85 vezova Mank je označio kao „mijenjanje kompletnog imidža, renomea, ali i ekonomije Crne Gore”. On je naglasio „kako će uskoro sve mediteranske poznate marine, kao što su Kan, Monako, Monte Karlo ili Portofino, biti broj dva ili tri u odnosu na Porto Montenegro.”
Vlada sa svoje strane pomaže ka tom cilju. Usvojen je konkurentan zakon o jahtama po kome je porez na usluge u marinama snižen na sedam odsto!
FARSA NA MULU: U NVO Arsenal iz Tivta svečano otvaranje doka 1 ocijenili su kao svojevrsnu farsu. „Koncepcija razvoja Porto Montenegra je u velikoj krizi, tu nema ni prave marine ni hotela, pa čak ni stanova. Za sada postoji samo prazna priča i svaki čas neko otvaranje…
Umjesto planiranog, obećanog i ugovorenog završetka kompletne prve faze Porto Montenegra koja obuhvata južnu polovinu Arsenala sa kompletnim centralnim dijelom marine, sada se I fazom proglašava puštanje u funkciju mula 1 i mula 2 koja su napravljena prije stotinak godina”, kaže se, između ostalih primjedbi, u saopštenju bivših radnika Arsenala.

Oni navode „kako je Arsenal otišao ‘džabe’ kupcu koji nije uložio ništa iako je dobio davno izgrađenu marinu u kojoj je dodao par plivajućih mula i zasadio desetak palmi uvezenih iz Španije.”

U Adriatik Marinasu odgovaraju na optužbe primjedbom da su nekorektne jer su pomenuta mula kompletno rekonstruisana. Izgrađena je nova infrastruktura prilagođena za jahting marine, dovodi za vodu, struju, sa odvodima za otpadne vode, što ima rijetko koja marina u svijetu. Očišćeno je i morsko dno od godinama nagomilavanog otpada… Dok je na otpremnine i stanove radnika Arsenala utrošeno oko 25 miliona eura.

Od 5. jula tivatska marina je otvorena za posjetioce. Građani se mogu šetati pristaništem u periodu od 9-20 časova. Svakako je vidljiv uložen trud na šminkanju i farbanju pristaništa i dokova koji noću, sa osvijetljenim palmama i kamenim kupama sa vodom, liče na istrgnuti dio uređene obale nekog evropskog primorskog grada. Svuda okolo je potpuni nered dok su kancelarije kompanije koja prodaje luksuz smještene u skromnom kontejneru!

 

Popunjeno

Kompanija Adriatik Marinas ponudila je vlasnicima jahti besplatno sidrenje u marini Porto Montenegro do maja 2010. U ovoj promotivnoj akciji osmišljenoj za popularizaciju najmlađe marine na Jadranu rezervisano je 85 vezova na otvorenom doku 1 bez naplate troškova. Samo par dana od početka akcije svih 85 mjesta je popunjeno. Na rezervaciji ima 13 mega jahti koje će uskoro uploviti u tivatski zaliv.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDIZBORNO ZAPOŠLJAVANJE U MINISTARSTVIMA: I trostruko više honoraraca u julu nego u januaru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore, ministarstva i većina opština nijesu željeli da odgovore na pitanja Monitora u vezi sa znatnim povećanjem zaposlenih po osnovu ugovora o djelu

 

Još od afere Snimak, i pravila „jedan zaposleni, četiri glasa“, jasni su mehanizmi Demokratske partije socijalista – zapošljavanja u zamjenu za podršku na glasačkom listiću. Akcije udomljavanja  birača, najčešće u državnim organima i javnim preduzećima, sudeći po tadašnjem snimku šestočasovne sjednice, praksa su uoči svakih izbora.

Više nezvaničnih izvora Monitora tvrde da se u javnoj upravi masovno zapošljavaju ljudi po osnovu ugovora o djelu, koje popularno nazivaju „honorarcima“. Za razliku od honoraraca koji se zapošljavaju radi obavljanja povremenih i privremenih poslova, ovi ljudi rade regularne poslove u ministarstvima, opštinama i javnim preduzećima, uz puno radno vrijeme i obaveze.  Za razliku od ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ugovor o djelu se može raskinuti u bilo kojem trenutku voljom bilo koje ugovorne strane bez pravnih posljedica. To je, tvrde,  idealano  za kontrolu zaposlenih, koji u svakom trenutku mogu da izgube „državni posao“.

Prema saznanjima Monitora, državna uprava je u prvoj polovini godine značajno povećala broj zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. U nekim resorima je u julu (mjesec pred parlamentarne izbore) bilo duplo više, a negdje i tri puta više, zaposlenih po osnovu ugovora o djelu, nego u januaru.

Najdrastičnije uvećanje bilo je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Milutin Simović. U tom resoru je u januru bilo zaposleno njih 18 po osnovu ugovora o djelu, a u julu 58 – više od tri puta.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma u julu je bio 61 zaposleni po osnovu ugovora o djelu, a na početku godine  duplo manje – 29. Ministarstvo kulture u januaru je imalo devet zaposlenih „honoraraca“, a u julu ih je bilo 23. U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva broj zaposlenih po istom osnovu porastao je sa šest na 14, dok ih je u Ministarstvu prosvjete u julu bilo 76, a početkom godine 52 zaposlena po osnovu ugovora o djelu. Isto se, prema informacijama Monitora, događa u organima uprave i u opštinama.

U posljednjem presjeku predizbornih zapošljavanja (4. avgust) objavljenom na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nijesu upisana zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, iako su, prema saznanjima Monitora, mnogi od ovih ugovora zaključeni u julu, nakon raspisivanja izbora (20. juna). Prema Zakonu, ukoliko organi javne uprave zapošljavaju nakon raspisivanja izbora, odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju dostaviti Agenciji. U to spadaju i zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, odnosno obligacionim odnosima. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura.

Nijedno od 17 ministarstava, niti Vlada Crne Gore, od petka ne odgovaraju na pitanja Monitora u vezi sa zapošljavanjem po osnovu ugovora o djelu.

PR službe gotovo svih ministarstava, kao i Vlade Crne Gore, uputile su novinara Monitora da odgovore na postavljenja pitanja potraži podnošenjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, iako su ranije bez problema odgovarali na novinarska pitanja. Odgovore na ova pitanja je i besmisleno tražiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer nije riječ o gotovoj informaciji sačinjenoj u formi dokumenta, ili o dokumentaciji, zbog čega je jasno da su PR službe samo izbjegle da odgovore na pitanja.

Da je riječ samo o odugovlačenju i izbjegavanju odgovora pokazala je situacija sa Ministarstvom finansija, koje je u januaru imalo osam,  a u julu 21 potpisan ugovor o djelu. Nakon što su ga uputili na slobodan pristup informaciji, novinar Monitora je podnio zahtjev svim ministarstvima, pa i resoru zaduženom za finansije, kojim upravlja ministar Darko Radunović. Iz službe za slobodan pristup informacijama u Ministarstvu finansija u ponedjeljak su potvrdili da postavljenj pitanja nijesu za njih već za PR službu.

„Pitanja uputite PR službi Ministarstva finansija, jer se po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ne odgovara na pitanja već se dostavlja gotova informacija odnosno dokumentacija (kopija)“, navodi se u odgovoru službe tog resora.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I IZBORI: Kad politika zarobi struku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Direktor Instituta Boban Mugoša je ubijeđen da će izbori biti bezbjedni. Veli i da je, ukoliko što krene naopako, odgovornost na građanima. Dodatno nepovjerenje u struku utvrđuje i to što je predsjednik NKT-a Milutin Simović treći na izbornoj listi DPS-a, a direktor KCCG Jevto Eraković deveti

 

U srijedu su od korona virusa u Crnoj Gori umrle četiri osobe. ,,Nažalost, danas je najcrnji dan, prijavljena su četiri smtna ishoda”, istakao je epidemiolog Senad Begić na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

Ukupan broj umrlih od početka godine je 57. Prema podacima koje je Monitoru dostavio Institut za javno zdravlje najstarija osoba imala je 98, a najmlađa 49 godina. Prosječna starost preminulih je 70 godina.

Smrtni slučajevi i još uvijek najveći postotak broja oboljelih u regionu od 210 na 100.000 stanovnika više nijesu dovoljno upozorenje. Opuštanje nadležnih i građana dovelo je i do pada povjerenja. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša u svakom obraćanju javnosti ističe da oboljeli sve manje prijavljuju kontakte. ,,Pravi se medveđa usluga time što se ne otkrivaju kontakti. Molim da se svi kontakti prijave, kako bismo uspostavili sistem sprječavanje širenja korona virusa”, kazao je on.

Monitoru se nadavno obratila porodica sa informacijom da  se oboljelima nakon isteka dvonedjeljne samoizolacije ne radi ponovno test na korona virus. Iz Instituta su nam odgovorili: ,,Prema trenutno važećim protokolima Svjetske zdravstvene organizacije, Američkog centra za kontrolu bolesti (CDC) i drugih javnozdravstvenih agencija i autoriteta, testiranje osoba koje su u procesu oporavka od infekcije novim korona virusom više se ne preporučuje niti predstavlja strategiju neophodnu za određivanje kada će se prekinuti izolacija, osim u određenim okolnostima koje podrazumjevaju npr. teške slučajeve infekcije, osobe kod kojih su simptomi prisutni u produženom trajanju, imunokompromitovane pacijente i slično’’.

Objašnjavaju da se oporavljenom osobom smatra osoba koja najmanje tri dana nema simptome i nije uzimala nikakvu terapiju, pri čemu je ista ta osoba morala da provede najmanje dvije sedmice u izolaciji. Za ovakve osobe smatra se da nisu zarazne niti „sposobne“ da šire infekciju.  Pojasnili su i da je PCR test kod određenih osoba bio  pozitivan pet do šest nedjelja, ali to ne znači da osoba ima virus, već djelove genoma virusa koje otkriva PCR.

NKT je  u ponedjeljak donio odluku o otvaranju granica i ulazak u Crnu Goru bez dodatnih uslova za državljane Ruske Federacije i Azerbejdžana. Najavljeno je da će prvi avioni iz Moskve na tivatski aerodrom sletjeti 10. avgusta.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo