Povežite se sa nama

MONITORING

Dolazak sudnjeg časa

Objavljeno prije

na

U Bečićima je prošle nedjelje održan dvodnevni sastanak Savjeta Socijalističke internacionale. Domaćini su bili Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija Crne Gore, okupilo se više od dvjesta predstavnika članica Internacionale iz cijelog svijeta. Tema je bila traženje odgovora evropskih i svjetskih socijalista na trend jačanja desničara i na svjetsku ekonomsku krizu. Velike riječi, poznata imena, blještavilo Splendida, nijesu uspjeli da sakriju da se skup mirno mogao zvati – Prvi komemorativni. Svašta smo o nama samima saznali. Predsjednik Savjeta Socijalističke internacionale Jorgos Papandreu objavio je da su u Internacionali ,,ohrabreni političkim uspjehom socijaldemokrata u Crnoj Gori”. Pozvao je sve socijaliste da nastave borbu sa korupcijom i rade na uspostavljanju vladavine prava i demokratskih društava. Dio javnosti bivšeg grčkog premijera pamti kao dosta dobrog druga Slobodana Miloševića. „Ova konferencija Socijalističke Internacionale je doprinos radu koji Skupština i Vlada obavljaju, kako bi Crna Gora napredovala na putu pridruživanja Evropskoj uniji”, kazao je Papandreu. ,,Da je neko bio, ne na Marsu, nego u drugom kosmosu, mogao je onako da podržava demokratski karakter DPS-a. Kada to radi neko ko je bio na ovoj planeti – to je zaista dekadencija i učestvovanje u velikom pranju”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Milan Popović, profesor Pravnog fakulteta. On smatra da je sastanak Socijalističke internacionale u Crnoj Gori, drugi pokušaj ,,velikog pranja” Demokratske partije socijalista, odnosno njenog lidera Mila Đukanovića. Prvi, neuspjeli, bio je pokušaj Đukanovića i Svetozara Marovića da se okite priznanjima Internacionalne lige humanista.

Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić, se baš bio uživio. Prigodno se prisjetio ,,drugova i drugarica” i objasnio da je u Crnoj Gori ljevica na vlasti posljednjih 11 godina i da, ostvarujući svoje ideološke ciljeve, pokazuje da se može praviti društvo socijalne kohezije. ,,Jasno je da u Vladi postoje razlike u percepciji ideološke nijanse između dvije koalicione partije”, kazao je lider SDP-a i precizirao da je dobro da postoji konkurencija ideja unutar lijevog pokreta, između DPS i SDP. Ako je mrtva, ljevica se prevrnula u grobu.

,,Crna Gora je država socijalne pravde, što može biti jedna od dodatnih mjera za afirmaciju lijevog pokreta na Balkanu”, rekao je Krivokapić. Govorio je o zemlji u kojoj je jaz između bogatih i siromašnih svakoga dana sve dublji, o državi u kojoj je siromašno 70.000 ljudi, a trećina stanovništva je ekonomski ugrožena.

Lider DPS-a držao se opštih mjesta: ,,Socijalna komponenta mora biti utkana u temelje državnog razvoja i svake ozbiljne državne politike. Poštovanje ljudskih i manjinskih prava, dijalog i tolerancija među narodima, religijama i kulturama, fundamenti su na kojima počivaju sva moderna društva”.

Svako normalan mogao bi potpisati Đukanovićeve riječi. Problem sa našim socijalistima, međutim, u tome je što sa socijaldemokratijom nemaju nikakve veze. Na vlast su došli kao ultrakomunisti na krilima radničke klase. Radničku klasu zatim su poslali da pljačka Dubrovnik. Oni su za to vrijeme pljačkali i radnike i njihove unuke. Kad su 1997. odustali od Miloševića i velikosrpstva dobili su bezrezervnu podršku Zapada. Iskoristili su je da zacementiraju sisteme monopola. Antiratni SDP uložio je sopstvenu bolju prošlost da bi grabeški kapitalistički sistem bio još bolje implementiran.

,,DPS je ekstremno oportunistička, stranka bez identiteta, partija koja je u svom najgorem periodu bila fašistička, u koaliciji sa Miloševićem čiji su najbliži saradnici osuđeni za genocid. Da li neko pamti da je DPS napravio neku vrstu revizije, samokritike? Nakon tog perioda nijesu izrekli čak ni izvinjenje, nego su ‘izrazili žaljenje'”, podsjeća Milan Popović. “Ne samo da nema samokritike, već se produžava fašističko nasilje prema neistomišljenicima. Oni sada samo konsoliduju ono što su radili 90-tih, a Socijalistička internacionala im daje podršku. Ipak, ni to nije iznenađujuće – Papandreu je podržavao i Miloševića”.

Prema Popovićevom mišljenju skup u Splendidu je vrh ubijene evropske i zapadne socijaldemokratije. On objašnjava da nakon urušavanja komunističkog socijalizma, socijaldemokratska struja socijalizma ima takođe kataklizmičnu putanju – ona je kolabirala tako što je prihvatila glavne premise neoliberalizma. ,,Nikada čovjeku i svijetu nije bila neophodnija evropska i zapadna socijalistička i socijaldemokratska alternativa i nikada ta alternativa nije bila u jadnijem stanju.”

Učeni svijet već odavno raspravlja o tome da li je ljevica mrtva. ,,Možda ovo i ne može drugačije, možda je socijaldemokratija iscrpla svoje kapacitete”, kaže profesor Popović. ,,Socijaldemokratija je nekad bila besmrtna istorijska inovacija, ona spada u vrhove istorije čovjeka kao vrste i to ne može da potamni. Ipak, nije svejedno da li će u istoriju otići dostojanstveno ili na ovakav način.”

U Crnoj Gori, ovakvoj kakva je, partije na vlasti i najjača opoziciona stranka su imenom – socijalističke. Sve, osim stvarnosti, puca od socijalizma. Prosječna plata ovdje može da podmiri oko polovine potreba četvoročlane porodice. Poslodavci imaju zakonsko pravo da radnika ustupe, kao kmeta.

Kad evropski socijalisti dođu u pohode crnogorskim vlastima i iskažu divljenje za njihove domete – to je samo još jedan znak da je ljevica mrtva. Utoliko gore po nas.

Kosara K. BEGOVIĆ

 

SOCIJALDEMOKRATIJA U EVROPI
TEŠKI DANI

Ovo su teški dani za evropske socijaliste. Glasači u 27 zemalja Evropske unije ukazali su konzervativcima, prije nego socijalistima, povjerenje za rješavanje najtežih finansijskih problema poslije Drugog svjetskog rata. To je, po mišljenju analitičara u Briselu bila ključna poruka izbora za Evropski parlament na kojima su snažnu podršku dobili konzervativci u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj, a veliki poraz doživjeli socijalisti u Velikoj Britaniji, Španiji i Mađarskoj.

Evropska narodna partija koja okuplja stranke desnog centra će i u novom sazivu EP biti najveći blok, sa 267 poslanika. Slijedi Partija evropskih socijalista pa Savez liberala i demokrata za Evropu, što odnos snaga u novom sazivu Parlamenta čini gotovo nepromijenjenim u odnosu na prethodni.

Zelenima su pripala 53 mandata, a Evropska ljevica može računati na 33 do 37 poslanika. U EP koji ima 736 poslanika, vjerovatno slijedi i stvaranje nove frakcije evroskeptika koju će predvoditi britanski, češki i poljski zastupnici, možda i holandski, a nije isključeno da im se pridruže i još neke ekstremne političke grupacije.

Ljevica uzmiče širom kontinenta. Izuzetak su Grčka, gdje je Panhelenistički socijalistički pokret (PASOK) bio uspješniji od vladajuće Nove demokratije premijera Kostasa Karamanlisa i Slovačka,u kojoj je vladajuća koalicija Pravac – Socijalna demokratija bila najuspješnija.

,,Ovo je tužno veče za socijaldemokratiju širom Evrope”, komentarisao je odmah poslije izbora Martin Šulc, predsjednik poslaničke grupe ESP u dosadašnjem sazivu EP.

Socijalisti su izgledali isuviše podijeljeni da bi postigli uspjeh, uprkos najsnažnijoj recesiji od 1930-tih. U mnogim državama, glasači iz radničke klase su tokom izbora za EP ostali kod kuće ili su se okrenuli ekstremnoj desnici, ekstremnoj levici ili anti-EU nacionalistima.

Najvidljivije je to u Velikoj Britaniji, gdje je vladajuća Laburistička partija premijera Gordona Brauna suočena sa skandalom izazvanim neumjerenim korišćenjem privilegija parlamentaraca. Laburisti su pali na ponižavajuće treće mjesto, iza sve moćnije Konzervativne stranke, ali i evroskeptika iz Nezavisne partije Ujedinjenog kraljevstva (IPUK).
Konzervativni trend se možda čini paradoksalnim, pošto istraživanje javnog mnjenja pokazuje veću ulogu države u oživljavanju ekonomije i regulisanju finansija. No, u zauzimanju tog prostora su bili uspješniji konzervativci poput Merkelove ili francuskog predsjednika Nikole Sarkozija i njegove Unije za narodni pokret.

Britanski istoričar Timoti Garton Eš je ocijenio kako su glasači na izborima za EP „očigledno smatrali da su konzervativci i liberali kompetentniji kada se radi o ekonomskoj politici. Drugo, svjedoci smo vraćanja nacionalizmu, kao reakcija na veliku krizu. Kada se to dogodi, glasači teže da se okrenu desnici, prije nego ljevici, u nekim slučajevima prilično ka krajnjoj desnici,” komentarisao je Eš u nedavnom intervjuu za najuticajniji njemački politički časopis Špigl.
Ima mišljenja poslije izbora za EP, kako naročito Istočna Evropa srlja u povratak u budućnost, najviše u Mađarskoj. Ekstremno desničarska stranka Jobik, koja je saveznik britanskog OPUK, osvojila je 14,8 odsto glasova na evropskim izborima. Tako je Jobik, koja je poznata i pod nazivom Pokret za bolju Mađarsku, osvojila skoro isti broj glasova kao vladajući socijalisti, što joj je obezbijedilo tri poslanička mjesta u EP. Slične uspjehe krajnja desnica je postigla i u Holandiji i Rumuniji.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALE HE: TUŽBE FAMILIJE ĐUKANOVIĆ I OSOBA POVEZANIH SA NJIMA PROTIV DRŽAVE: Građani će opet platiti ceh

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

 

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI NAPADI NA NOVINARE I GRAĐANE: Građanska dužnost je suprotstavljanje normalizaciji nasilja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od nikšićkih lokalnih izbora na crnogorskim ulicama dogodila su se tri napada na novinare i mnogo više verbalnih i fizičkih napadana na građane

 

Tri napada na novinare dogodila su se samo u posljednjih petnaestak dana. Nijesu samo novinari žrtve, usljed zaoštrene političke atmosfere bivaju napadnuti i drugi građani, poput incidenta koji se nedavno dogodio tokom skupa u Gusinju. Međutim, novinari kao javni djelatnici najčešće budu lake mete i žrtve takve atmosfere.

Nakon lokalnih izbora u Nikšiću pogođena je brisačem automobila u glavu novinarka Vijesti Jelena Jovanović, od strane slavljenika koalicije Za budućnost Nikšića. Tokom takozvanog „patriotskog skupa“ u Bijelom Polju pretukli su novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića. Posljednji napad takve vrste dogodio se u subotu, a napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. U sva tri slučaja počinioci su poznati, a čeka se sudski epilog.

Kočan je nakon napada na njega saopštio da prizori uličnih napada, koji se nižu Crnom Gorom, samo ilustruju da se pred našim očima odvija strašni, samoubilački proces normalizacije nasija. Tome smo se, kaže, svi dužni suprotstaviti, sa punom sviješću da je solidarnost sa drugima najbolja briga o sebi.

„U otporu normalizaciji nasilja, mogu se okupiti ljudi različitih uvjerenja. Pod uslovom da su  kadri reći – ne u moje ime. Ulozi su veliki. Ako se povučemo, ovaj val će nas potopiti”, objavio je Kočan na svom fejsbuk profilu.

On je pod čudnim okolnostima napadnut ispred ulaza svoje zgrade. Nakon napada policija je lišila slobode Dragutina Šukovića, a sudija za istragu mu je odredio zadržavanje do 30 dana. Riječ je o čovjeku sa debelim kriminalnim dosijeom, koji je ležao u zatvoru zbog pokušaja ubistva, nasilničkog ponašanja, droge, napada na policiju…

Monitoru je iz Osnovnog državnog tužilaštva, koje vodi istragu, saopšteno da se još utvrđuju okolnosti i činjenice u vezi sa napadom na Kočana. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić saopštio je da će i policija i tužilaštvo utvrditi kako je i zašto Šuković sa Starog Aerodroma došao ispred stana Esada Kočana. Govoreći o nasilniku, Miljanić je rekao da je on „tempirana bomba”.

Višestruki povratnik je Kočana presreo ispred njegove zgrade, iako je višegodišnji novinar i urednik Monitora prethodno, u širokom luku, zaobišao grupu ljudi pokraj kojih je stajao i Šuković. Nakon što su mu upućivane brojne teške uvrede i prijetnje, praćene unošenjem u lice i povlačenjem za rever mantila, Kočan je uspio da  uđe u zgradu i popne se do stana kako bi pozvao policiju. Nakon toga se spustio ispred zgrade da sačeka policiju, a Šuković je i dalje bio tu. Kada je čuo da je obaviještena policija, razbijesnio se i jurnuo da nasrće na Kočana. Esad Kočan ga je upozoravao da mu se ne približava, a kad ništa nije pomoglo, bio je prinuđen da se dbrani – šibnuvši ga štapom, koji inače nosi, po ruci. Dalje nasrtaje Šukovića više puta su zaustavljali mladići koji su se tu nalazili.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović kazao je za Monitor da su učestali fizički napadi na novinare i građane rezultat zaoštrenih tenzija u društvu, koje podgrijavaju sebični i neodgovorni političari i mediji sa obje nacionalističke strane. On je rekao da „izuzetno poštuje“ što su se Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji, pa i od fizičkog napada. On je na konferenciji nakon napada na Sadikovića izjavio da bi u ovakvoj atmeferi novinari „možda trebalo da se naoružaju“, ali pojašnjava da je aludirao na raniju izjavu predsjednika Mila Đukanovića da „medijsko nasilje“ često dovodi do „fizičkog nasilja“.

„Aludirao sam na više izjava tada najmoćnijeg čovjeka u državi koji, opravdavajući već počinjene nasilničke napade, prečesto govori da je legitimno primijeniti ‘običajno pravo’ i ‘tradicionalne metode’ protiv neistomišljenika na javnoj sceni, a napad na kolegu (Borisa) Pejovića i mene davne 2009. godine filozofski pokušao da opravda rečenicom da ‘medijsko nasilje’ dovodi do fizičkog nasilja. A Boris i ja smo samo radili svoj posao te noći… Naravno da ne mislim da će novinari ići na pres konferencije ili ulicom sa mitraljezom na leđima, niti da ima mnogo novinara koji su po prirodi nasilnički raspoloženi, ali izuzetno poštujem to što su se kolege Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji pa onda i od fizičkog napada“, pojašnjava Jovović.

On je i sam bio napadnut od strane bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina.

Jovović je u srijedu rekao da u tom trenutku Komisija i policija još nemaju sve podatke da bi moglo da se tvrdi je li to bio slučajan napad osuđivanog nasilnika ili naručena „sačekuša“ za Kočana..

Pisma podrške za Esada Kočana stižu sa svih strana. Napad osudili i na što skorije rješavanje slučaja pozvali premijer i ministri i gotovo sve veće crnogorske nevladine organizacije, ali i međunarodne organizacije. Napad su osudile i sve veće crnogorske političke partije, ali ne i najbrojnija – Demokratska partija socijalista (DPS). Između ostalih, i Reporteri bez granica pozvali su na što bržu istragu i tražili su od vlasti da objasne kako je osuđeni čovjek mogao da napadne novinara na ulici. Napad je osudila i NVO Gariwo sa sjedištem u Sarajevu.

„Povodom brutalnog fizičkog i verbalnog napada ispred zgrade u kojoj živi u Podgorici, na novinara Esada Kočana, dobitnika međunarodne Nagrade ‘Duško Kondor’ za građansku hrabrost NGO Gariwo iz Sarajeva izražava duboku zabrinutost i nezadovoljstvo. U civilizovanoj državi ne smije se dozvoliti da najbolje među nama uznemiravaju i napadaju najgori, najčešće izvršioci prljavih nalagodavaca. Očekujemo da nadležne institucije daju punu zaštitu novinaru Kočanu, otkriju pozadinu ovog nedopustivog čina i spriječe buduće nasrtaje na integritet ličnosti Esada Kočana“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorica Svetlana Broz.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović za Monitor kaže da su podignute tenzije stvorile atmosferu u kojoj je poželjno obračunati se sa „izdajnicima“ – svima koji ne slave poistovjećivanje države i vrhuške Demokratske partije socijalista (DPS). Tvrdi da ne zna da li je neko direktno huškao na novinare, ali da su novinari kao eksponirani i javne ličnosti koje su kritikovale politiku DPS-a laka meta.

„Motiv napada na kolegu Kočana tek treba da se otkrije, nezahvalno je kalkulisati, ali je splet okolnosti svakako čudan“, ocijenila je Radulović.

Ako su se od nikšićkih izbora dogodila već tri napadana na novinare, i mnogo više na druge građane, pitanje je kako stati na kraj normalizaciji nasilja, koja se u užarenoj i podijeljenoj političko-društvenoj situaciji, sve više  prenosi na ulice.

 

Jovović: Poštujemo lijep gest, ali cijenićemo isključivo djela

Mihailo Jovović kaže da će rad Komisije, na čijem je čelu, zavisiti od podataka i informacija koje dobija o istragama u napadima na novinare. Smatra da je i pod predsjedavanjem Nikole Markovića (u prethodnom sastavu) uradila dosta, s obzirom na količinu i kvalitet podataka i informacija koje je imala.

„Postoje najave da se u budućem sastavu Komisije ponovo nađu tužioci, policajci i agenti ANB. Samo da to ne budu ljudi koji su učestvovali u spornim istragama napada na novinare, kao neki iz prvog sastava Komisije, pa da sami sebe istražuju“, istakao je Jovović.

On ocjenjuje da prisustvo ministra unutrašnjih poslova i pomoćnika direktora policije na dvije sjednice Komisije, pokazuju  političku volju ove vlasti da bude posvećenija nego što je bila prethodna vlast, koja je osnovala to tijelo. Kaže da taj gest uliva nadu, ali da će Komisija rad bezbjednosnih organa cijeniti isključivo po djelima i istragama svih napada na novinare, uključujući ubistvo Duška Jovanovića, pokušaje ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić, napade na ostale ljude i imovinu Vijesti, a ne po lijepim riječima i gestovima, koji su naravno za pohvalu.

„S posebnom pažnjom pratićemo spremnost na saradnju ovog ili nekog budućeg rukovodstva tužilaštva, koja do sada često nije bila na zavidnom nivou. Preporučujem i da nadležni iz Vlade, policije i tužilaštva pročitaju dosadašnje preporuke Komisije u vezi sa istragama koje smo obradili, koje su ostale bez odgovora i bilo kakve reakcije prošle vlasti“, kazao je Jovović.

 

Status službenih lica ili oštrije kazne?

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je osudio napad na glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika Monitor Esada Kočana i ocijenio da napad na novinare treba tretirati kao napad na službeno lice. To je na nedavnoj konferenciji ponovio i sekretar MUP-a Zoran Miljanić.

Mila Radulović smatra da namjera da se novinarima da status službenog lica nije najbolje rešenje, jer će s druge strane dovesti većinu novinara u situaciju da ne izlaze iz sudova s obzirom na težinu odgovornosti koju nosi ta pozicija. Posao novinara je, tvrdi, dovoljno težak i ne treba ga usložnjavati.

„Pooštravanje krivične odgovornosti, po ugledu na Hrvatsku i Srbiju, mislimo da je bolje rešenje i to je naša inicijativa, ali čekamo stav čitave medijske zajednice o ovom pitanju“, kazala je Radulović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo