Povežite se sa nama

MONITORING

Prvo stanovi, marina kad bude

Objavljeno prije

na

Jedan od najvećih razvojnih planova na Jadranu po nekim izvorima i na cijelom Mediteranu, izgradnja nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu sa luksuznom marinom za prijem najvećih, mega jahti, nikako da krene najavljivanim tempom. Prošle su tri godine od kada je potpisom tada odlazećeg premijera Mila Đukanovića ozvaničena privatizacija Arsenala, Mornaričko-remontnog zavoda Sava Kovačević čija je imovina od strane Komisije Ministarstva odbrane SCG procijenjena na 80 miliona eura. Kanadskom biznismenu, vremešnom Piteru Manku, pošlo je za rukom da preko firme PM Securities sa Barbadosa, kao jedini ponuđač na raspisanom tenderu, vrijednu imovinu dobije za svega 3,2 miliona eura. U kompaniji Adriatik Marinas, novom vlasniku dijela tivatske opštine, većinski paket od 62 odsto kapitala posjeduju otac i sin Piter i Entoni Mank. Piter je vlasnik 55 odsto vrijednosti firme a Entoni preostalih sedam odsto. Sedam odsto vlasništva posjeduje Oleg Deripaska koji po uvjeravanjima u Adriatik Marinasu nije izlazio iz posla gradnje marine u Tivtu. Ostatak je u rukama oca i sina poznate bogataške familije Rotšild, lorda Jakoba i sina Natanijela, Bernara Arnaulta te Mađara Šandora Demijani, partnera Manka i Natanijela u mađarskoj firmi Trigranit. Vlada Crne Gore je Piteru Manku za sumu od tri miliona eura ustupila neprocjenjivo prirodno bogatstvo sa pravom korišćenja u narednih 90 godina! Površina koju grupacija Adriatik Marinas kontroliše prostire se na 168,52 hektara. Od toga, na akvatorijum zaliva Boke koji će marina Porto Montenegro zauzeti odnosi se 139 hektara! Granica marine na moru ide do 1.500 metara od obale. Kopneni dio atraktivnog priobalnog pojasa nekadašnjeg Arsenala i Doma vojske, zgrade koju je Mank naknadno otkupio, iznosi oko 234.500 kvadrata. Lokacija je u zahvatu Morskog dobra u kojem je, zvanično, gradnja zabranjena.

Vizionarstvo Manka i zaljubljenost na prvi pogled u predivni Bokokotorski zaliv, to je ono zbog čega će kako je najavljivano u izgradnju novog nautičkog i mondenskog centra uložiti oko 500 miliona eura.

Realnost na dokovima Arsenala dvije godine kasnije, sasvim je drugačija. Priča o početku novog doba u Tivtu samo je još jedna u nizu naduvanih investicionih storija diljem Crnogorskog primorja. Princip je svuda isti. Najprije se nađe neki od svjetskih bogatuna kome se za simbolične sume prodaju atraktivne lokacije koje se bespoštedno urbanizuju radi gradnje stanova za tržište.
Ne treba previše pameti i vizionarstva da se atraktivno zemljište u jednom od najljepših zaliva na svijetu, dobijeno na dar, eksploatiše gradnjom naselja zatvorenih škura.

Porto Montengro je planirano kao novi grad sa oko 7.000 „korisnika prostora”. Turističko-trgovačka-stambena zona u potpunosti je namijenjena prodaji. Sa marinom sa 650 vezova, od kojih je 150 isključivo za super jahte dužine i do 150 metara.

TEUTA NA TRŽIŠTU: Izgradnja Porto Montengra neodoljivo podsjeća na priču o Zavali i Astra Montenegru.
Velike priče o gradnji elitnog hotela od 30 spratova dizajniranog po ugledu na one u Dubaiju, o turističkom zaštitnom znaku Crnogorskog primorja, zamijenilo je paljenje borove šume na Zavali i izgradnja zgrada sa stanovima za prodaju. Hotel niko više ni ne pominje. Prodaja stanova u praznoj luci Porto Montenegro u punom je jeku, mada marina nije izgrađena.
Samo što je proslavljeno polaganje kamena temeljca na izgradnji Teute, prve rezidencijalne zgrade, apartmansko-poslovnog kompleksa sa 29 ultra luksuznih stanova različitih kvadratura, sa ekskluzivnim buticima, kafe barovima i restoranima za potrebe stanara i korisnika marine, prodaja je krenula.

Adriatik Marinas ima ovlašćene brokere na četiri ključna tržišta, u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Rusiji. Portparol Adriatik Marinasa, Maja Vujašković potvrdila je za Monitor da je oko 50 odsto stanova u prvoj zgradi koja u luci tek treba da se izgradi u rekordnom roku od šest mjeseci, već prodato.
U prvoj građevini uz dokove marine, pompezno nazvanoj po ilirskoj kraljici Teuti koja je imala ljetnikovac u Tivtu, najjeftiniji jednosobni studio prodaje se za 180.000 eura! Prosječna cijena kvadrata kreće se oko 4.600 eura. Luksuzni dupleks stanovi sa oko 400 kvadrata staju oko 1,5 do dva miliona eura!?

Budućim stanarima Teuta nudi na uživanje zajednički bazen u vrtu, a svaki veći stan imaće zasebne bazene na terasama.
Zgrada se radi u tradicionalnom stilu, sa fasadom u kamenu sa najviše pet spratova visine. Potencijalnim kupcima nude se dodatne povoljnosti i popusti. Zapravo, „inicijalni prodajni point je marina”,ističe jedan od brokera , ,,sa vezovima isključivo raspoloživim za vlasnike apartmana.”
Svaki kupac apartmana ima pravo na 75 odsto popusta na cijenu plaćanja veza za jahtu u trajanju od tri godine. Popust važi od dana predaje ključeva kupljenog stana.

ŠAMPANJAC I PALME: U svrhu dobrog marketinga u svijetu jahting džet-seta i jačanja interesovanja za kupovinu nekretnina u budućem ekskluzivnom naselju, u Adriatik Marinasu pompeznim svečanostima obilježavaju svaki poslovni korak.
Svečano je propraćeno rušenje zgrada Arsenala i proglašenje tehnološkim viškom oko 480 radnika, firme koja je u svom vijeku dugom 120 godina izgradila Tivat, bila generator i rasadnik tehničkog znanja na poslovima remonta i održavanja brodova i proizvodnji opreme, generacija mjesnog stanovništva.
Proslavljen je potom početak radova, pa otvaranje gata 2, starog inače 100 godina, polaganje kamena temeljca na Teuti…

Prije desetak dana marina Porto Montenegro i zvanično je otpočela svoj mondenski život. U prisustvu brojnih zvanica, resornog ministara republičke Vlade, članova diplomatskog kora u Crnoj Gori, novokrunisanih kraljeva aluminijuma i šećera, Olega Deripaske i srpskog biznismena Miodraga Kostića i njihovih raskošnih jahti, razbijanjem flaše šampanjca o renovirano mulo 1, supruga Pitera Manka, Melani, označila je istorijski trenutak, početak nove ere u Tivtu.
Završetak prve faze marine za mega jahte sa 85 vezova Mank je označio kao „mijenjanje kompletnog imidža, renomea, ali i ekonomije Crne Gore”. On je naglasio „kako će uskoro sve mediteranske poznate marine, kao što su Kan, Monako, Monte Karlo ili Portofino, biti broj dva ili tri u odnosu na Porto Montenegro.”
Vlada sa svoje strane pomaže ka tom cilju. Usvojen je konkurentan zakon o jahtama po kome je porez na usluge u marinama snižen na sedam odsto!
FARSA NA MULU: U NVO Arsenal iz Tivta svečano otvaranje doka 1 ocijenili su kao svojevrsnu farsu. „Koncepcija razvoja Porto Montenegra je u velikoj krizi, tu nema ni prave marine ni hotela, pa čak ni stanova. Za sada postoji samo prazna priča i svaki čas neko otvaranje…
Umjesto planiranog, obećanog i ugovorenog završetka kompletne prve faze Porto Montenegra koja obuhvata južnu polovinu Arsenala sa kompletnim centralnim dijelom marine, sada se I fazom proglašava puštanje u funkciju mula 1 i mula 2 koja su napravljena prije stotinak godina”, kaže se, između ostalih primjedbi, u saopštenju bivših radnika Arsenala.

Oni navode „kako je Arsenal otišao ‘džabe’ kupcu koji nije uložio ništa iako je dobio davno izgrađenu marinu u kojoj je dodao par plivajućih mula i zasadio desetak palmi uvezenih iz Španije.”

U Adriatik Marinasu odgovaraju na optužbe primjedbom da su nekorektne jer su pomenuta mula kompletno rekonstruisana. Izgrađena je nova infrastruktura prilagođena za jahting marine, dovodi za vodu, struju, sa odvodima za otpadne vode, što ima rijetko koja marina u svijetu. Očišćeno je i morsko dno od godinama nagomilavanog otpada… Dok je na otpremnine i stanove radnika Arsenala utrošeno oko 25 miliona eura.

Od 5. jula tivatska marina je otvorena za posjetioce. Građani se mogu šetati pristaništem u periodu od 9-20 časova. Svakako je vidljiv uložen trud na šminkanju i farbanju pristaništa i dokova koji noću, sa osvijetljenim palmama i kamenim kupama sa vodom, liče na istrgnuti dio uređene obale nekog evropskog primorskog grada. Svuda okolo je potpuni nered dok su kancelarije kompanije koja prodaje luksuz smještene u skromnom kontejneru!

 

Popunjeno

Kompanija Adriatik Marinas ponudila je vlasnicima jahti besplatno sidrenje u marini Porto Montenegro do maja 2010. U ovoj promotivnoj akciji osmišljenoj za popularizaciju najmlađe marine na Jadranu rezervisano je 85 vezova na otvorenom doku 1 bez naplate troškova. Samo par dana od početka akcije svih 85 mjesta je popunjeno. Na rezervaciji ima 13 mega jahti koje će uskoro uploviti u tivatski zaliv.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo