Povežite se sa nama

MONITORING

DESANT NA BUDVU: OKG ŽELI VLAST MIMO IZBORA

Objavljeno prije

na

Pored policijskih kordona poslatih iz Podgorice, lokalna vlast dobila je i svojevrsnu čestitku uoči zasjedanja skupštine u vidu blokade računa koji Opština ima na iznos od 29,3 miliona eura. U uslovima političke, policijske i finansijske blokade Budva ulazi u neizvjesnu turističku sezonu

 

Na kraju epidemije i na početku ljeta turistički centar Crne Gore postao je poligon za političke igre na kome se otvoreno, pred očima  crnogorske javnosti, trguje odborničkim mandatima i mijenja izborna volja građana. Pet dana traje neviđeni politički igrokaz u kome Demokratska partija socijalista pokušava da preotme vlast u opštini Budva, koju nije osvojila na posljednjim lokalnim izborima u oktobru 2016.  Tri opozicione partije u Budvi, DPS, Crnogorska i SD, krenule su u  preuzimanje lokalne vlasti podnošenjem inicijativa za smjenu predsjednika Opštine Marka – Bata Carevića i predsjednika SO Budva, Krsta Radovića, kada su obezbijedile skupštinsku većinu potpisom nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, bivšeg člana Pokreta za promjene, sa izborne liste Demokratskog fronta.

Dramatične scene iz Budve, sa zasjedanja lokalnog parlamenta organizovanog u šatoru ispred zgrade Opštine Budva, izazvale su veliku pažnju javnosti. Direktan prenos zasjedanja, koji je prenosila TV Budva preko You Tube kanala, pratili su mnogi građani Budve i Crne Gore širom svijeta. Imali su rijetku priliku da uživo gledaju kako izgleda politička trgovina i kako se interesi nekih političkih grupacija pokušavaju realizovati po svaku cijenu, gaženjem izborne volje građana, zakonskih normi i opštinskih propisa. Što je najvažnije, mogli su da vide kako se u pohodu na nelegalno otimanje vlasti u Budvi koriste državne institucije. Na Budvu kao da je izvršen desant. Veliki broj pripadnika specijalne policije opkolio je kvart u kome se nalazi zgrada budvanske opštinske uprave, policajci  pod punom opremom sa pancirima raspoređeni su okolo, ne toliko da zaštite red i mir u uzavreloj Budvi, koliko je scenografija osmišljena za utjerivanje straha građanima Budve i svima onima koji namjeravaju da se suprotstave rušenju izborne volje građana. Pored policijskih kordona poslatih iz Podgorice, lokalna vlast je dobila i svojevrsnu čestitku uoči zasjedanja Skupštine, na kojoj je trebalo da se raspravlja o podnijetim inicijativama, u vidu blokade računa koju Opština ima u svim bankama na iznos od 29,3 miliona eura. U uslovima političke, policijske i finansijske blokade Budva ulazi u neizvjesnu turističku sezonu.

Za blokiranje računa Opštine zaslužan je resor Ministarstva finansija, ministra Darka Radunovića, koji je zatražio od lokalne uprave da vrati 29,3 miliona državne garancije, koju je austrijsko- njemačka firma WTE nedavno naplatila od Vlade, na ime neizvršavanja obaveza oko gradnje postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima. Zahjtev Ministarstva prema Budvi efektno je ispratio Privredni sud, koji je prije isteka roka za žalbu Opštine, odredio privremenu mjeru blokade svih opštinskih računa.

Sjednica parlamenta koja je povodom blokade zakazana po hitnom postupku 03. juna, nije održana jer nije bilo kvoruma. Nijesu došli odbornici DPS-a, partije  koja je ugovorila višemilionski posao izgradnje kolektora, koji je  izrastao u prvorazrednu korupcionašku aferu tešku desetine miliona eura.

,,Ovo je klasična politička priča i žao mi je što će sve građani da plate. Uzročnici svih ovih problema su upravo oni koji danas blokiraju”, kazao je predsjednik Carević. ,,Neka građani vide o čemu se radi. U  žurbi Privredni sud je ispustio da upiše PIB Opštine, pa je donio  dopunsko rješenje, koliko im se žurilo da se Opština blokira i izvrši pritisak. Treba da vide građani kakav je odnos države prema opozicionom gradu”, kazao je Carević

Bivši predsjednik Opštine Dragan Krapović ocijenio je kako je uloga Privrednog suda žestoko politizovana i da je u pitanju partijska direktiva upućena Ministarstvu finansija i Privrednom sudu.

,,Razumijem što odbornici DPS-a nijesu došli jer je ovo projekat koji je pokrenula budvanska OKG kada je Vlada na čelu sa Milom Đukanovićem i Igorom Lukšićem koji je potpisao garanciju, svesrdno podržala kriminalni i falični projekat koji je na kraju kulminirao blokadom računa, što je urađeno nelegalno i politički, na kraju mjeseca kako zaposleni u Opštini ne bi mogili primiti plate”, kazao je on

Carević nije smijenjen na protekloj sjednici održanoj 29. maja, čiji je nastavak zakazan za 29. jun.  Nezadovoljni takvim ishodom, podnosioci Predloga za njegovu smjenu  napustili su salu. Šef budvanskog DPS-a Predrag Jelušić, odgovorio je da je za tu partiju sjednica završena i da je u roku od 30 dana od podnošenja predloga za smjenu  predsjednik parlamenta imao obavezu da sazove Skupštinu, da organizuje raspravu i da u tom roku omogući izjašnjavanje odbornika. Taj rok je istekao 29. juna u ponoć. U DPS-u očekuju da institucije sistema riješe dilemu, ako je ima, da li je sve urađeno po zakonu.

Uslijedila je reakcija Ministarstva javne uprave koje vodi Budvanka Suzana Pribilović. I opet kako se čini po partijskoj direktivi. Kako drugačije, ako se ima u vidu da u sličnim situacijama ovo Ministarstvo reaguje drugačije, šalje različita tumačenja zavisno od toga koja je politička opcija u pitanju.

Iz MJU su uputili prigovor šta je predsjednik Skupštine morao uraditi kako bi se ispoštovao rok od 30 dana od dana podnošenja Predloga za donošenje konačne odluke, a on to nije.

,,Predsjednik Skupštine je u situaciji kada dinamika i način rada sjednice kojom rukovodi prijeti da ugrozi zakonske i statutarne rokove, a posebno imajući u vidu datum za koji je sazvao sjednicu Skupštine, imao obavezu da u skladu sa članom 76 Poslovnika o radu Skupštine, predloži Skupštini da se rasprava odvija u jednom krugu i da se odredi i drugačije trajanje izlaganja odbornika, kao i da govori samo određeni broj predstavnika Kluba odbornika, a sve u cilju poštovanja rokova koje diktiraju Zakon i Statut”.

Krsto Radović ističe kako je sve urađeno u skladu sa Zakonom i Statutom Opštine, da je  obezbijedio sprovođenje skupštinske procedure predviđene članom 77 Statuta Opštine I odredbama Poslovnika SO Budva. Radović je kazao da uputi MJU da je morao zakazati sjednicu u što kraćem roku od zakonom propisanog, da procijeni koliko će trajati diskusije odbornika i koliko će biti zainteresovanih diskutanata, ne poizilazi niti iz jedne odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi niti iz propisa Opštine Budva.

Radović je podsjetio na reakciju MJU u slučaju podnošenja incijative za smjenu gradonačelnika Podgorice, Ivana Vukovića, kada taj predlog nije ni stigao do dnevnog reda.  MJU je 23. marta ove godine uputilo dopis klubu odbornika Demokrata u Skupštini Glavnog grada, da odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da o Predlogu za razrješenje predsjednika Opštine Skupština odlučuje u roku od 30 dana od dana podnošenja Predloga, nisu obavezivale Skupštinu Glavnog grada da u dnevni red uvrsti, u skladu sa Zakonom i Statutom Glavnog grada, podneseni Predlog za razrješenje gradonačelnika.

Podgoricu odredbe istog zakona ne obavezuju jer se tražila smjena gradonačelnika iz redova DPS-a, dok se za Budvu traži odgovornost zbog produženja roka za izjašnjavanje svih odbornika koji to žele.

I u vezi sa smjenom vlasti u Kotoru, kada je u istom maniru smijenjen predsjednik Vladimir Jokić, Ministarstvo javne uprave imalo je isključivo partijski pristup.

,,Ministarka Suzana Pribilović primjer je neznanja i beščašća, ona je u Budvi nastavila ono što je prošle godine radila u Kotoru stavljajući svoje ministarstvo i Vladu Crne Gore u funkciju opštinskih odbora DPS-a po potrebi… Ministarka je uspjela odmah da odgovori na upit RTCG na pitanja koja nisu u njenoj nadležnosti, ali zato kada DPS otvoreno i javno krši zakone u Kotoru spremna je da ćuti godinu dana, kako bi opštinski odbor DPS-a u Kotoru ostvario svoje interese”, kazao je Jokić Vijestima.

On je naveo kako je u avgustu prošle godine MJU  poslat zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora u Kotoru, kao i niz urgencija potom, ali da odgovor Ministarstva nikada nije uslijedio. Niti je zaustavljeno kršenje zakona u Kotoru u kome je DPS preuzeo vlast uz pomoć odbornice Brune Lončarević, članice SDP-a.

Šta je motiv vladajućoj partiji u Crnoj Gori da neposredno uoči redovnih lokalnih izbora u Budvu krene u otimanje vlasti teško je odgonetnuti. OKG Budvu tretira samo kao plijen, kazao je Radović, jer se planira prodaja Budvanske rivijere, Svetog Stefana i Luke Budva. To će svakako biti lakše sa pozicija lokalne uprave.

 

INICIJATIVA CRNOGORSKE ŠTETNA

Doskorašnji lider Crnogorske, direktor Društva za istraživanje politike, Vladimir Pavićević ovako za Monitor komentariše situaciju u Budvi u kojoj učestvuje partija u kojoj je podnio ostavku ,,zbog koncepcijskih razlika u viđenju budućeg djelovanja ove partije”.

,,Aktuelana inicijativa za smjenu budvanske vlasti je štetna i neodgovorna. Štetna je jer se ovom incijativom udara na demokratske temelje zajednice. Slobodnim mandatom odbornik se štiti od svoje partije, a ne od volje birača. Ako se određenom inicijativom, mimo izbora, želi poništiti izborna volja građana, onda se pokazuje potpuno odsustvo smisla za demokratske vrijednosti i ideale. Inicijativa je neodgovorna jer je osmišljena i formalno upućena u proceduru usred epidemije korona virusa koji je zabrinuo čitav svijet. Neko se, dakle, u doba opasnosti smrtonosnog virusa bavio mešetarenjem i kombinacijama. To je neodgovorno prema zajednici”, ocijenio je Pavićević

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BLAŽA JOVANIĆA: „Stečajna mafija“ pred stečajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kontrola optužnice protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar. Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao blizak porodici Đukanović. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović

 

Prije više od pola godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) počelo je obračun sa korupcijom u vrhu sudske grane vlasti. Tada su pozdravljeni aplauzima političara, međunarodne zajednice, a i nevladinog sektora, koji je izrazio dozu sumnje u krajnji ishod ovih procesa.

Tužilaštvo je nedavno uspjelo da podigne optužnicu u predmetima protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Dok je rješenjem Višeg suda Medenica puštena da se brani sa slobode, Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Kontrola optužnice protiv Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar, a vanraspravnim krivičnim vijećem će predsjedavati sudija Boris Savić. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović. Ostali okrivljeni su pušteni na slobodu nakon podignute optužnice, jer nije bilo predloga za produženje pritvora.

Optužnica je podnijeta i protiv stečajnih upravnika Saše Zejaka, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, kao i Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Danijele i Dušana Lakovića i preduzeća Titan security, Securitas Montenegro, Top force system i Ogimar MNE.

SDT je u optužnici predložio i da se okrivljenima Jovaniću i Jovićevoj produži pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Kako se navodi u optužnici, Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila ove godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasad nepoznatih osoba…

„Cilj (je) bilo vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”.

U optužnici se navodi da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije su se koristile privredne i poslovne strukture i postojao je uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i na druge važne društvene i ekonomske činioce. Oni su državu oštetili kroz stečajne postupke u preduzećima Euromix Tours DOO Budva, Sotto la Collina’ DOO Podgorica, Nega Tours Montenegro DOO Budva, Bjelasica rada AD Bijelo Polje, Montri DOO Igalo, Princ & Co DOO Kotor, Montel’ – Motel Glava Zete DOO Nikšić i Jastreb DOO Podgorica.

„U kojima je okrivljeni Jovanić bio predsjednik i postupao kao stečajni sudija, a okrivljeni Saža Zejak, Sanja Lješković, Snežana Jović, Ranko Radinović i Sreten Mrvaljević učestvovali kao stečajni upravnici, odnosno okrivljeni Lješković i Zejak i kao procjenitelji i sudski vještaci i saradnici stečajnog upravnika, a okrivljena Jovićeva i kao advokat, pribavlja imovinsku korist, kroz nezakonito uvećavanje troškova stečajnih postupaka, njihovim odugovlačenjem i angažovanjem drugih okrivljenih i drugih lica kao saradnika, advokata, procjenitelja i sudskih vještaka ili za pružanje usluga fizičkog obezbjeđenja imovine stečajnih dužnika, pa i kada je to apsolutno nepotrebno, da bi im se na štetu Privrednog suda ili stečajne mase stečajnih dužnika isplatile fiktivne i nedokumentovane naknade i troškovi za učešće ili navodno učešće i rad u stečajnom postupku, odnosno za navodno date najpovoljnije ponude za izrade procjena imovine stečajnih dužnika, iako su i takve prihvaćene ponude procjena imovine višestruko prevazilazile realne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okrivljeni Jovanić”, piše u optužnici.

Okrivljenom Jovaniću optužnicom se stavlja na teret i da je, kao predsjednik Privrednog suda, u martu 2016. godine, zaključenjem memoranduma o saradnji sa okrivljenim pravnim licem  Ogimar MNE, suprotno Zakonu o stečaju, zloupotrijebio svoj službeni položaj, nepotrebno uvećao troškove stečajnog postupka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivljenom pravnom licu pribavio imovinsku korist.

Jovanić je nakon hapšenja 9. maja u Specijalnom tužilaštvu tvrdio da je posao predsjednika Privrednog suda radio savjesno i odgovorno i da nije kršio zakon. On je istakao da pravosnažno okončani predmeti, a koji su obuhvaćeni krivičnom prijavom nemaju nijednu manjkavost i nezakonitost a što se dokazuje činjenicom da ni stranke ni povjerioci nijesu imali primjedbi.

„Skoro svi predmeti interpretirani u krivičnoj prijavi su pravosnažno okončani što podrazumijeva da je izvještaj stečajnog upravnika u spornim stečajnim postupcima bio na oglasnoj tabli 15 dana, da su ispoštovane sve zakonske procedure koje podrazumijevaju zakazivanje završnog ročišta od strane stečajnog sudije, objavljivanje u Službenom listu Crne Gore u roku koji je propisan Zakonom i održana završna ročišta koja su javna i kojima su mogle da prisustvuju sve zainteresovane strane“, kazao je Jovanić u istrazi.

Istakao je da je u svakom predmetu stečajni upravnik dužan da nakon unovčenja stečajne mase izvrši povraćaj tog novca na depozit Privrednog suda. Pojasnio je i da je stečajni upravnik dužan i da te troškove stečajnog postupka opravda stečajnim povjeriocima. Negirao je da je sa namjerom neke postupke dodjeljivao određenim stečajnim upravnicima.

Za krivično djelo ‘stvaranje kriminalne organizacije‘ propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina, za organizatora, odnosno od jedne do osam godina, za pripadnika kriminalne organizacije, dok je za krivično djelo ‘zloupotreba službenog položaja‘ propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina, za njegov osnovni oblik, od jedne do 8 godina za teži i od dvije do 12 godina za najteži oblik krivičnog djela, kada iznos protivpravno pribavljene imovinske koristi prelazi 30.000 eura.

Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao navodno blizak porodici Đukanović, prije svega kontroverznom biznismenu i predsjednikovom bratu Acu Đukanoviću. Godinama su nevladin sektor i opozicija dovodili u vezu Jovanića sa predsjednikom Milom Đukanovićem i Demokratskom partijom socijalista.

Jovanić je za Vijesti 2017. godine izjavio da nije u rodbinskim odnosima, ali da je „ponosan, na višedecenijsko porodično prijateljstvo sa Đukanovićem“. Odbjegli biznismen Duško Knežević nazvao ga je „vojnikom“ porodice Đukanović i „vođom stečajne mafije“ u Crnoj Gori.

Jovanić je godinama bio na meti kritika opozicije, zbog postupanja u stečajnim postupcima za više crnogorskih preduzeća. Opozicija je tražila da se ispita imovina stečajnih upravnika. Stotinama miliona eura vrijednom imovinom crnogorskih državnih preduzeća u stečaju prethodnih godina upravljali su preko Privrednog suda stečajni upravnici, odnosno stečajne sudije. Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija u slučajevima najvećih crnogorskih preduzeća Kombinata aluminijuma Podgorica, Boksita, Radoja Dakića, Vektra Boke, Brodogradilišta Bijela i Onogošta.

 

SDT: Postoji velika opasnost da Medenica pobjegne

Vijeće Višeg suda ukinulo je prošle sedmice pritvor Vesni Medenici. Oni su odbili predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se, nakon podizanja optužnice, produži pritvor bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Odluku su obrazložili argumentom da „ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljene“.

Tužilaštvo je, međutim, zbog „pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba krivičnog postupka“ uložilo žalbu na rješenje vijeća Višeg suda. Međutim, Apelacionom sudu Crne Gore još nije dostavljena žalba iz Višeg suda u Podgorici, koje je dužno da proslijedi dokument SDT-a. Portparolka Višeg suda Marija Raković saopštila je Vijestima da Viši sud nije dostavio Apelacionom sudu žalbu SDT-a jer je ujutro, 17. novembra u 10 časova, zakazana kontrola optužnice u ovom predmetu.

„Spisi za odlučivanje po žalbi na rješenje o ukidanju privora nisu još uvijek dostavljeni jer je ujutro u 10 časova zakazana kontrola optužnice. Nakon toga će žalba SDT-a biti dostavljena Apelacionom sudu“, kazala je Raković.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, spisi predmeta se ne dostavljaju Apelacionom sudu prije ročišta za kontrolu optužnice jer će okrivljena Vesna Medenica da se pojavi na tom ročištu sjutra u zgradi Višeg suda. Navodno, prisustvo okrivljene Medenice trebalo bi da bude dokaz ili potvrda tvrdnji njene odbrane da ne želi da bježi i da će se odazivati na pozive suda u daljem krivičnom postupku, čime bi se otvorio put da vijeće Apelacionog suda – odbije žalbu SDT-a kao neosnovanu.

SDT se žalilo na takvo pravno tumačenje, navodeći da postoji velika i realna opasnost da će Vesna Medenica pokušati da pobjegne. Oni su tražili da se iz vijeća Apelacionog suda izuzme sutkinja Evica Durutović tokom odlučivanja o određivanju pritvora Medenici. Sutkinja je bila izvjestilac prilikom donošenja ranije odluke po žalbi branioca okrivljene, jer postoje okolnosti koje „izazivaju sumnju u njenu nepristrasnost“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OBRAZOVANJE – KAKO DALJE: Lošiji od najlošijih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Analiza Ministarstva prosvjete i UNICEF-a za period od 2015. do 2020. pokazala je da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju

 

Skoro polovina đaka u našim školama lošija je od najlošije ocijenjenih đaka iz drugih država, pokazala je Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete.

U sveobuhvatnoj analizi navodi se da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju, koji odgovara naprednim 5 i 6 nivoima. U razvijenim zemljama taj procenat je u prosjeku 10 odsto, dok u zemljama sa najboljim postignućima on iznosi 20 procenata i više.

S druge strane, na domaćem terenu, u posljednjih pet godina u Podgorici imamo konstantan broj učenika koji dobijaju „Luču“ u iznosu od 15 odsto od svih upisanih učenika u završnom razredu osnovne škole.

Tokom predstavljanja Analize srednjoškolka Jelena Jovanović ukazala je na neke od problema ovdašnjeg obrazovanja: „Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja. Bez konkretnih primjera, brzo zaboravljamo. Sistem nam je nametnuo da učimo samo za ocjenu. A, ocjenjivanje nije pravedno – profesori favorizuju odlikaše, ponižavaju one sa nižom ocjenom“.

Ona je kazala da sistem mora da se digitalizuje i poručila: „Mi ćemo zamijeniti vas u svim institucijama i privatnim firmama. Pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada“.

Koliko smo daleko od digitalizacije govori podatak da je u prosjeku 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander na predstavljanju Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori upozorio je i da dvoje od troje djece pohađaju osnovne škole s nedovoljnom infrastrukturom. On je istakao da ovo ukazuje da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama. „Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu“, istakao je Santander.

U Analizi se navodi da sedmoro od desetoro djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nezadovoljavajuća. Ističe se i da su javna ulaganja u obrazovanje u Crnoj Gori relativno niska u odnosu na međunarodne standarde iako je Vlada Crne Gore povećala relativnu potrošnju na obrazovanje sa 7,6 u 2015. godini na 8,2 odsto u 2017. godini i na taj način smanjila razliku u odnosu na međunarodni prosjek, koji iznosi 9 do 11 odsto, s izuzetkom Švedske s potrošnjom od 15,8% u 2017.

Kako to izgleda u praksi u Analizi se objašnjava da su u predškolskom obrazovanju prosječni izdaci po djetetu porasli za oko 28,7%, sa 942 eura 2015. godine na 1.212 eura u 2020. U Srednjem obrazovanju potrošnja po učeniku se takođe povećala sa 1.089 eura na 1.480 eura u 2020. godini.

Najviše, oko polovine izdataka Ministarstva prosvjete odlazi na osnovno obrazovanje – 69,6 miliona eura u 2015. godini, 82,5 miliona eura u 2020. godini. Budući da ukupni upis u osnovno obrazovanje ostaje na prilično stabilnom nivou od oko 68.000 učenika godišnje, izdaci po učeniku nominalno su porasli za 17,8 odsto, sa 1.022 eura u 2015. na 1.204 eura u 2020. godini.

Kada se ulaganja u obrazovanje, koja su od 1.000 do 1.400 po djetetu u zavisnosti od godine i nivoa obrazovanja, uporede sa ulaganjima u pomenutom preriodu za preko 4.000 službenih automobila u iznosu od oko osam miliona eura godišnje samo za gorivo – sve je jasno.

O tome u Analizi govori i odjeljak o ulaganjima u infrastrukturu. Ukupni kapitalni budžet nominalno se povećao sa 45,2 miliona eura u 2015. na 76,8 miliona eura u 2020, dok se udio kapitalnog budžeta koji se izdvaja za obrazovni sektor značajno smanjio. Udio potrošen na obrazovanje smanjio se sa 12,3% u 2015. na 5,5% u 2020. Ovaj trend, koji ukazuje na činjenicu da se obrazovanju ne daju prioriteti u kapitalnom budžetu, u direktnoj je suprotnosti s urgentnošću potrebe da se riješi goruće pitanje školske infrastrukture koja pogađa većinu djece u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, navodi se u Analizi.

U Analizi su pobrojani i brojni drugi problemi koji muče obrazovanje u Crnoj Gori – od nedostatka valjanjih statističkih podataka, do neusklađenosti sa tržištem rada. Kao i brojni statistički podaci koji zabrinjavaju: samo 89 psihologa bilo je zaposleno u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u školskoj 2020/21. godini.

Santander je naveo i da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj. Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika, kazao je Santander, je prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja.

Anketa koja je sprovedena tokom rada na ovoj Analizi pokazala je veliko nezadovoljstvo nastavnika u mnogim aspektima njihove profesije – društveni status, zarade, materijalni i pedagoški uslovi u školama i problemi vezani za realizaciju nastave tokom epidemije izazvane kovidom-19.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković predočila je analizu koju je ova organizacija radila u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Univerzitetom, koja je  pokazala da nam nedostaju nastavnici matematike, biologije, informatike, njemačkog jezika… „U 2019. je bilo 370 oglasa za nastavnika matematike, a zaposleno 111, a na biroima rada bilo je tek četiri. To znači da se na te oglase javljaju ljudi koji nisu iz struke, a to utiče na kvalitet obrazovanja, ali i rezultate istraživanja PISA”, kazala je Leković.

Poručila je da ako „nastavimo da ne ulažemo u nastavnika i infrastrukturu, nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja”.

Koliko smo daleko od takvog društva kao da su postali svjesni i u institucijama, pa iz Ministarstva prosvjete najavljuju bar neke promjene.

„Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu podizanja ciljeva održivog razvoja, s akcentom na obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje”, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

U izradi najavljene Strategiju razvoja obrazovanja do 2030. i dalje će učestvovati UNICEF, a iz Delegacije EU su obećali finansijsku pomoć tokom izrade Strategije.

Džabe nam sve strategije ako se ne promijene prioriteti. Pa da se krene od osnovnog – gradnje novih škola i vrtića.

 

Poboljšanja

Neka od malobrojnih poboljšanja u sistemu obrazovanja registrovana su u Analizi. Tako je tokom analiziranog perioda (2015–2020) naročito brzo rastao stepen pristupa ranom i predškolskom obrazovanju, na šta ukazuje porast bruto stope upisa, koja je porasla sa 64,4 u 2015. godini na 76 odsto u 2020. Uprkos tome, obuhvat ovim nivoom obrazovanja i dalje je daleko ispod zacrtanog EU prosjeka od 95 odsto obuhvata djece starije od četiri godine.

I u osnovnom obrazovanju evidentno je poboljšanje u pogledu pristupa i uspješnog završavanja tog nivoa obrazovanja, pri čemu je udio onih koji napuštaju školu smanjen.

Srednjoškolsko obrazovanje, koje nije obavezno, takođe karakterišu slični pozitivni trendovi u pogledu pristupa i stope očekivanog trajanja školovanja. Stope tranzicije između nivoa obrazovanja su visoke, pa se i prosječno očekivano vrijeme provedeno u srednjem obrazovanju popravilo sa 3,12 godina u 2015. godini na 3,35 godina u 2020.

Stope pristupa i uspješnog završavanja romske i egipćanske djece takođe su porasle u posmatranom periodu, ali uglavnom u osnovnom obrazovanju (gdje se stopa pristupa povećala na 77 odsto, a stopa uspješnog završavanja na 56 odsto), dok su stopa pristupa predškolskim ustanovama te stopa pristupa i stopa završavanja srednje škole i dalje vrlo niske – 15–36 odsto na različitim nivoima ranog obrazovanja, 3–7 odsto kada je riječ o svim razredima srednjeg obrazovanja. Pristup redovnim školama povećan je i za djecu s posebnim potrebama, i to na svim nivoima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo