Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Šta slavimo 21. maja

Objavljeno prije

na

Sagovornike Monitora pitali smo gdje je Crna Gora uoči 14-godišnjice nezavisnosti

 

Milka Tadić-Mijović, direktorica CIN-CG
Nazadovanje

Prema svim relevantnim izvještajima Crna Gora je nazadovala. Ako pogledate samo posljednji izvještaj Freedom house, mi smo svrstani u hibridna društva, u kojima su institucije fasade, a autoritarne vlasti donose ključne odluke, uglavnom protiv javnog interesa. Na listi Reportera bez granica, više medijske slobode imali smo prije desetak godina, na i indeksu slobode medija RFB smo bili gotovo šezdesetak mjesta bolji nego danas. I o ekonomiji kad govorimo, vidimo da su naši problemi ozbiljni i strukturni, da je privreda ranjiva i podložna spoljnim uticajima, da  vladaju monopoli a ne slobodna konkurencija, da je naš spoljni dug bio zanemarljiv 2006, a sada prijeti da nas potpuno zarobi. Vlast nikada nije imala snage da krene u suštinske reforme i da Crnu Goru evropeizuje, u pravom smislu te riječi, već je i proces evrospkih integracija monoplisala i zlopupotrijebila. Uz sve to,  obrazovani ljudi masovno napuštaju zemlju, ili namjeravaju da to urade. Zdravstvo i obrazovanje se urušavaju godinama. Izbori su više trgovina i prodaja glasova, nego slobodno izražena volja građana.

Umjesto da slavimo, bilo bi dobro da svi mi podvučemo crtu i da poradimo  kako bi Crna Gora bila bolja, kako bi bila zemlja svih nas. Nije dovoljno konstatovati stanje, prirodu ove vlasti svi dobro znamo –  važno je da se zapitamo šta možemo učinili da se prilike promijene. Bez učešća građana i angažovanja, nema nade. Politička elita je slaba, uglavnom istrošena i zauzeta opasnim narativom koji produbljuje sukobe.

Duško Kovačević, bloger
Ko negira državu

Kada govorimo o državi, bilo kojoj i bilo kojim povodom, uvijek treba imati na umu formulaciju iz glasovita intervjua Margaret Tačer u listopadu 1987: ,,Ako pak društvo ne postoji, u realnosti su egzistentni tek pojedinačni muškarci, žene, te porodice“. Ova rečenica se naslanja  direktno na još poznatiju izreku političkog filozofa i patrijarha neoliberalizma, nobelovca Fridriha Hajeka, sa predavanja na Kembridžu 1942: ,,Ne postoji takvo što kao društvo!“

Zar nije ista stvar i sa državom? Šta smo to mi kao pojedinci i ,,obični” ljudi dobili kao ličnu vrijednost za 14 godina neovisnosti Crne Gore? Bojim se da je odgovor krajnje pesimistički. Baš kao i realnost koja nas ovih dana žustro šamara i gura u vrtlog građanskih nemira, da ne kažem rata, i to je vjerodostojno lice države čiji rođendan slavimo 21. maja. Nefunkcionalnost i nezadovoljstvo. Ali, šta očekivati od države koja je stvorena sa 55 odsto podrške, ako je i toliko. To je opasno nastala konstrukcija, rizična i sklona erozivnosti, država koja u samim temeljima nosi nestabilnost i  oštru podvojenost.

Veliki multi-nacionalni projekti poput države, obnovljene ili kakve god, traže najveći mogući dogovor, konsenzus i interes njenih najmarkantnijih konstituenata. Upravo je to 2006. izostalo. Umjesto velike sinteze i afirmacije, što država u svojoj suštini jeste, a što je Aleksis de Tokvil odlično primijetio u ranoj Americi (SAD), stiče se utisak da je ,,naša” država formirana sa ciljem otuđenja jednog čitavog korpusa njenih građana i njihovih prava. U tom nakaradnom duhu  predsjednik Crne Gore je nedavno  priznao poraz države i ideje države, sada već čuvenom rečenicom: ,,Nas je više na ovoj strani!” I ko to onda negira državu?

Prema tomu, 14 godina neovisnosti Crne Gore dočekujem kao apatrid, čovjek bez domovine. Iako stara helenska sentencija kaže ,,čuvaj se od čovjeka koji nema domovinu”, ja ću kao i do sada poštovati zakone ove države.

 

Aleksandar Dragićević, eko-aktivista
Čuvati državu od nas samih

Prije 14 godina dobili smo ono što smo tražili, ali nijesmo dobili ono čemu smo se nadali. Oni koji su željeli nezavisnu Crnu Goru i nadali se da ćemo konačno dobiti priliku da postanemo dio evropske porodice, ekološka i država vladavine prava dobili su upravo suprotno. Dobili smo državu u kojoj zakoni nijesu isti za sve, a u ovo 14 godina uspjeli smo da izbetoniramo obalu, devastiramo šume, Taru, nacionalne parkove… Uspjeli smo da pitke planinske rijeke stavimo u cijevi, i uništimo ih  a da građani plaćaju tu devastaciju preko računa za struju. Uspjeli smo da ugrozimo status svjetskog kulturnog i prirodnog UNESCO naslijeđa, a od EU smo  daleko kao i 2006.

Kako volimo državu i kako možemo biti patriote kada dozvoljavamo da divlje deponije niču na svako par kilometara, dozvoljava se brutalni krivolov u jezerima i rijekama a mjera razvoja nam je koliko kvadrata betona po glavi stanovnika izlijemo?  Kada proslavljamo Dan nezavisnosti, sjetimo se da Crnu Goru moramo zaslužiti tako što ćemo je sačuvati – od betona, od požara, od krivolova, od MHE i od devastacije i tako što ćemo je sačuvati od nas samih i ostaviti je čistijom i boljom za generacije koje dolaze.

 

Duško Vuković, novinar
Malograđanština

Umjesto da gradi institucije koje će biti armatura oko koje će se plesti živo tkivo društva solidarnosti i  tolerancije  vlast je gradila sistem kojim kontroliše društvo i podređuje ga interesima svoje elite i njenih klijentelističkih ogranaka. Umjesto da afirmiše građanina i građansko društvo kao izraz svijesti o postojanju opšteg interesa i dobra, vlast je afirmisala malograđanina i njegovu neutaživu potrebu da svoj lični interes zadovolji kroz materijalni dobitak. Malograđanin u vlasti (a i u opoziciji) bijedu svoje egzistencije skriva busanjem u nacionalna prsa i kvazipatriotskim pojanjima oda onima od čije moći zavise. Umjesto da razvije zastavu pravde i pravičnosti, i pod nju okupi i one koji nijesu prije 14 godina željeli obnovu crnogorske državne samostalnosti, vlast je uspjela da ogadi državu dostini onih koji su njenu obnovu čekali kao ozebli sunce. Crna Gora ostaje ideal i zadatost.

 

Omer Šarkić, bloger
Nemamo što slaviti

Sa dugom koji će do kraja godine preći 90 odsto BDP-a i gladi koja će na jesen nastupiti i bukvalno, Crna Gora nije nezavisna već nikad zavisnija država. U nezavisnim i slobodnim državama vlada pravo a ne nepravo, institucije su slobodne, nezavisne i jake – čuvari nezavisnosti, vlast je odgovorna i smjenjiva, svi građani  takvu državu veličaju i slave.

U Crnoj Gori nikada nijesu održani slobodni izbori, institucije su mrtvo slovo na papiru, vlast je nesmjenjiva, država je zarobljena u korupciji i kriminalu, sva moć je skoncetrisana u rukama jednog čovjeka i partije mu, policijski aparat je brutalan i nesrazmjeran, mediji neslobodni, država i u zvaničnim izvještajima nazaduje u skoro svim oblastima – tako da se nema što slaviti.

Upravo zbog toga stalno se proizvode tenzije, stvaraju ili izmišljaju unutrašnji i spoljni neprijatelji, država je permanentno na ivici sukoba, u nekoj vrsti vanrednog stanja, kako bi se građani držali pod strahom.

Dan nezavisnosti je  postao parada najjeftinije propagande i kiča, kojeg slave uglavnom još samo apanažni turbocrnogorci, vođa, partija i tzv. Javni servis, dok mladi i sposobni masovno napuštaju zemlju.

 

Srdjan Perić, profesor književnosti
Propuštena prilika

Mi smo  zajednica koja se ne može smatrati demokratskom, dok  perspektiva humanog, modernog i uređenog društva nikada nije bila dalja od trenutka obnove državnosti. Izdijeljeni i posvađani, u glavnim pravcima neutemeljeni u znanju i radu, bez razvijene privrede, prezaduženi, postajemo lak plijen u globalnim igrama u kojima se redefiniše svijet. Sumornu sliku može na momente uljepšati poneki bljesak darovitog i upornog pojedinca u oblasti umjetnosti, sporta, ponegdje čak i privrede, samopregor ljekara, naučnika… Ali ostaje opor utisak da smo ispustili  priliku da postanemo društvo prosperiteta i socijalne pravde.

Da bismo se prenuli, nužno je da dođemo do spoznaje gdje smo, kamo hoćemo ići i kako želimo tamo stići – i jednako važno: na kojim vrijednostima.

Potrebna nam je snažna integrativna ideja, puno dobro volje i mnogo strpljenja da bismo se kao zajednica uredili i osvojili elementarne tekovine demokratije. To ne znači da je nemoguće da stignemo dotle, ali moramo usvojiti lekciju da samo zajednica ukorijenjena na humanim vrijednostima, znanju i radu može sačuvati sebe i razvijati se. Mnogi koji ne budu toga svjesni će platiti veliku cijenu – neki čak i opstankom. Dan nezavisnoti treba da nas  podsjeti i na istinu da traje samo ono što se oslanja na čvrsti temelj. U zajednicima koje traju taj temelj su njene autentične vrijednosti prosijane kroz iskustvo generacija.

 

Goran Jovanović (Timur Tmurni), ljekar i satiričar
Crna Gora kao mjera apsurda

 

Crna Gora obitava u sjeni samoobmane, sa neriješenim pitanjima i konfliktima koji joj vrište iz džepova i rukava. Sa prećutanim sramotama i nesnošljivim užasima oskrnavljene intime. Nikad suočena sama sa sobom izabrala je da ne vidi šta je postala. Okolo je groblje razbijenih iluzija, survanih kriterija, propuštenih prilika i odbačenog kvaliteta. Groblje okićeno jeftinim prazničnim dekorom, primitivnim pomislima i pokličima, nahuškano nazadnim i napadnim revoltima sa svih strana – baš i nije groblje. Prije – vašarište. Crna Gora danas je mjera apsurda, u vremenu zamrznut  tupi, a drski izraz nečijeg neshvatanja očigledne suštine potkrijepljen niskim IQ-om i visokim bezobrazlukom i bahatošću. Crna Gora danas je i žalosna video snimka iz Nikšića, zabilježena ispred tamošnje bolnice gdje grupa medicinskih radnika poltronski aplaudira kontraverznom predsjedniku države Milu Đukanoviću. Istovremeno u Belgiji,  tokom posjete bolnici, medicinski radnici su iz protesta okrenuli leđa premijeru. Crna Gora varniči u sudaru pendreka i baklji; zveči u tresku frustracija i sujeta; grca od ludila kruna i orlova, stegova i ikona; bludi manirom revanšističkih niskooktanskih patriotizama i nacionalizama i predugo vonja na režimsku trulež. Nakon korona-psihoze slijedi novi period političke nestabilnosti praćen međusobnim izazivanjima, prepucavanjima, inaćenjima i policijskim hapšenjima. Prognoze govore da će ionako tanak prosječan novčanik dodatno otanjiti, pa osim zova vladika, političara, komita i četnika, postoji mogućnost zova gladnog želuca, a on je jedan od najubjedljivijih.

Đuro Radosavović
Slavlje na ,,silent”

Razočarenje nikad nije jednostrano, nije samo narod razočaran u današnju Crnu Goru. Vjerovatno da je i ,,avatar“, duh Crne Gore prilično razočaran u ljude koji u njoj žive, a koji za sebe, bez pokrića, tvrde da su građani! Zato se valja prisjetiti da 21. maja slavimo sve praznije Cetinje, opustjelu i opustošenu prijestonicu koja ljeti nema vode pa se građani kupaju kanticama. Slaviti 21. maj, to je kao da saznate da vas nakon 14 godina braka supružnik nikad nije volio.  A vama je i dalje stalo. Znam mnogo ljudi koji taj 21. maj slave krišom, u četiri zida. Ne zato što je zabranjeno, već zato jer ih je sramota zbog profesionalnih patriota koji su svoje rodoljublje debelo naplatili. Od onih što drže ruku na srce i prave se da pjevaju himnu. Zbog njih ljudi vole Crnu Goru na ,,silent“. Crna Gora zaslužuje da se slavi, ali većina glavnih proslavljača nezavisnosti, na koktelima, iz godine u godinu se svojski trude da svima zgade Crnu Goru što više. Da bi oni  slobodno izrabljivali.

Prepremio: P. Nikolić

Komentari

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IRENA RADOVIĆ, BIVŠA VICEGUVERNERKA CBCG I VLAST: Kad se sistem obruši na čovjeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne banke je smijenjena sa te pozicije hitro u parlamentu, na inicijativu guvernera Radoja Žugića, iako do danas nema dokaza da je počinila krivično djelo koje joj se pripisuje. I dalje je na meti sistema, iako je Osnovni sud dva puta presudio u njenu korist

 

U Skupštini Crne Gore, od samog zakona, važnije je ko ga predlaže. Ako ga predlaže neko nepodoban tu je predsjednik Skupštine da  interveniše. I zakon ode u zaborav. Nedavno je to demonstrirao  predsjednik Ivan Brajović.

Kako izgleda kada se sistem obruši na čovjeka i kad inicijativu za to uputi neko blizak vlasti, vidjeli smo u crnogorskoj Skupštini još 5. jula 2018.  Tada je na sjednici, na predlog guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića, hitro smijenjena Irena Radović, bivša viceguvernerka CBCG-e.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da ta inicijativa nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je rješenje nezakonito, a optužbe guvernera da je Radovićeva nestručna i da je odala poslovnu tajnu – bez dokaza.

Irena Radović smijenjena je dok je, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, boravila u bolnici u Beču, gdje je bila na profesionalnoj edukaciji. I to samo dva mjeseca nakon što je protiv CBCG-e i guvernera Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

,,Guverner i poslanici koji su stali iza njegovog predloga, nisu marili ni za zakon, ni za činjenicu da on ne može potkrijepiti svoje navode“, kaže za Monitor bivša viceguvernerka.

Smjenu su podržala ukupno 42 poslanika, i to iz vladajuće koalicije (DPS, SD i manjinske partije), uz glas poslanice opozicije Draginje Vuksanović Stanković (SDP). Predsjednik Skupštine Ivan Brajović tada je napustio salu i prepustio predsjedavanje potpredsjedniku Genciju Nimanbeguu. Protiv smjene je glasao Andrija Popović iz Liberalne partije, a u trenutku glasanja u sali su bili još Raško Konjević i Ranko Krivokapić (SDP) i Miodrag Lekić iz Demosa, ali oni nisu glasali. Poslanici DF-a nisu prisustvovali raspravi.

Poslanici vladajuće koalicije na sjednici su ćutali. Nisu imali potrebu da Žugića priupitaju o razlozima za naprasnu promjenu mišljenja. Kada je, u martu 2017. godine, Irenu Radović, predlagao za viceguvernerku, imao je samo riječi hvale za nju i njenu biografiju. Neposlušnost sistemu košta, Radovićeva je očas postala nestručna.

Niko od onih koji su glasali za smjenu nije pitao guvernera Žugića o kakvoj se poslovnoj tajni, koju je Radovićeva navodno iznijela sudu, radi. Poslanica Draginja Vuksanović Stanković, čiji je glas presudio u korist smjene viceguvernerke, je insistirala na tome da guverner, za tako nešto sigurno mora imati dokaze. ,,Ako se utvrdi da postoji osnova za izvršenje ovog krivičnog djela, za njega je propisana kazna od pet godina zakona”, sugerisala je ona tom prilikom.

Do danas nema dokaza da je Irena Radović počinila ovo krivično djelo.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

 

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Politička dešavanja kod nas rizik od virusa bacila su u drugi plan. No, nismo se samo mi opustili, preventivne mjere su popustile širom Evopre. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebrejesus upozorava: ,,U prvom mjesecu izbijanja koronavirusa, SZO je prijavljeno manje od 10.000 zaraženih ovim virusom, a u posljednjem prijavljeno je skoro četiri miliona”. SZO očekuje da će u svijetu naredne sedmice broj zaraženih dostići 10 miliona, dok je broj umrlih premašio 480.000 ljudi.

Kod nas, nadležni smatraju da situaciju drže pod kontrolom. Prisustvo na derbiju u Beogradu povezano je sa klasterom u Budvi, koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem. Premijer Duško Marković na ovonedjeljnom premijerskom satu izjavio je da se ,,čak 31 slučaj u rožajskom klasteru sa širenjem na Bar i Ulcinj povezuje sa nedozvoljnemi graničnim kretanjem u Opštini Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučajeva ili 76 odsto“.

U Hrvatskoj  se javno govori o tome da se situacija sa virusom komplikuje. Ističe se da je broj oboljelih veći iako se nagađalo da će zatišje biti do septembra. Zaraženi su uglavnom mladi ljudi koji ostvaruju brojne kontakte. „Virus se širi po klubovima, među mladima“, pišu hrvatski mediji.

A da je moguć upliv i politike govori primjer Srbije. Tamo se sada otkriva da se u predizbornom vremenu broj oboljelih i umrlih od korona virusa skrivao. Čim je  završeno  glasanje, u javnost su dospjele informacije da su u Opštoj bolnici u Novom Pazaru gotovo svi ljekari i medicinske sestre zaraženi korona virusom – 20 ljekara i 40 medicinskih sestara.

Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust. Monitorovi izvori govore da se požurilo zbog drugog talasa i mogućeg  ponovnog karantina na jesen.

,,Ukoliko se budemo pridržavali mjera možemo izbjeći zaključavanje kakvo smo imali u martu i aprilu”, kažu iz Instituta. ,,Ukoliko se ispostavi da je zaključak SZO da asimptomatski slučajevi ne prenose infekciju zaista ispravan, time će prevencija biti značajno olakšana i neće zahtijevati tako drastične mjere, pod uslovom da se ponašamo odgovorno prema sebi i ljudima iz svoje okoline. Ukoliko bismo našim građanima mogli dočarati to teško stanje u kom su trenutno hospitalizovani pacijenti, ovo njihovo iskustvo, sigurno bismo imali jako dobru saradnju na poštvanju ovih preporuka – higijena ruku, distanca, nošenje maski u zatvorenom prostoru. Na nama je da ih edukujemo i pripremimo za jesen/zimu”.

Europol je ove nedjelje predstavio izvještaj u kome upozorava da bi mjere izolacije radi suzbijanja pandemije korona virusa mogle podstaći radikalizaciju pojedinaca nezavisno od njihovih ideoloških uvjerenja.

Radikalizaciji, od strane prije svega vlasti, svjedočimo, pa bi se izolacija mogla pokazati i kao utočište od nasilja.

 

MILOŠ VUKOVIĆ, EKONOMSITA, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA
Uljepšavanje spoljašnosti

Pacijent (Crna Gora) koji je bio slabog zdravstvenog stanja (dosadašnji ekonomski razvoj) doživio je težak udes (COVID 19), zbog čega je morao da završi na intenzivnoj njezi kako bi o njenu brinuli najbolje medicinsko osoblje i ljekari. Umjesto intenzivne njege, pacijent (Crna Gora) je smještena  u bolničku čekaonicu a umjesto davanja obilne i urgentne zdravstvene pomoći, pacijentu je doveden frizer da mu „sredi“ frizuru kako bi uljepšao njegovu spoljašnost.

Na ovaj način se mogu okarakterisati prva dva paketa mjera pomoći Vlade, što se jasno vidi u značajnom smanjenju privredne aktivnosti, naglom i rekordnom povećanju nezaposlenosti ali i evidentnom pogoršanju brojnih makroekonomskih pokazatelja u veoma kratkom roku.

Uprkos svemu, treći paket mjera pomoći uporno kasni i uprkos obećanjima da je spreman, ne nazire se njegovo usvajanje dok će njegova implementacija dodatno kasniti jer se sa njim moraju usaglasiti mnogi stakeholderi.

Na sve to, rebalans budžeta je napravljen sa ogromnim zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, zbog čega su trajno devastirani određeni segmenti ekonomskog života u Crnoj Gori. Dodatno, netačan je iz razloga što je njegova glavna premisa ostvarenje turističke sezone od 60%, što nikako nije tačno. Po toj računici, koristeći zvanične podatke, Crnu Goru će u 2020. godini posjetiti 1,4 miliona turista koji će  ostvariti 8,3 miliona noćenja, što je jednostavno nemoguće.

Očekuje nas izuzetno težak kraj ove godine koji će za gotovo izvjesnu posljedicu imati snižavanje plata za najmanje četvrtinu u javnom sektoru. Dodatno, ukoliko korona virus i dalje bude prisutan, prva tri mjeseca naredne godine će biti možda i najteža u skorijoj mirnodopskoj istoriji Crne Gore, što za sobom može povući snižavanje skromnih penzija koje su iznad prosjeka od 290 eura.

 

U Kini  i SAD  druga faza testiranja vakcina protiv korone

Od kandidata za moguću vakcinu koji se, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su iz kineskih, a dva iz američkih istraživačkih instituta.

Kineski naučnici započeli su drugu fazu testiranja vakcine protiv virusa COVID19, saopštio je u nedelju, 21. juna Institut za medicinsku biologiju Kineske akademije medicinskih nauka (IMBCAMS).

Druga faza testiranja, kako saopštavaju sa IMBCAMS-a, podrazumijeva utvrđivanje doza vakcine i nastavak procjena da li ona može bezbjedno da pokrene imuni sistem kod zdrave osobe.

Vakcina koju testira IMBCAMS je jedna od šest mogućih vakcina koje kineski naučnici testiraju na ljudima.

Do sada, nijedna od vakcina nije prošla opsežna klinička ispitivanja u okviru treće faze, što je neophodan korak prije dobijanja odobrenja za prodaju.

Bijela kuća namjerava da uloži deset milijardi dolara u testiranje, proizvodnju i kupovinu jedne ili više vakcina, prenosi Dojče vele. U okviru takozvane operacije Warp Speed, do januara 2021. trebalo bi da na raspolaganju bude najmanje 300 miliona doza vakcine. U toj operaciji učestvuje šest američkih farmaceutskih kompanija i britansko-švedski koncern Astrazeneca.

Operaciju vodi američki general Gustave Perna, u okviru američkog Ministarstva zdravlja. On je, tokom saslušanja pred Senatom prošle nedelje, rekao da su SAD „spremne da sarađuju sa svakom zemljom koja pri razvoju vakcine ili ljekova pruži informacije ili kooperaciju“. Ali je poručio da Kina ne spada u te zemlje.

Čang Lung Đi, direktor laboratorije Geno-Immune Medical Institute u Šenženu, koja takođe radi na razvoju vakcine, za Dojče vele kaže: „Zahvaljujući sopstvenoj ekspertizi na području molekularne medicine, Kina bi mogla da pretekne SAD u trci za vakcinom protiv Kovida 19. Ali i dalje zavisi od uvoza visoke tehnologije za masovnu proizvodnju vakcine, zbog čega joj je potrebna pomoć iz inostranstva”.

Tokom jednog sastanka SZO u maju, kineski predsjednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja staviti na raspolaganje vakcinu kao „globalno javno dobro“. SAD se nisu priključile rezoluciji SZO, prema kojoj bi vakcinu trebalo staviti na raspolaganje „fer i pravedno“.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo