Povežite se sa nama

MONITORING

ZAKON O AMNESTIJI ČEKA SKUPŠTINSKE ODBORE: Vlast nameće milost za svirepe ubice

Objavljeno prije

na

Od ukupno 1.084 zatvorenika prema evidencije Uprave za izvršenje sankcija, pravosnažno osuđeni za teška ubistva sa posebnim zanimanjem prate sudbinu novog predloga Zakona o amnestiji, oko kojeg se proteklih dana vodila burna rasprava u Skupštini  Da li će, kao sličan predlog iz 2017. godine, zbog nedovoljne većine, ostati u skupštinskoj proceduri, ili će biti izglasan i, nakon sedam godina, zatvorenici  dobiti pomilovanje zakonodavnog doma

 

Iako će djelovati negativno na društvo i ekonomiju, pandemija korona virusa mogla bi imati pozitivne posljedice po osuđene ubice u crnogorskim zatvorima.

Poslanici vladajuće koalicije su, tvrde, zbog opasnosti po zdravlje zatvorenika usljed pandemije virusa COVID-19, podnijeli prijedlog za amnestiju osoba koje su pravosnažno osuđene na kazne zatvora.

Od ukupno 1.084 zatvorenika prema evidenciji Uprave za izvršenje sankcija, pravosnažno osuđeni za teška ubistva sa najvećim iščekivanjem prate sudbinu novog predloga Zakona o amnestiji, oko kojeg se proteklih dana vodila burna rasprava u Skupštini Crne Gore. Da li će, kao sličan predlog iz 2017. godine, zbog nedovoljne većine, ostati u skupštinskoj proceduri, ili će biti izglasan i, nakon sedam godina, zatvorenici dobiti pomilovanje zakonodavnog doma?

Predlog zakona izuzima od amnestije silovatelje, osuđene za porodično nasilje, za korupciju, sprječavanje službenog lica u vršenju dužnosti… Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i koalicionih partnera, međutim, u izuzetke nijesu uvrstili one koji robijaju zbog teških ubistava.

Tekst ovog zakona, koji su podnijeli poslanici vladajuće koalicije, predviđa umanjivanje kazni za 15 odsto pravosnažno osuđenima koji su u zatvoru, a deset odsto onima koji još nijesu pošli na odsluženje kazne. Osobama koje su više puta pravosnažno osuđivane na bezuslovnu kaznu zatvora umanjiće se osuda za pet odsto.

S obzirom na to da su poslanici vladajuće partije „zaboravili“ da izuzmu ubice iz predloga zakona iz 2013. i 2017. godine, poslanici opozicije sumnjaju da je riječ o slučajnosti. Takav predlog im 2013. godine nije prošao, jer, tada koaliciona Socijaldemokratska partija (SDP), nije željela da prihvati, zbog čega je Skupština morala izuzeti ubice iz te amnestije. Međutim, oko 80 crnogorskih osuđenika tada je dobilo skraćenje kazne za četvrtinu.

Zbog toga će skupštinski odbori u narednom periodu raspravljati o više amandmana, od kojih se dva odnose na uskraćivanje milosti osuđenima za teška ubistva.

Jedan od podnosilaca takvog amandmana je i predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović (SD), koji je zajedno sa partijskim kolegom Borisom Mugošom i kolegama iz vladajuće koalicije Gencijem Nimanbeguom (FORCA) i Adrijanom Vuksanovićem (HGI) tražio da se ubice izuzmu od amnestije. Brajović je istakao da potpisnici tog dokumenta neće glasati za predloženi Zakon o amnestiji ukoliko se ne izglasa predloženi amandman.

„Imamo pravo da dajemo milost, ali moramo biti oprezni i osjetljivi kada to radimo“, kazao je Brajović.

Drugi amandman, gotovo iste sadržine, podnijeli su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević i njihova koleginica Danijela Pavićević (SNP).

Zanimljivo je to što su Nimanmbegu i Vukasnović i među podnosiocima Zakona o amnestiji, zajedno sa poslanicima DPS-a Milošem Nikolićem, Danijelom Živkovićem, Jovankom Laličić, i manjim koalicionim partnerima Andrijom Popovićem (LP) i Ervinom Ibrahimovićem (BS).

Skupština je od 2000. do 2013. godine donijela osam amnestija (svakih godinu-dvije), što je, prema mišljenju Brajovića, bilo nedopustivo često.

„Postavlja se pitanje svrhe presuđivanja uz ovoliki broj amnestija“, kazao je on.

Iako poslanici DPS-a kao glavni razlog donošenja amnestije navode sprečavanje zaraze u zatvorima, poslanici opozicije smatraju da je riječ o kampanji za parlamentarne izbore, koji bi se trebali održati na jesen.

Poslanik i bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić tvrdi da 90 odsto zatvorenika glasa Demokratsku partiju socijalista, gdje vidi moguće političke motive za amnestiju.

Podnosilac zakona Miloš Nikolić (DPS) tvrdi da je pandemija korona virusa „vanredan izazov“ i za zatvorski sistem gdje boravi veliki broj službenih i osoba  lišenih slobode.

Tvrdi da je osnovni razlog za amnestiju preporuka Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja da organi vlasti koriste alternative pritvoru, preinačenje kazni, raniji otpust i uslovni otpust.

„Sigurni smo u utemeljenje našeg predloga, kako pravnog tako i racionalnog i sa aspekta borbe sa korona virusom i sa aspekta nekih drugih opcija, nekih drugih alternativa i drugih šansi koje se pojedinim licima koja su počinila neka krivična djela može dati“, kazao je Nikolić.

Teško ubistvo, prema Krivičnom zakoniku, kažnjava se sa najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Ono podrazumijeva ubistvo na svirep ili podmukao način, lišavanje života „pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju”, ako se ubistvom sa umišljajem dovede u opasnost život još neke osobe, ubistvo iz koristoljublja, radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda…

Teško ubistvo je i lišavanje života službenom ili vojnom licu pri vršenju ili u vezi sa vršenjem službene dužnosti. U tu kategoriju spada ubistvo djeteta ii trudnice, kao i ubistvo člana porodice ili porodične zajednice kojeg je ubica prethodno zlostavljao.

Crnoj Gori se u posljednjih 20 godina dogodio niz teških ubistava. Samo u obračunima kriminalnih klanova stradalo je preko 50 crnogorskih građana, a među  ubijenima su i nevini ljudi. Ubistva vlasnika dnevne novine Dan Duška Jovanovića (2004) i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića (2005), oba do kraja nerasvijetljena, najviše su uzburkala javnost. Ako Skupština usvoji  predlog Zakona, pravosnažno osuđeni saizvršilac u ubistvu Jovanovića – Damir Mandić, koji služi kaznu od 19 godina zatvora, mogao bi biti oslobođen dijela kazne.

Poslanik Miloš Nikolić kazao je da ubice Šćekića ne bi mogle biti amnestirane, jer ni nakon 15 godina od ubistva u tom sudskom procesu nije donesena pravosnažna presuda.

Zbog straha da bi ubice njenog brata mogle dočekati milost parlamenta, Skupštini je pisala i sestra ubijenog polcijskog inspektora Slavica Šćekić.

„Ko je bio moj brat? Policajac koji je časno i profesionalno obavljao svoj posao, štitio pravni poredak Crne Gore, svjetionik časti i poštenja. Neshvatljivo je to što vi hoćete da postanete saučesnici u slobodi ubica mog brata, umjesto da stanete u zaštitu njegovog lika i djela“, napisala je ona.

Tu rečenicu iz njenog pisma u Skupštini pročitao je poslanik Demosa Neđeljko Rudović. On je ukazao na apsurd u ovom predlogu. „Neko ko je učinio napad na službeno lice i spriječio službeno lice da izvrši službenu radnju će biti izuzet od amnestije, a ubica neće.“

On smatra da kod poslanika vladajuće koalicije postoje razlozi zbog kojih su  toliko uporni u amnestiji ubica. „Ako je 2013. godine isti predlagač, vladajuća partija, predložila Zakon o amnestiji i predložila da se amnestiraju počinioci teških ubistava, pa je to spriječeno intervencijom nekih koalicionih partnera; ako je to isto učinjeno 2017,  i sada ponovo 2020, mislim da tu postoji neka namjera, neki dug, neka obaveza… Kome?“, upitao je Rudović.

To je pravo pitanje – čime su počinioci najtežih ubistava kod članove vladajuće koalicije zaslužili skoro decenijsku upornost da im se pruži milost predstavnika naroda? Da li će, pod plaštom straha od virusa, ovog puta uspjeti da pomognu svirepim ubicama, dok za protivnike režima nemaju milosti?

 

Amnestija nije pravilo, već politička odluka

Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć objašnjava da je amnestija čin jednokratne milosti prema osuđenicima, koji imaju skoro sve demokratije.

„Kako će se i na koji način primjenjivati amnestija, prema kome i za koja krivična djela, tu već nema pravila. To nigdje nije zapisano. To je čista politička volja i može biti pomilovan svako za koga se u tom trenutku dogovori većina parlamenta“, kazao je on.

Skupština daje amnestiju, a lica, koja su obuhvaćena tim aktom amnestije, mogu biti oslobođena od krivičnog gonjenja, potpuno i djelimično oslobođena od izvršenja kazne, rehabilitovana,  može im se zamijeniti izrečena kazna blažom kaznom ili ukinute pojedine ili sve pravne posljedice osude.

Sudovi, koji su donijeli presude, dužni su po službenoj dužnosti, da nakon izglasavanja amnestije preinače izrečene kazne shodno odredbama Skupštine. Tužioci imaju pravo da se žale na takvu odluku ukoliko smatraju da sud nije zakonito primijenio amnestiju.

Amnestija je obično pravni čin koji se rijetko primjenjuje, a obično je povod izglasavanja obilježavanje nekog događaja ili važnog datuma.

Na primjer, u Rusiji se prije pet godina desila velika amnestija povodom 70 godina od Dana pobjede.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IRENA RADOVIĆ, BIVŠA VICEGUVERNERKA CBCG I VLAST: Kad se sistem obruši na čovjeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne banke je smijenjena sa te pozicije hitro u parlamentu, na inicijativu guvernera Radoja Žugića, iako do danas nema dokaza da je počinila krivično djelo koje joj se pripisuje. I dalje je na meti sistema, iako je Osnovni sud dva puta presudio u njenu korist

 

U Skupštini Crne Gore, od samog zakona, važnije je ko ga predlaže. Ako ga predlaže neko nepodoban tu je predsjednik Skupštine da  interveniše. I zakon ode u zaborav. Nedavno je to demonstrirao  predsjednik Ivan Brajović.

Kako izgleda kada se sistem obruši na čovjeka i kad inicijativu za to uputi neko blizak vlasti, vidjeli smo u crnogorskoj Skupštini još 5. jula 2018.  Tada je na sjednici, na predlog guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića, hitro smijenjena Irena Radović, bivša viceguvernerka CBCG-e.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da ta inicijativa nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je rješenje nezakonito, a optužbe guvernera da je Radovićeva nestručna i da je odala poslovnu tajnu – bez dokaza.

Irena Radović smijenjena je dok je, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, boravila u bolnici u Beču, gdje je bila na profesionalnoj edukaciji. I to samo dva mjeseca nakon što je protiv CBCG-e i guvernera Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

,,Guverner i poslanici koji su stali iza njegovog predloga, nisu marili ni za zakon, ni za činjenicu da on ne može potkrijepiti svoje navode“, kaže za Monitor bivša viceguvernerka.

Smjenu su podržala ukupno 42 poslanika, i to iz vladajuće koalicije (DPS, SD i manjinske partije), uz glas poslanice opozicije Draginje Vuksanović Stanković (SDP). Predsjednik Skupštine Ivan Brajović tada je napustio salu i prepustio predsjedavanje potpredsjedniku Genciju Nimanbeguu. Protiv smjene je glasao Andrija Popović iz Liberalne partije, a u trenutku glasanja u sali su bili još Raško Konjević i Ranko Krivokapić (SDP) i Miodrag Lekić iz Demosa, ali oni nisu glasali. Poslanici DF-a nisu prisustvovali raspravi.

Poslanici vladajuće koalicije na sjednici su ćutali. Nisu imali potrebu da Žugića priupitaju o razlozima za naprasnu promjenu mišljenja. Kada je, u martu 2017. godine, Irenu Radović, predlagao za viceguvernerku, imao je samo riječi hvale za nju i njenu biografiju. Neposlušnost sistemu košta, Radovićeva je očas postala nestručna.

Niko od onih koji su glasali za smjenu nije pitao guvernera Žugića o kakvoj se poslovnoj tajni, koju je Radovićeva navodno iznijela sudu, radi. Poslanica Draginja Vuksanović Stanković, čiji je glas presudio u korist smjene viceguvernerke, je insistirala na tome da guverner, za tako nešto sigurno mora imati dokaze. ,,Ako se utvrdi da postoji osnova za izvršenje ovog krivičnog djela, za njega je propisana kazna od pet godina zakona”, sugerisala je ona tom prilikom.

Do danas nema dokaza da je Irena Radović počinila ovo krivično djelo.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

 

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Politička dešavanja kod nas rizik od virusa bacila su u drugi plan. No, nismo se samo mi opustili, preventivne mjere su popustile širom Evopre. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebrejesus upozorava: ,,U prvom mjesecu izbijanja koronavirusa, SZO je prijavljeno manje od 10.000 zaraženih ovim virusom, a u posljednjem prijavljeno je skoro četiri miliona”. SZO očekuje da će u svijetu naredne sedmice broj zaraženih dostići 10 miliona, dok je broj umrlih premašio 480.000 ljudi.

Kod nas, nadležni smatraju da situaciju drže pod kontrolom. Prisustvo na derbiju u Beogradu povezano je sa klasterom u Budvi, koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem. Premijer Duško Marković na ovonedjeljnom premijerskom satu izjavio je da se ,,čak 31 slučaj u rožajskom klasteru sa širenjem na Bar i Ulcinj povezuje sa nedozvoljnemi graničnim kretanjem u Opštini Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučajeva ili 76 odsto“.

U Hrvatskoj  se javno govori o tome da se situacija sa virusom komplikuje. Ističe se da je broj oboljelih veći iako se nagađalo da će zatišje biti do septembra. Zaraženi su uglavnom mladi ljudi koji ostvaruju brojne kontakte. „Virus se širi po klubovima, među mladima“, pišu hrvatski mediji.

A da je moguć upliv i politike govori primjer Srbije. Tamo se sada otkriva da se u predizbornom vremenu broj oboljelih i umrlih od korona virusa skrivao. Čim je  završeno  glasanje, u javnost su dospjele informacije da su u Opštoj bolnici u Novom Pazaru gotovo svi ljekari i medicinske sestre zaraženi korona virusom – 20 ljekara i 40 medicinskih sestara.

Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust. Monitorovi izvori govore da se požurilo zbog drugog talasa i mogućeg  ponovnog karantina na jesen.

,,Ukoliko se budemo pridržavali mjera možemo izbjeći zaključavanje kakvo smo imali u martu i aprilu”, kažu iz Instituta. ,,Ukoliko se ispostavi da je zaključak SZO da asimptomatski slučajevi ne prenose infekciju zaista ispravan, time će prevencija biti značajno olakšana i neće zahtijevati tako drastične mjere, pod uslovom da se ponašamo odgovorno prema sebi i ljudima iz svoje okoline. Ukoliko bismo našim građanima mogli dočarati to teško stanje u kom su trenutno hospitalizovani pacijenti, ovo njihovo iskustvo, sigurno bismo imali jako dobru saradnju na poštvanju ovih preporuka – higijena ruku, distanca, nošenje maski u zatvorenom prostoru. Na nama je da ih edukujemo i pripremimo za jesen/zimu”.

Europol je ove nedjelje predstavio izvještaj u kome upozorava da bi mjere izolacije radi suzbijanja pandemije korona virusa mogle podstaći radikalizaciju pojedinaca nezavisno od njihovih ideoloških uvjerenja.

Radikalizaciji, od strane prije svega vlasti, svjedočimo, pa bi se izolacija mogla pokazati i kao utočište od nasilja.

 

MILOŠ VUKOVIĆ, EKONOMSITA, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA
Uljepšavanje spoljašnosti

Pacijent (Crna Gora) koji je bio slabog zdravstvenog stanja (dosadašnji ekonomski razvoj) doživio je težak udes (COVID 19), zbog čega je morao da završi na intenzivnoj njezi kako bi o njenu brinuli najbolje medicinsko osoblje i ljekari. Umjesto intenzivne njege, pacijent (Crna Gora) je smještena  u bolničku čekaonicu a umjesto davanja obilne i urgentne zdravstvene pomoći, pacijentu je doveden frizer da mu „sredi“ frizuru kako bi uljepšao njegovu spoljašnost.

Na ovaj način se mogu okarakterisati prva dva paketa mjera pomoći Vlade, što se jasno vidi u značajnom smanjenju privredne aktivnosti, naglom i rekordnom povećanju nezaposlenosti ali i evidentnom pogoršanju brojnih makroekonomskih pokazatelja u veoma kratkom roku.

Uprkos svemu, treći paket mjera pomoći uporno kasni i uprkos obećanjima da je spreman, ne nazire se njegovo usvajanje dok će njegova implementacija dodatno kasniti jer se sa njim moraju usaglasiti mnogi stakeholderi.

Na sve to, rebalans budžeta je napravljen sa ogromnim zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, zbog čega su trajno devastirani određeni segmenti ekonomskog života u Crnoj Gori. Dodatno, netačan je iz razloga što je njegova glavna premisa ostvarenje turističke sezone od 60%, što nikako nije tačno. Po toj računici, koristeći zvanične podatke, Crnu Goru će u 2020. godini posjetiti 1,4 miliona turista koji će  ostvariti 8,3 miliona noćenja, što je jednostavno nemoguće.

Očekuje nas izuzetno težak kraj ove godine koji će za gotovo izvjesnu posljedicu imati snižavanje plata za najmanje četvrtinu u javnom sektoru. Dodatno, ukoliko korona virus i dalje bude prisutan, prva tri mjeseca naredne godine će biti možda i najteža u skorijoj mirnodopskoj istoriji Crne Gore, što za sobom može povući snižavanje skromnih penzija koje su iznad prosjeka od 290 eura.

 

U Kini  i SAD  druga faza testiranja vakcina protiv korone

Od kandidata za moguću vakcinu koji se, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su iz kineskih, a dva iz američkih istraživačkih instituta.

Kineski naučnici započeli su drugu fazu testiranja vakcine protiv virusa COVID19, saopštio je u nedelju, 21. juna Institut za medicinsku biologiju Kineske akademije medicinskih nauka (IMBCAMS).

Druga faza testiranja, kako saopštavaju sa IMBCAMS-a, podrazumijeva utvrđivanje doza vakcine i nastavak procjena da li ona može bezbjedno da pokrene imuni sistem kod zdrave osobe.

Vakcina koju testira IMBCAMS je jedna od šest mogućih vakcina koje kineski naučnici testiraju na ljudima.

Do sada, nijedna od vakcina nije prošla opsežna klinička ispitivanja u okviru treće faze, što je neophodan korak prije dobijanja odobrenja za prodaju.

Bijela kuća namjerava da uloži deset milijardi dolara u testiranje, proizvodnju i kupovinu jedne ili više vakcina, prenosi Dojče vele. U okviru takozvane operacije Warp Speed, do januara 2021. trebalo bi da na raspolaganju bude najmanje 300 miliona doza vakcine. U toj operaciji učestvuje šest američkih farmaceutskih kompanija i britansko-švedski koncern Astrazeneca.

Operaciju vodi američki general Gustave Perna, u okviru američkog Ministarstva zdravlja. On je, tokom saslušanja pred Senatom prošle nedelje, rekao da su SAD „spremne da sarađuju sa svakom zemljom koja pri razvoju vakcine ili ljekova pruži informacije ili kooperaciju“. Ali je poručio da Kina ne spada u te zemlje.

Čang Lung Đi, direktor laboratorije Geno-Immune Medical Institute u Šenženu, koja takođe radi na razvoju vakcine, za Dojče vele kaže: „Zahvaljujući sopstvenoj ekspertizi na području molekularne medicine, Kina bi mogla da pretekne SAD u trci za vakcinom protiv Kovida 19. Ali i dalje zavisi od uvoza visoke tehnologije za masovnu proizvodnju vakcine, zbog čega joj je potrebna pomoć iz inostranstva”.

Tokom jednog sastanka SZO u maju, kineski predsjednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja staviti na raspolaganje vakcinu kao „globalno javno dobro“. SAD se nisu priključile rezoluciji SZO, prema kojoj bi vakcinu trebalo staviti na raspolaganje „fer i pravedno“.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo