Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

6 godina

na

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

Najveća svjetska turistička kompanija TUI najavila je kako bi odmor ovog ljeta mogoao da izgleda – turisti više neće moći da se poslužuju sa švedskih stolova pošto će restorani sa samouslugom, noćni klubovi i saune biti ukinuti. Od turista se očekuje da drže fizičku distancu od 1,5 do 2 metra. To znači da će u restoranima biti manje stolova. Grupni sportovi poput fudbala biće zamijenjeni drugim – poput tenisa. Odmor će početi mjerenjem temperature na aerodromima, maskama u avionima i većim brojem autobusa za transfer gostiju.

Jedna od država kojoj se najviše žuri sa otvaranjem granica je Italija, koja je najteže pogođena virusom sa preko 32.000 umrlih. Vlada ove države najavila je da će omogućiti ulazak evropskim turistima, uz ukidanje karantina od 14 dana, već 3. juna. Turizam je jedan od glavnih sektora italijanske privrede i predstavlja oko 13 odsto bruto domaćeg proizvoda.  A u jednom od simbola turizma Veneciji nema više ni golubova. Nema turista koji bi ih hranili.

I grčka vlada predložila je otvaranje svojih granica od 1. juna za poslovna putovanja, sezonske radnike i članove porodica koji žive u drugim zemljama, dok je za turistička putovanja otvaranje granica najavljeno za 15. jun. S druge strane, uprkos kritikama i protestima zbog preventivnih mjera, Vlada Španije je ove nedjelje zatražila od parlamenta da se vadredno stanje produži do 7. juna.

Baltičke zemlje Estonija, Litvanija i Latvija, prošle nedjelje, otvorile su granice između sebe, stvarajući, prvi u Evropi, takozvani ,,putnički balon”.

Austrija je ove nedjelje otvorila granične prelaze prema Njemačkoj, Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, a ulaz i izlaz je dozvoljen pod određenim uslovima. Svi koji žele da uđu u tu zemlju moraju da imaju ljekarsku potvrdu da su negativni na korona virus, ne stariju od četiri dana ili u protivnom idu u karantin. Otvaranje granica najavljuju Njemačka i Češka.

U regionu, Slovenija je ukinula restrikcije za one koji ulaze u ovu zemlju iz Hrvatske. U Hrvatsku dolaze prvi turisti. Pored testa koji dokazuje da su negativni na koronu, obavezno je da na granici predoče i dokaz o rezervaciji smještaja i podatke poput broja telefona i imejla. „Obitelj iz Češke će u Hrvatskoj ostati do kraja mjeseca, a ne smeta im ni  činjenica da će po povratku morati u 14-odnevni karantin ”, izvještavaju mediji u Hrvatskoj. U ovoj zemlji najavljuju uspostavljanje bilateralnih odnosa s evropskim državama, po uzoru na ugovor sa Slovenijom, nadaju se da će od 1. juna otvoriti granice i uspostaviti sporazume sa Mađarskom, Austrijom, Češkom i Slovačkom. I u Bosni i Hercegovini planiraju da otvore granice 1. juna, ali još  nijesu poznati uslovi ulaska u ovu državu.

U Srbiji su najavili da će 1. juna otvoriti granice za državljane BiH, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a dogovoreno je i otvaranje granica sa Rumunijom, Bugarskom i Grčkom. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore izjavili su da im se javilo 170 studenata koji se školuju u Srbiji da se informišu za odlazak u ovu zemlju zbog junskog ispitnog roka. Najavili su da se moraju sa svakom zemljom posebno dogovoriti uslovi o prelasku granice.

Nakon što je u Srbiji najavljeno da će za prelazak granice biti neophodan test na korona virus, ne stariji od 72 sata, koji će koštati oko 60 eura, ove nedjelje stiže novi predlog. Od petka 22. maja za ulazak u Srbiju neće biti potreban test, niti posebna dozvola kako za domaće, tako i za strane državljane, preporučeno je Vladi Srbije na sjednici tamošnjeg Kriznog štaba.

Srbija je jedina država koja se odlučila na ovakav korak, pri ulasku u ostale zemlje biće, za sada, neophodan test na korona virus. Sudeći po sadašnjim cijenama testova, oni će često  biti skuplji od putovanja. U BiH cijene variraju od entiteta, pa u Tuzli košta 125, a u Banjaluci 100 eura. Test na KOVID-19 najskuplji je u regionu u Hrvatskoj – 200 eura, kao i u Njemačkoj i Austriji – 190 eura, Grčkoj 120 eura… Najavljeno je smanjenje cijena testova u Hrvatskoj na 90 eura, Njemačkoj između 60 i 120 eura, zavisno od proizvođača. U Sloveniji je test najjeftiniji, samo 20 eura. Kolika će biti cijena testiranja u Crnoj Gori još nije poznato, najavljeno je da će ona biti minimalna – pretpostavlja se između 50 i 70 eura.

Na plažama nas očekuje novi red. Institut za javno zdravlje je propisao da plažni mobilijar mora da se dezinfekuje svakodnevno, veće mjere higijene u ugostiteljskim i ostalim objektima, na šest metara kvadratnih samo jedan komplet ležajki, razmak između ležaljki i suncobrana najmanje dva metra… Već je zabilježeno da je na jednoj budvanskoj plaži umjesto 110 ležaljki u skladu sa novim mjerama moglo da stane samo 60.

Turističi radnici ponavljaju da su rezervacije za jun otkazane ili prebačene za sljedeću godinu, dok se nadaju boljitku u julu i avgustu. Vlasnik Carina Čedo Popović koji ima par hotela na primorju, od kojih jedan posluje po standardima španskog hotelskog giganta Iberostara, za Pobjedu je govorio o turističkim pritiscima na vlast: „Imamo incijativu od Iberostar grupe koja je upućena premijeru i Nacionalnom koordinacionom tijelu da što prije otvore granice zbog toga što je Crna Gora jedina destinacija bez korona virusa već duže vremena, što može biti vrlo pozitivno za nas”.

Turizam čini četvrtinu crnogorskog bruto domaćeg proizvoda. Turizam i čitava ekonomija zavise od toga da li će, kada i pod kojim uslovima biti otvorene granice, jer čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruju strani gosti. Na onih pet odsto domaćih turista nadležni ne računaju. Na pitanje imaju li plan i novac da građanima podijele besplatne turističke vaučere kako bi ljetovali u Crnoj Gori, što rade mnoge zemlje – Slovenija, Hrvatska, Srbija…, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i član NKT-a Damir Davidović je kazao da razmatraju nekoliko modela podrške za domaći turizam. O domaćim turistima ni riječi.

U Hrvatskoj i Italiji najavljuju drastična smanjenja cijena. Turistički radnici u Crnoj Gori o tome ne razmišljaju.

 

Avio saobraćaj

 

Aerodromi Crne Gore su otvoreni ove sedmice za letove generalne avijacije koji mogu biti privatnog ili poslovnog karaktera. Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić istakao je da je ovo bitna poruka za sve u Crnoj Gori i šire jer pokazuje namjeru države da se na ozbiljan, odgovoran i fazni način otvori za strane državljane u susret turističkoj sezoni.

Država će na račun Montenegro erlajnsa uplatiti malo više od pola miliona eura. Ova sredstva biće isplaćena nacionalnoj aviokompaniji za više od 50 čarter letova koje je imala u jeku pandemije korona virusom.

Vlada je prije nekoliko sedmica usvojila odlaganje sprovođenja posebnog zakona o ulaganju i konsolidaciji državnog avioprevoznika. Ocijenjeno je da treba analizirati odluku o dodjeli državne pomoći od 155 miliona MA, a analiza će nadležnoj agenciji poslužiti kao osnova za izjašnjenje po pitanju legalnosti državne pomoći državnom avioprevozniku.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

BUDVA: SRUŠENA KUĆA DOKTORA IVA ĐANIJA POPOVIĆA: Lokalni urbanista gradi soliter od osam spratova

Objavljeno prije

3 dana

na

20 Februara, 2026

Objavio:

Iza podrške projektu opštinskog urbaniste i povezanih lica, iza uništavanja preostalog prostora u Budvi zidanjem zgrada koje kao da sa neba padaju u bašte i vrtove, stoji Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma novog sastava

 

 

Naselje Gospoština u Budvi sa svojim malim porodičnim kućama i vrtovima na meti je budvanskog građevinskog lobija. Nekoliko uhodanih ekipa kupuje i ruši stare porodične kuće i vile da bi na tim atraktivnim lokacijama gradili višespratnice sa stanovima i apartmanima koji na tržištu dostižu vrtoglave cijene.

Ovo gradsko naselje ubrzano gubi karakteristike mirnog mjesta u kome su vile i letnjikovce posjedovali mnogi umjetnici,  ljekari,  generali… Male kuće ušuškane u mediteransko zelenilo zamjenjuju betonski blokovi, soliteri i zgradurine, kojima nije mjesto kosom i klizištima sklonom području.

Nedavno je srušena stara vila čuvenog doktora Iva Popovića, poznatijeg po nadimku Đani. Kuća je sagrađena šezdesetih godina prošlog vijeka, na placu koji je dobio na poklon od jedne  budvanske porodice.

Nalazila se u sred predivne bašte u kojoj su bile zasađene rijetke vrste egzotičnog drveća koje je doktor Đani donosio sa putovanja po svijetu. Prvo drvo banane, papaje, pampasa i mnogih drugih tropskih kultura stigle su u njegov vrt koji je predstavljao malu botaničku baštu Budve.

Doktor Popović akademik je crnogorske i srpske Akdemije nauka i umjetnosti. Osnivač je bolnice Dragiša Mišović u Beogradu i ulica na Dedinju nosi njegovo ime.

U  vili u Budvi okupljao je poznate ljekare i hirurge. U goste mu je dolazio i američki hirurg Majkl Debejki koji je proglašen za najboljeg hirurga 20. vijeka. Odsjedao je u hotelu Sveti Stefan a mještani Budve pamte da je uživao u vožnji drvenom barkom morem budvanskog zaliva.

Nedugo nakon smrti doktora Popovića, kuća u Gospoštini je prodata. Novi vlasnik Pero Vujović, građevinski inženjer iz Podgorice, odlučio se na rušenje i gradnju višespratnice sa osam nadzemnih etaža.

U neposrednom komšiluku doktora Đanija, radio je i stvarao poznati crnogorski vajar, Risto Stijović, u maloj kući-ateljeu, koju je projektovao srpski akademik, arhitekta Ivo Antić.  Za ovu vrijednu kultrunu zaostavštinu lokalna uprava nije pokazala interesovanje. Stijovićev atelje kupio je 2015. budvanski urbanista Mladen Ivanović  i odmah ga sravnio sa zemljom, sa namjerom da na tom mjestu gradi višespratnicu, do čega  ni nakon 10 godina nije došlo.

Ivanović je porušio i kuću i baštu Đanija Popovića, ali u svojstvu investitora. U tehničkom opisu idejnog rješenja novog apartmanskog objekta navodi se, da je „investitor objekta na UP 5.5 Mladen Ivanović.“ Radi se o zgradi ukupne bruto površine od 2.570 kvadrata.

Vlasnik nekretnine zaključio je ugovor o zajedničkoj izgradnji sa firmom KM Inženjering iz Budve koja je u vlasništvu Nenada Ivanovića, brata urbaniste Mladena.

U lokalnoj upravi ne vide ništa sporno da dugogodišnji službenik Sekretarijata za planiranje prostora i održivog razvoja, nadležan za zakonito srpovođenje planske dokumentacije, izdavanje UT uslova za gradnju objekata i izdavanje građevinskih dozvola, preuzme i poslove investitora. Da li je u pitanju sukob interesa u smislu  mogućeg uticaja na donosioce odluka i korupcije organa lokalne samouprave, pitanje je za nadležne.

Kao investitor objekta Ivanović ima direktan finansijski lični i porodični interes, ima i institucionalnu poziciju kojom može uticati na pojedine faze postupka da projekat dobije što povoljnije administartivne uslove.

Idejnim projektom apartmanskog objekta koji je izradio Studio AC – doo., arhitekte Jevgenija Pavlovića, predviđena je izgradnja zgrade spratnosti Po+P+7, iako je urbanističkim pokazateljima planskog dokumenta predviđena spratnost P+5 bez podrumskih etaža.

Kontroverzni plan DUP Budva centar-izmjene i dopune propisuje da je upisana spratnost neobavezujuća, može se graditi više ali i manje od zadate spratnosti, u zavisnosti od situacije na terenu.

Parceli na kojoj se  gradi ne može se kolima prići ni jedne strane, te ne ispunjava uslov za povećanje spratnosti nego za smanjenje u skladu sa smjernicama plana.

Tabelarni prikaz plana za predmetnu lokaciju predviđa 17 stanova u kojima će živjeti 61 stanovnik i obaveznih 26 parking mjesta i pored činjenice da zgrada i njeni budući stanari ne mogu imati ni jedno parking mjesto. U slučaju eventualnog zemljotresa, požara i drugih nepogoda zgradi ni blizu ne mogu prići vatrogasna ili vozila hitne pomoći.

Na idejno rješenje višespratnice koja liči na zgrade Beograda na vodi saglasnost je dao Glavni državni arhitekta, Siniša Minić u februaru 2022. i pored toga što objekat koji ima manje od 3.000 m2 nije u bio u njegovoj nadležnosti.

Investitori prethodno nisu uspjeli da pribave potrebnu saglasnost Glavnog gradskog arhitekte u Budvi, Vladana Stevovića. Obratiili su se glavnom državnom arhitekti  tako što su na dozvoljenu kvadraturu od 2.570 m2 volšebno dodali oko 600 kvadrata podruma, kojeg nema u planu i koji se i kada ga ima, ne računa kao pozitivna kvadratura, niti ulazi u ukupan BRGP kojim se utvrđuje nadležnost. Na taj način je prikazana kvadratura od 3.192 kvadrata potrebna za odlučivanje na višem nivou, kod arhitekte Minića, koji je prihvatio virtuelne kvadrate uz mnoge druge nesaglasnosti projekta sa  planom.

Krajem decembra prošle godine zaustavljena je gradnja solitera rješenjem urbanističko građevinske inspekcije, Direktorata za inspekcijski nadzor-Direkcije za urbanistički nadzor.Obrazloženo je da je glavni projekat izgrađen surotno UT uslovima, pored ostalog i u pogledu broja parking mjesta jer investitor nije obezbijedio 1.1 parking mjesto po stanu ili apartmanu.

Nakon žalbe koju je podnio MK Inženjering, rješenje urbanističko-građevinske inspekcije je poništeno od strane drugostepenog organa koje potpisuje načelnica Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma Dubravka Pešić, sa veoma zanimljivim obrazloženjem.

Navedeno je kao nesporno da parcela nema kolski pristup ali je citiran član 51 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim je propisano da urbanistička parcela mora imati kolski pristup sa gradske saobraćajnice i da se izuzetno u starim gradskim jezgrima parceli  može obezbijediti samo pješački pristup.

Iznijet je stav da je parcela na kojoj se gradi zapravo staro gradsko jezgro Budve poput Starog grada, te da ne mora ispunjavati uslove u pogledu parking prostora. Pribavljeno je mišljenje Sekretarijata za komunalno stambene poslove, koje potpisuje sekretarka Desa Vlačić u kome doslovno piše: „Predmetna urbanistička parcela se nalazi u starom gradskom jezgru, na strmom terenu i do nje je DUP-om planiran isključivo pješački pristup“.

Dakle po mišljenju sekretarke Vlačic, dio Gospoštine je zapavo Stari grad Budva, pa se i soliter koji gradi urbanista Ivanović nalazi u Starom gradu.

Navode građevinske inspekcije da se urbanistička parcela ne nalazi u starom gradskom jezgru, načelnica Pešić u svom rješenju stavlja pod upitnik, „s obzirom da je nadležni sekretarijat opštine dao mišljenje da se nalazi“. Uvidom u planski dokument ona konstatuje da se parcela ipak ne nalazi u starom jezgru, ali da je tu negdje blizu…..“neposredno uz staro gradsko jezgro“. Što takođe nije tačno.

Neutemeljenu upornost u podršci investitoru koji projektom teško devastira prostor naselja pokazuje i pozivanje drugostepenog organa na ranije  odluke u sličnoj stvari ukazujući na višespratnicu ispred hotela Avala, bez kolskog pristupa,  izgrađenu uz koruptivne radnje zaposlenih u opštinskom urbanizmu, zbog kojih su podnijete mnoge krivične prijave oštećenih građana i pokrenuti sudski postupci protiv donosioca odluka tadašnje vlasti DPS.

U vezi sa tim kao prirotet u odlučivanju po žalbi KM Inženjeringa, načelnica Pešić ističe „opravdana očekivanja investitora“, po principu ako je jednome prošlo, zašto ne bi i meni.

Iza podrške projektu lokalnog urbaniste i povezanih lica, iza uništavanja preostalog prostora u Budvi , stoji Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma novog sastava, koje bi moralo zaustaviti betoniranje turističke prijestonice.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LEX SPECIALIS ZA PODRUČJE BOKE KOTORSKE: Moratorijum na gradnju objekata u zaštićenom području

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Februara, 2026

Objavio:

Nakon objave Lex specialisa u Službenom listu, stupiće na snagu odredbe kojima se obustavlja izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola za gradnju objekata na zaštićenom području opština Kotor, Tivat i djelova opština Herceg Novi i Cetinje. Vladajuće garniture u opštinama zaštićenog područja prethodno su se izjasnile  protiv obustave gradnje

 

 

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora biće uveden moratorijum na gradnju objekata na lokacijama u zalivu Boke, u zoni koja je upisana na listu područja od izuzetne univerzalne vrijednosti svjetske kulturne i prirodne baštine pod zaštitom UNESCO.

Na sjednici drugog vanrednog zasjedanja Skupštine Crne Gore održanoj 10. februara, završena je rasprava o predlogu Lex specialisa, posebnog zakona o zaštiti UNESCO područja Boke Kotorske, koji su podnijeli poslanici Anđela Vojinović i Vasilije Čarapić. Glasanje je predviđeno za 17. februar, kada se očekuje usvajanje zakona, odnosno novih smjernica u očuvanju kulturne baštine i univerzalnih vrijednosti Kotora.

Nakon objave Lex specialisa u Službenom listu, stupiće na snagu odredbe kojima se obustavlja izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola za gradnju objekata na cijelom zaštićenom području opština Kotor, Tivat i djelova opština Herceg Novi i Cetinje.

Članom 26d izmijenjenog Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora propisuje se prekid postupaka izdavanja UT uslova i građevinskih dozvola do donošenja Menadžment plana upravljanja i Studije zaštite kulturne baštine prirodnog i kulturno istorijskog područja Kotora i zaštićene okoline. Ova dva ključna dokumenta moraju biti usklađena sa planskim dokumentima koji se donose za područje kao i sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu.

Rok za donošenje novog Menažment plana i Studije zaštite ograničen je na 12 mjeseci od dana stupanja na snagu usvojenog zakona. Oba dokumenta donose se po prethodno pribavljenoj saglasnosti UNESCO.

Pored toga, planska dokumenta koja obuhvataju područje Kotora i zaštićene okoline moraju se uskladiti sa Menadžemnt planom i Studijom zaštite u roku od 18 mjeseci od dana donošenja plana, odnosno studije. To u praksi znači da od kraja februara ove godine pa do ispunjavanja zakonskih uslova oko izrade i usaglašavanja dokumenata i urbanističkih planova, što može potrajati duže od dvije godine, građani Boke neće moći graditi nove objekte osim u posebnim uslovima, koji su zakonom predviđeni.

Ukoliko u propisanom roku ne dođe do usklađivanja planova oni se mogu i dalje primjenjivati u dijelu za koji se utvrdi da ispunjavaju uslove, o čemu konačnu ocjenu i rješenja daje Uprava za zaštitu kulturnih dobara, koja je novim zakonskim propisima dobila značajnu ulogu u postupku pribavljanja dokumenata za gradnju.

„Do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite u zaštićenoj okolini područja Kotora urbanističko-tehnički uslovi i građevinske dozvole izdaju se samo u skladu sa rješenjima Uprave kojima se utvrđuje da su projektna dokumentacija, urbanistički parametri i namjena u skladu sa studijama zaštite koje su dio važećih planskih dokumenata kao i sa važećim mjerama i režimima zaštite kulturnih dobara, odnosno donesenom pojedinačnom procjenom uticaja na baštinu“, navodi se u tekstu zakona.

Od zabrane izdavanja odobrenja za gradnju izuzeti su slučajevi izgradnje objekata od opšteg interesa, infrastrukturni objeki, rekonstrukcije u postojećim gabaritima, adaptacije, sanacije i konzervatorske intervencije, u skladu sa propisima.

Zakonom se zaustavljaju i postupci legalizacije bespravno izgrađenih objekata na području Kotora i zaštitne zone do donošenja Menadžment plana i Studije zaštite. Zabrana se odnosi i na izdavanje saglasnosti za postavljanje i građenje novih privremenih objekata.

Odluku o uvođenju moratorijuma na gradnju u području Kotora Vlada je donijela  u poslednji čas kako bi spriječila upis zaštićenog područja na listu ugrožene svjetske baštine.

Na poslednjoj skupštini UNESCO održanoj u Parizu u julu prošle godine usvojen je izvještaj za Kotor, po kojem je Crna Gora imala rok da do 1. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja prirodnog i kulturno-istorijskog regiona Kotora. Ukoliko se preporuke iz izvještaja ne bi sprovele, država je mogla doživjeti poraz, brisanje Kotora  sa liste Svjetske baštine i upis na listu Svjetske baštine bili bi u opasnosti.

U julskom izvještaju zajedničke misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO/ICOMOS tražena je hitna obustava svih građevinskih projekata unutar zaštićenog dobra i njegove bafer zone, uključujući i one za koje je na osnovu HIA studija dobijena saglasnost UNESCO,  kako bi se srpiječile negativne posledice kumulativnih uticaja novih projekata na izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) područja Kotora. Zatražena je revizija PUP-a Kotor i Menadžment plana, uvođenje strategije za smanjenje rizika i integrisanje OUV u planska dokumenta.

Krajem decembra prošle godine premijer Milojko Spajić posjetio je sjedište UNESCO u Parizu i razgovaro sa generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elundom Asomom. Iz šturog saopštenja na sajtu Vlade saznaje se da je premijer uvjerio sagovornike kako je država posvećena očuvanju statusa prirodne i kulturne baštine Kotora i spremna da ispuni sve preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine.

Visokim predstavnicima UNESCO prezentovan je tom prilikom nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaštiti područja, na koji je delegacija Vlade dobila pozitivno mišljenje.Moratorijum na gradnju je realnost koja očekuje građane Boke.

Vladajuće garniture u svim opštinama zaštićenog područja prethodno su se izjasnile  protiv obustave gradnje. Predsjednici opština isticali su kako bi moratorijum na razvojne projekte bio za njih katastrofa, kako život u zaštićenom području Kotora, Tivta i Herceg Novog ne može da se stopira, do toga da im građani ne bi oprostili ukoliko bi se zaustavio razvoj gradova.

Bilo je i bizarnih predloga poput onog ministara prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, o mogućem raspisivanju referenduma na kojem bi se građani Boke izjasnili da li žele i dalje da uživaju zašitu UNESCO ili ne.

Sudeći po pritiscima građevinskog lobija na atraktivne lokalitete Boke, nema sumnje da bi ministrov predlog prošao. O tome govore podaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, organa uprave nadležnog za izdavanje konzervatorskih uslova i davanje saglasnosti na projektnu dokumentaciju u okviru granica područja Kotora i zaštićene okoline. Broj zahjeva drastično je povećan od kako je iz UNESCO stigao nalog o obustavi gradnje u zaštićenom području.

„Poslednjih nekoliko mjeseci pristiže nam oko 50-60 zahtjeva dnevno. Godišnje imamo  oko 3.000 postupanja na izdavanju konzervatorskih uslova ili saglasnosti na projekte. Trenutno je oko 2.000 aktivnih, neobrađenih zahtjeva za izdavanje rješenja o saglasnosti. Prioritet dajemo projektima koji nisu sporni, koji su proceduru doveli do kraja, pred dobijanje građevinske dozvole“, kazala je direktorica Uprave, Petra Zdravković. Ona je potvrdila da u zahtjevima dominiraju projekti za izgradnju novih objekata, od stambenih do turističkih, luksuznih vila i višespratnica.

Upravi za zaštitu dato je neograničeno vrijeme za donošenje rješenja u postupcima davanja saglasnosti na projektnu dokumentaciju. Ukoliko stranci ne dostavi rješenje u propisanom ili produženom roku, neće se smatrati da je zahtjev stranke usvojen, navodi se u članu 6 zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZABUNA OKO NOVE UREDBE MINISTARSTVA JAVNE UPRAVE: Donijeli novu, a važi i stara

Objavljeno prije

2 sedmice

na

7 Februara, 2026

Objavio:

Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima je  stupila na snagu 1. januara 2026., ali je njena primjena unijela zabunu. U Uredbi nije precizirano koja će se uredba primjenjivati u prelaznom periodu  na oglase i konkurse koji su započeti u završnim mjesecima protekle godine

 

 

Da rekordno usvajanje zakona i pritiskanje tastera  bez udubljivanja u tekst propisa ima i svojih praktičnih mana pokazala je primjena Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima iz jula 2025. godine.

Uredba je zamjenila staru iz 2018. godine, s ciljem da se „uvedu dobre prakse Evropske unije i da sistem zapošljavanja učini pravednijim, profesionalnijim i transparentnijim“. Stupila je na snagu 1. januara. 2026. ali je njena primjena unijela zabunu. Naime, u Uredbi nije precizirano koja će se uredba primjenjivati u prelaznom periodu  na oglase i konkurse koji su započeti u završnim mjesecima protekle godine.

,,Ovakvo rješenje stvara pravnu nesigurnost u primjeni i dovodi stranke u zabludu. U članu prelaznih i završnih odredbi trebalo je jasno da se propiše da će se svi započeti postupci zaključno sa 31. decembrom 2025. okončati po uredbi iz 2018. Bila je dovoljna samo ta jedna rečenica kako bi se izbjegle nejasnoće i problemi u primjeni koji mogu nastupiti kada stupa na snagu nova Uredba. Trebalo je i predvidjeti da se na sve postupke pokrenute od 1. januara 2026. godine primjenjuje Uredba koja je stupila na snagu tog datuma”, kazao je za Monitor pravni ekspert koji je želio da ostane anoniman.

Umjesto toga postupa se i dalje po Uredbi iz 2018., koja je, novom Uredbom, stavljena van pravnog prometa.

Iz Uprava za ljudske resurse, na čijem čelu je Agron M. Camaj su za Monitor objasnili da  se u postupku oglašavanja slobodnih radnih mjesta putem internog i javnog oglasa, kao i javnog konkursa, postupa na osnovu odluke starješine državnog organa o pokretanju postupka za popunu slobodnih radnih mjesta.

,,Imajući u vidu da su predmet Vašeg pitanja postupci koji su započeti prije 1. januara 2026. godine, Uprava za ljudske resurse se obratila Ministarstvu javne uprave zahtjevom za davanje mišljenja i tumačenje zakonskih odredbi, te shodno Mišljenju Ministarstva javne uprave o primjeni Uredbe (Mišljenje br. 01-040/26-248/2, od 29.1.2026. godine), konstatuje se da se na sve započete postupke prije 1. januara 2026. godine primjenjuje Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima („Službeni list Crne Gore“, br. 50/18)”, kazali su nam iz Uprave za ljudske resurse.

Shodno dobijenom Mišljenju, od strane Ministarstva javne uprave, iz Uprave kažu da će sve interne i javne oglase i konkurse, kao i postupke selekcije i provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima, realizovati u skladu s utvrđenom dinamikom i planovima, a shodno raspoloživim kapacitetima Uprave.

U Ministarstvu javne uprave, na čijem čelu je Maraš Dukaj, poriču da je došlo do bilo kakve greške.

,,Moguće da je prelazna odredba Uredbe o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima izazvala nedoumice zbog nedovoljnog poznavanja sistema, ali pravni sistem i tumačenje normi su jasni”, navode iz Ministarstva javne uprave.

Objašnjavaju da se u skladu sa opštim pravnim pravilom zabrane retroaktivne primjene propisa i principom pravne sigurnosti, ova Uredba  primjenjuje na postupke oglašavanja koji su započeti od 1. januara 2026. godine pa na dalje. Postupci koji su započeti prije početka njene primjene, znači prije 1. januara 2026. godine, kažu iz Ministarstva, okončaće se po propisu koji je važio u momentu njihovog pokretanja, odnosno po ,,staroj” uredbi.

U prilog ovakvoj primjeni takođe ide i određenje u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, koji je zapravo i osnov za donošenje ove uredbe – da će se postupci koji nisu okončani do dana stupanja na snagu novog propisa, okončati po propisu koji je važio u momentu pokretanja postupka.

,,Pravna situacija je jasna. Kod normiranja ove uredbe ne postoji greška, kao ni potreba povlačenja oglasa koji su započeti u 2025. godini, budući da će se oni okončati po uredbi koja je važila u vrijeme njihovog pokretanja, dok nova uredba važi samo za postupke koji su pokrenuti od 1. januara 2026. godine, kada je i propisano da će početi njena primjena”, navode iz Ministarstva javne uprave.

Napominju da su ,,u izradi ove Uredbe učestvovali stručnjaci iz oblasti zapošljavanja, kolege iz Uprave za ljudske resurse koji prije svega primjenjuju ovu uredbu, kolege iz evropske komisije, kao i nadležne institucije“.

„Dakle jedan inkluzivan proces, iz kog razloga smatramo da uredba, prije svega uvođenjem kompetencija, unapređuje sistem zapošljavanja i približava našu zemlju modernim praksama sa evropskog administrativnog prostora, te predstavlja pravedniju šansu za sve kandidate i veću odgovornost institucija i komisija”.

Do nepoznavanja je sistema, insistiraju u Ministarstvu. Moguće.

Skupštinski ekspres

Skupština Crne Gore je  2. februara, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona.

Među zakonima o kojima se na plenumu nije raspravljalo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… Sve ukupno, zajedno sa propratnim materijalima, usvojeni zakoni broje ukupno 4.457 stranica.

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) su poručili da se ovakvim načinom usvajanja dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini – da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali. Napominju i da je na sjednici ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji ,,nijesu samo tehnički, već sistemski”.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je sve na brzu ruku usvojene zakone u Skupštini Crne Gore na ponovno razmatranje. On je kazao da je to uradio kako bi ,,poslanici mogli da ih zaista i pročitaju”.

,,Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život”, napisao je Milatović na mreži X.

Reagujući na potez Milatovića, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je ocijenila da predsjednik ovim potezom preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo