Povežite se sa nama

MONITORING

DESANT NA BUDVU: OKG ŽELI VLAST MIMO IZBORA

Objavljeno prije

na

Pored policijskih kordona poslatih iz Podgorice, lokalna vlast dobila je i svojevrsnu čestitku uoči zasjedanja skupštine u vidu blokade računa koji Opština ima na iznos od 29,3 miliona eura. U uslovima političke, policijske i finansijske blokade Budva ulazi u neizvjesnu turističku sezonu

 

Na kraju epidemije i na početku ljeta turistički centar Crne Gore postao je poligon za političke igre na kome se otvoreno, pred očima  crnogorske javnosti, trguje odborničkim mandatima i mijenja izborna volja građana. Pet dana traje neviđeni politički igrokaz u kome Demokratska partija socijalista pokušava da preotme vlast u opštini Budva, koju nije osvojila na posljednjim lokalnim izborima u oktobru 2016.  Tri opozicione partije u Budvi, DPS, Crnogorska i SD, krenule su u  preuzimanje lokalne vlasti podnošenjem inicijativa za smjenu predsjednika Opštine Marka – Bata Carevića i predsjednika SO Budva, Krsta Radovića, kada su obezbijedile skupštinsku većinu potpisom nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, bivšeg člana Pokreta za promjene, sa izborne liste Demokratskog fronta.

Dramatične scene iz Budve, sa zasjedanja lokalnog parlamenta organizovanog u šatoru ispred zgrade Opštine Budva, izazvale su veliku pažnju javnosti. Direktan prenos zasjedanja, koji je prenosila TV Budva preko You Tube kanala, pratili su mnogi građani Budve i Crne Gore širom svijeta. Imali su rijetku priliku da uživo gledaju kako izgleda politička trgovina i kako se interesi nekih političkih grupacija pokušavaju realizovati po svaku cijenu, gaženjem izborne volje građana, zakonskih normi i opštinskih propisa. Što je najvažnije, mogli su da vide kako se u pohodu na nelegalno otimanje vlasti u Budvi koriste državne institucije. Na Budvu kao da je izvršen desant. Veliki broj pripadnika specijalne policije opkolio je kvart u kome se nalazi zgrada budvanske opštinske uprave, policajci  pod punom opremom sa pancirima raspoređeni su okolo, ne toliko da zaštite red i mir u uzavreloj Budvi, koliko je scenografija osmišljena za utjerivanje straha građanima Budve i svima onima koji namjeravaju da se suprotstave rušenju izborne volje građana. Pored policijskih kordona poslatih iz Podgorice, lokalna vlast je dobila i svojevrsnu čestitku uoči zasjedanja Skupštine, na kojoj je trebalo da se raspravlja o podnijetim inicijativama, u vidu blokade računa koju Opština ima u svim bankama na iznos od 29,3 miliona eura. U uslovima političke, policijske i finansijske blokade Budva ulazi u neizvjesnu turističku sezonu.

Za blokiranje računa Opštine zaslužan je resor Ministarstva finansija, ministra Darka Radunovića, koji je zatražio od lokalne uprave da vrati 29,3 miliona državne garancije, koju je austrijsko- njemačka firma WTE nedavno naplatila od Vlade, na ime neizvršavanja obaveza oko gradnje postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima. Zahjtev Ministarstva prema Budvi efektno je ispratio Privredni sud, koji je prije isteka roka za žalbu Opštine, odredio privremenu mjeru blokade svih opštinskih računa.

Sjednica parlamenta koja je povodom blokade zakazana po hitnom postupku 03. juna, nije održana jer nije bilo kvoruma. Nijesu došli odbornici DPS-a, partije  koja je ugovorila višemilionski posao izgradnje kolektora, koji je  izrastao u prvorazrednu korupcionašku aferu tešku desetine miliona eura.

,,Ovo je klasična politička priča i žao mi je što će sve građani da plate. Uzročnici svih ovih problema su upravo oni koji danas blokiraju”, kazao je predsjednik Carević. ,,Neka građani vide o čemu se radi. U  žurbi Privredni sud je ispustio da upiše PIB Opštine, pa je donio  dopunsko rješenje, koliko im se žurilo da se Opština blokira i izvrši pritisak. Treba da vide građani kakav je odnos države prema opozicionom gradu”, kazao je Carević

Bivši predsjednik Opštine Dragan Krapović ocijenio je kako je uloga Privrednog suda žestoko politizovana i da je u pitanju partijska direktiva upućena Ministarstvu finansija i Privrednom sudu.

,,Razumijem što odbornici DPS-a nijesu došli jer je ovo projekat koji je pokrenula budvanska OKG kada je Vlada na čelu sa Milom Đukanovićem i Igorom Lukšićem koji je potpisao garanciju, svesrdno podržala kriminalni i falični projekat koji je na kraju kulminirao blokadom računa, što je urađeno nelegalno i politički, na kraju mjeseca kako zaposleni u Opštini ne bi mogili primiti plate”, kazao je on

Carević nije smijenjen na protekloj sjednici održanoj 29. maja, čiji je nastavak zakazan za 29. jun.  Nezadovoljni takvim ishodom, podnosioci Predloga za njegovu smjenu  napustili su salu. Šef budvanskog DPS-a Predrag Jelušić, odgovorio je da je za tu partiju sjednica završena i da je u roku od 30 dana od podnošenja predloga za smjenu  predsjednik parlamenta imao obavezu da sazove Skupštinu, da organizuje raspravu i da u tom roku omogući izjašnjavanje odbornika. Taj rok je istekao 29. juna u ponoć. U DPS-u očekuju da institucije sistema riješe dilemu, ako je ima, da li je sve urađeno po zakonu.

Uslijedila je reakcija Ministarstva javne uprave koje vodi Budvanka Suzana Pribilović. I opet kako se čini po partijskoj direktivi. Kako drugačije, ako se ima u vidu da u sličnim situacijama ovo Ministarstvo reaguje drugačije, šalje različita tumačenja zavisno od toga koja je politička opcija u pitanju.

Iz MJU su uputili prigovor šta je predsjednik Skupštine morao uraditi kako bi se ispoštovao rok od 30 dana od dana podnošenja Predloga za donošenje konačne odluke, a on to nije.

,,Predsjednik Skupštine je u situaciji kada dinamika i način rada sjednice kojom rukovodi prijeti da ugrozi zakonske i statutarne rokove, a posebno imajući u vidu datum za koji je sazvao sjednicu Skupštine, imao obavezu da u skladu sa članom 76 Poslovnika o radu Skupštine, predloži Skupštini da se rasprava odvija u jednom krugu i da se odredi i drugačije trajanje izlaganja odbornika, kao i da govori samo određeni broj predstavnika Kluba odbornika, a sve u cilju poštovanja rokova koje diktiraju Zakon i Statut”.

Krsto Radović ističe kako je sve urađeno u skladu sa Zakonom i Statutom Opštine, da je  obezbijedio sprovođenje skupštinske procedure predviđene članom 77 Statuta Opštine I odredbama Poslovnika SO Budva. Radović je kazao da uputi MJU da je morao zakazati sjednicu u što kraćem roku od zakonom propisanog, da procijeni koliko će trajati diskusije odbornika i koliko će biti zainteresovanih diskutanata, ne poizilazi niti iz jedne odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi niti iz propisa Opštine Budva.

Radović je podsjetio na reakciju MJU u slučaju podnošenja incijative za smjenu gradonačelnika Podgorice, Ivana Vukovića, kada taj predlog nije ni stigao do dnevnog reda.  MJU je 23. marta ove godine uputilo dopis klubu odbornika Demokrata u Skupštini Glavnog grada, da odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da o Predlogu za razrješenje predsjednika Opštine Skupština odlučuje u roku od 30 dana od dana podnošenja Predloga, nisu obavezivale Skupštinu Glavnog grada da u dnevni red uvrsti, u skladu sa Zakonom i Statutom Glavnog grada, podneseni Predlog za razrješenje gradonačelnika.

Podgoricu odredbe istog zakona ne obavezuju jer se tražila smjena gradonačelnika iz redova DPS-a, dok se za Budvu traži odgovornost zbog produženja roka za izjašnjavanje svih odbornika koji to žele.

I u vezi sa smjenom vlasti u Kotoru, kada je u istom maniru smijenjen predsjednik Vladimir Jokić, Ministarstvo javne uprave imalo je isključivo partijski pristup.

,,Ministarka Suzana Pribilović primjer je neznanja i beščašća, ona je u Budvi nastavila ono što je prošle godine radila u Kotoru stavljajući svoje ministarstvo i Vladu Crne Gore u funkciju opštinskih odbora DPS-a po potrebi… Ministarka je uspjela odmah da odgovori na upit RTCG na pitanja koja nisu u njenoj nadležnosti, ali zato kada DPS otvoreno i javno krši zakone u Kotoru spremna je da ćuti godinu dana, kako bi opštinski odbor DPS-a u Kotoru ostvario svoje interese”, kazao je Jokić Vijestima.

On je naveo kako je u avgustu prošle godine MJU  poslat zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora u Kotoru, kao i niz urgencija potom, ali da odgovor Ministarstva nikada nije uslijedio. Niti je zaustavljeno kršenje zakona u Kotoru u kome je DPS preuzeo vlast uz pomoć odbornice Brune Lončarević, članice SDP-a.

Šta je motiv vladajućoj partiji u Crnoj Gori da neposredno uoči redovnih lokalnih izbora u Budvu krene u otimanje vlasti teško je odgonetnuti. OKG Budvu tretira samo kao plijen, kazao je Radović, jer se planira prodaja Budvanske rivijere, Svetog Stefana i Luke Budva. To će svakako biti lakše sa pozicija lokalne uprave.

 

INICIJATIVA CRNOGORSKE ŠTETNA

Doskorašnji lider Crnogorske, direktor Društva za istraživanje politike, Vladimir Pavićević ovako za Monitor komentariše situaciju u Budvi u kojoj učestvuje partija u kojoj je podnio ostavku ,,zbog koncepcijskih razlika u viđenju budućeg djelovanja ove partije”.

,,Aktuelana inicijativa za smjenu budvanske vlasti je štetna i neodgovorna. Štetna je jer se ovom incijativom udara na demokratske temelje zajednice. Slobodnim mandatom odbornik se štiti od svoje partije, a ne od volje birača. Ako se određenom inicijativom, mimo izbora, želi poništiti izborna volja građana, onda se pokazuje potpuno odsustvo smisla za demokratske vrijednosti i ideale. Inicijativa je neodgovorna jer je osmišljena i formalno upućena u proceduru usred epidemije korona virusa koji je zabrinuo čitav svijet. Neko se, dakle, u doba opasnosti smrtonosnog virusa bavio mešetarenjem i kombinacijama. To je neodgovorno prema zajednici”, ocijenio je Pavićević

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Tu su  i zamjerke stručne javnosti na cijeli set zakona koji su prethodne sedmice usvojeni u parlamentu, kako bi Crna Gora dobila IBAR krajem juna, te da će se kasnije „morati popravljati“. Ukazuje se kako su zakoni usvojeni na brzinu, bez dovoljno konsultacija, a i da su pojedini zakoni, poput onog o javnom servisu, kreirani kako bi politička klasa zadržala kontrolu nad RTCG.  Mreža za afirmaciju nevladinog sektora smatra i da su neka od rješenja Milovićevog resora lošija od onih u vriijeme DPS-a, te da se tim rješenjima sprema „svilen gajtan“ specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Milović je to demantovao, uz argument i da je Novović učestvovao u kreiranju rješenja.

„Čovjek koji je predložio zakone koji su gori od DPS-ovih, koji sadrže neuporedivo lošija rješenja od onoga što je prethodni režim usvojio zaslužuje da ode sa te funkcije”, ocijenila je  izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.

Ministar pravde, ukoliko parlamentarna većina usvoji Spajićev predlog za njegovo razrešenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć.

„Spajićeva politička kičma“, kako je Milović sam sebe nazivao svojevremeno, postao je neželjeni premijerov saradnik još ranije. „ Milović je u više navrata svojim djelovanjem bez prethodne konsultacije sa predsjednikom i članovima Vlade, narušio ukupan kontekst i ugled cijele Vlade i parlamentarne većine čijom je podrškom izabran na funkciju ministra pravde” obrazložio je to Spajić.  Milović je isključen iz PES-a nakon slučaja Čamgoz, odnosno nakon što je kao ministar pravde odbio da izruči kontroverznog turskog državljanina, uprkos odlukama sudova.

Dok se čeka odluka parlamenta o razrješenju Milovića, SNP je već najavio da će glasati za njegovo razrješenje. Iz ZBCG se nijesu oglašavali, ali je predsjednik parlamenta Andrija Mandić prokomentarisao „ da ga brine da u političkoj utakmici, političkom žaru, neko može prosto da ‘polomi stvari po kući’”. Mandić je pozvao sve da se uzdrže od političkih razmirica do dobijanja IBAR-a, a onda, kako je kazao „kažu jedni drugima šta žele“.

Biće toga još.  Nakon IBAR-a dolazi na red i pitanje rekonstrukcije Vlade, koju je premijer ranije ostavio za vrijeme “nakon IBAR-a”. Rekonstrukcija je Sporazumom definisana da se dogodi do kraja ove godine i podrazumjeva ulazak u Vladu DNP-a Milana Kneževića i NSD Andrije Mandića. U dokumentu stoji  će koaliciji  ZBCG, nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi – potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu, kao i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma. NSD i DNP trenutno podržavaju Vladu bez učešća u njoj.

No, kako će Vlada izgledati nakon rekonstrukcije, sada je malo  teže izračunati, obzirom da su u međuvremenu, zbog sukoba oko bezbjednosnog sektora , podršku Vladi  Demokrate oročile do dobijanja IBAR-a, “kada će je preispitati”.  Nakon što je Vlada glasala za Rezoluciju UN o Srebrenici, Kneževićeva partija suspendovala je  podršku Vladi do ispunjenja više zahtjeva. Osim usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, traže da dobiju detalje o najavljenom programu Evropa sad 2, srpski jezik, kao  da krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala ne zastarijevaju…

Mediji sada pišu o nekoliko mogućih scenarija., po kojima bi Demokrate u Vladi zamijenila Bošnjačka stranka, uz ostanak dijela funkcionera Demokrata, Moma Koprivice i ministra turizma Vladimira Martinovića, koji navodno djeluju “suprotno stranačkom vrhu”. Ili da Demokrate ostanu u u Spajićevom kabinetu, ali da im se smanji “kvota” pozicija koje pokrivaju, ne računajući one Koprivice i Martinovića, i da ta mjesta dobije neko drugi.  U tom slučaju, kako pišu nezvanično Vijesti, Demokrate bi uskratile podršku Vladi.

Što se tiče navodnog scenarija o mogućem ulasku BS u vladu, stranka Ervina Ibrahimovića nije međutim od Spajića dobila formalnu ponudu za učešće u vlasti. Takođe, Knežević je u martu saopštio da neće pristati da  poslanici BS glasaju za razrješenje Mandića s funkcije šefa parlamenta i “dođu s nama u Vladu”.

Jedno je izvjesno: nakon defitinivne odluke o tome hoćemo li dobiti IBAR, u junu, političkih razmirica biti sve više.  I javno i iza kulisa.

 

Problemi i u Glavnom gradu

Kriza vlasti u Podgorici gotovo izvjesno okončaće se smjenom gradonačelnice Olivere Injac ili skraćenjem mandata parlamentu. Očekuje se da bi lokalni izbori mogli bti održani krajem septembra.

Predstavnici Pokreta Evropa sad (PES) i Pokreta za Podgoricu, koji je blizak predsjedniku Jakovu Milatoviću, ove sedmce su se  ponovo sastali, nakon što im je ostatak vladajuće koalicije preksinoć dao rok  da riješe nesuglasice, među kojima su i zahtjevi da dodatno podijele funkcije i novac za finansiranje rada klubova, ali je dogovor izostao.

Pokret za Podgoricu, koji je nastao nakon izlaska Jakova Milatovića iz PES-a ,  na sjednici krajem maja nije podržao izvještaj o radu gradonačelnice, koja dolazi iz vladajućeg PES-a.

Pokret za Podgoricu, kog čini pet bvših poslaniak PES-a, sa Građanskim pokretom (GP) URA i Pokretom za promjene (PzP) dogovorili su nakon raskola Milatovića i Spajića,  zajedničko djelovanje. Zajedno imaju 11 odbornika i najbrojnija su grupacija u gradskom parlamentu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Nakon što je Eriću ukinut pritvor, u javnosti se razvila debata o neadekvatnoj istrazi i jačanju nepovjerenja u institucije. Advokat Veselin Radulović izjavio je da nije jasno zašto predmet Tunel nije u rukama specijalnog tužilaštva, a direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković da krađa predmeta iz depoa Višeg suda do danas nije kvalifikovana kao organizovani kriminal.

U tunelu nije bio Erićevog DNK-a, ali sigurno jeste tadašnjih čelnika Vlade. Neposredno po saznanju o tajno prokopanom tunelu, dok su sitražitelji još bili na licu mjesta, premijer Dritan Abazović je u pratnji ministara pravde i unutrašnjih poslova, Marka Kovača i Filipa Adžića, obišao mjesto zločina. ,,Organizovani kriminal funkcioniše tako što imaju involvirane ljude u svim institucijama. Mislim da je ovo pokušaj koordinirane akcije koja je osujećena”, saopštio je tada Abazović.

Bivši ministar pravde Kovač je naveo da se tim činom grubo narušava integritet suda te da je simptomatično da se slučaj dogodio u objektu u kom postoji video nadzor, kao i fizičko obezbjeđenje. Izjavio je da se paralelno sa otkrivanjem ,,kopača” – ,,preduzimaju  i aktivnosti na pronalaženju nalogodavaca tog kriminalnog poduhvata”. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Adžić je saopštio da je ,,slučaj riješen”. Policija i tužilaštvo su tvrdili da je što se tiče neposrednih izvođača sve jasno. Adžić je najavljivao da su blizu otkrivanja nalogodavaca i finansijera obijanja depoa kao i motiva za tu kriminalnu aktivnost. Optimista je bio i tadašnji vršioc dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić. On je kazao da će nakon hapšenja osumnjičenih biti jasnije ko je finanisirao ovaj kriminalni poduhvat.

Nije prošlo ni mjesec dana od otkrivanja tunela, a mješalice kompanije Bemaks su ga, po nalogu Vlade, betonirale. Slične brzine u ostalim radnjama nije bilo. Nakon što je otkriven tunel, predsjednik Višeg suda Boris Savić je saopštio da ,,gotovo ništa ne nedostaje”. Uslijedio je višemjesečni popis dokaznog materijala pohranjenog u depoima Višeg suda, na osnovu kojeg se ispostavilo da ponešto ipak nedostaje.

Na spisku stvari koje nedostaju iz depoa Višeg suda našlo se 19 komada oružja – 13 pištolja, tri revolvera i tri puške. Od toga je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške. Utvrđeno je i da u jednom od predmeta, između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica, od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8″, jedan pasoš, rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, te „bijela koverta ispisana hemijskom“. Popisom je utvrđeno i da nedostaje „manja količina“ droge.

Nijesu potvrđene sumnje tadašnjeg premijera Abazovića da je moguće da je ukradena i puška iz predmeta formiranog zbog ubistva direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića. Ne znamo, međutim, da li je ona kontaminirana kao dokaz za neke buduće forenzičke ili pravne radnje. Istrazi nijesu pomogle ni izjave zvaničnika da je cijelu akciju izvela jedna od najjačih kriminalnih grupa u Crnoj Gori, tzv. kavački klan.

Monitor je već pisao da je osumnjičena Katarina Baćović nevjenčana supruga Tonija Đokaja koji se nalazi u pritvoru zbog otmice T.J. Osim toga, njemu se sudi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji odgovornoj za međunarodni šverc većih količina narkotika. Međutim, kriminalna organizacija kojoj pripada nevjenčani suprug osumnjičene Baćović, prema policijskoj evidenciji, ne pripada kriminalnom klanu koji su, na početku istrage, u svojim izjavama, kao naručioce posla označili čelni ljudi bezbjednosnog sektora.

Da je sve ostalo na nivou spekulacija, potvrđuju i izjave odlazećeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. On je, nakon saznanja da je tunel prokopan, izrazio sumnju da su cilj počinilaca bili dokazi koji se nalaze u depou, pošto su oni već izvještačeni i na osnovu njih su podignute optužnice ili izrečene presude. ,,Imamo pravo da sumnjamo da je, onaj ko je radio taj tunel, imao plan da dođe do prostorije za zadržavanje (optuženih)”, rekao je sudija Savić.

U depou se nalazi 100.000 predmeta dokaznog materijala iz brojnih krivičnih postupaka, materijal sa suđenja… U njemu je, prema ranijim saopštenjima, bilo i dvije tone kokaina i oko sedam tona marihuane. Savić sada smatra da je osnovna svrha bila oduzimanje opojne droge: ,,Mi imamo značajnu količinu opojnih droga u našem depou a svi znamo kakve su tržišne vrijednosti droge. Siguran sam da je meta bila upravo određena vrsta droge, zbog marihuane niko ne bi kopao tunel”, kazao je Savić.

On je za RTCG izjavio da je puno ljudi moralo da bude uključeno u kopanje tunela, ,,a čim je uključeno puno ljudi onda je velika vjerovatnoća da će kad-tad istina izaći na vidjelo”. I dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo