Povežite se sa nama

OKO NAS

POSTPANDEMIJSKI TURIZAM U ULCINJU: Sigurni samo Kosovari

Objavljeno prije

na

U Ulcinju su pripreme za sezonu intenzivne, a u njen špic će se direktno ući. Velika plaža na kojoj može, uz poštovanje svih epidemioloških preporuka, da se istovremeno kupa oko 100.000 ljudi, ključni je faktor za privlačenje gostiju

 

„Tokom pandemije, predano smo radili i pripremali se za period koji je upravo došao. Pokrenuli smo nacionalnu i regionalnu kampanju pod nazivom Ulcinj – svijet u malom. Želimo Ulcinj pozicionirati kao pravu destinaciju za ovu ljetnju sezonu, na sva tržišta odakle tradicionalno dolazi najveći broj naših gostiju”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Prema njegovim riječima, ovom kampanjom žele pokazati sve vrijednosti, bogatu prošlost i prirodnu raznovrsnost koje su usađene u identitet ovog grada, a koje potencijalnom gostu mogu donijeti iskustvo vrijedno pamćenja.

To se, prije svega, odnosi na tržišta Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, odakle stižu ohrabrujuće informacije. Još samo da se granice otvore prema tim državama.

„Na osnovu ankete koju je sproveo Turistički centar Kosova, gosti iz te zemlje će i ovog ljeta masovno boraviti na ulcinjskoj rivijeri”, tvrdi direktor te organizacije Škelzen Rizaj.

On je uvjeren da će Kosovari krenuti da dolaze u junu, a da se prvi veliki talas očekuje početkom jula.

Iz Turističke organizacije Ulcinj (TOU) navode da su u tu kampanju, u saradnji sa državnim organima, Nacionalnom turističkom organizacijom i turističkim poslenicima već krenuli. Plaže su otvorene 18. maja, a do prve sedmice juna svi hoteli će početi sa radom.

Iz kompanije Karisma hotel Adriatik Montenegro, čiji hoteli posluju u Ulcinju i Baru, kazali su da su implementirali interne procedure i protokole radi zaštite zdravlja gostiju.

„Naša prednost je to što možemo ispoštovati bilo koje mjere jer imamo najdužu plažu u Crnoj Gori, dugu 12 kilometara. Na njoj može oko 100.000 turista i posjetilaca da ispoštuje distancu”, kazao je direktor TOU Fatmir Đeka.

On je zadovoljan pripremama za početak sezone na lokalnom i državnom nivou. „Crna Gora ima sjajnu epidemiološku situaciju. To treba maksimalno iskoristiti počevši od danas, jer ništa se neće dogoditi samo po sebi“, ističe Đeka.

U toj instituciji procjenjuju da će turisti tražiti mir, biti oprezniji i željeti čistoću na svakom mjestu. Zahtijevaće autohtonu hranu, kvalitetan smještaj, dobru uslugu, istinsku autentičnost… „To je sve ono što im Ulcinj može i treba ponuditi. Uz prihvatljive cijene, što je i do sada bila naša prednost“, kaže  Đeka.

No, malo je naznaka da će, bar u junu, doći do smanjivanja cijena, iako je to preporuka Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. „Nevidljiva ruka tržišta“ možda će kasnije primorati one koji pružaju usluge da ipak koriguju cijene. Naročito ako se zna da se već od sada treba pripremati za sezonu 2021.

U Albaniji će ove sezone plažni mobilijar biti besplatan, a cijene usluga i smještaja smanjene su i u Grčkoj i Turskoj. Zbog toga Rizaj apeluje na Ulcinjane da razmisle o snižavanju cijena i do 20 odsto, te se preduzmu mjere kako bi granični prijelazi na Sukobinu i na Kuli bili bez gužvi.

Ovih dana i sedmica kada se svijet bori protiv pandemije COVID-19 stigla je potvrda da je naše more riznica zdravlja. Njemački ekspert prof. dr Herman Erlich sa Bergakademije u Frajburgu izjavio je da u našem moru živi tzv. zlatni sunđer (Aplysina aerophoba) koji efikasno pomaže u neutralisanju virusa.

Zlatni sunđer živi tako što filtrira hranu iz vode: uzima ono što mu voda nanese. „Ali, u vodi postoje i svi mogući prouzrokovači bolesti, koje sunđer bez ikakvih problema ubija – iako nema elaborirani imunološki sistem”, kaže profesor Erlih.

On ukazje da je morski sunđer prirodni antivirusni i antibakterijski lijek jer proizvodi materije koje sprečavaju prodiranje virusa u organizam. Navodi da je mehanizam djelovanja dokazan na ćelijama tumora, na Univerzitetskoj klinici u Drezdenu.

Ulcinjski ronioci kažu da je ovaj sunđer čest u našem moru. Nalazi se najčešće na dubinama između tri i 15 metara. Naseljava gornje dijelove stijena okružene pješčanim dnom, a možemo ga naći i na kamenju. Poznato je da se morski sunđeri hrane tako što uvlače vodu kroz sitne otvore na svom tijelu upijajući iz mora hranjive materije, ali i ostatke malenih organizama. Nakon što se nahrani, morski sunđer ispušta morsku vodu van, i to bez ostataka sitnih organizama i hranjivih materija. Zato se naziva i čistačem mora. Jedan odrastao sunđer može – hraneći se – očistiti i do 2.000 litara vode dnevno!

Fascinantna je njihova sposobnost regeneracije, kao i dugog trajanja. Žive stotinama, pa i hiljadama godina!

                                                                                                       

Restoran „Corona” u Ulcinju

Na početku Velike plaže u Ulcinju, na obali kanala Port Milena, već dvije decenije postoji Restoran-pizzeria Corona.

Vlasnik ovog lokala, koji radi tokom ljetnje sezone, je poznati ugostitelj Nedžat Sukalić.

„Ideja da lokal tako nazovem došla je od meksičkog piva ‘Corona’ i jedne popularne grupe muzičara iz Prištine, mojih prijatelja, koja je takođe nosila takav naziv. To ime se lako pamtilo, a ima i dosta drugih značenja, uključujući i kruna”, kaže Sukalić. On će, bez obzira na korona virus, zadržati ime svog lokala.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo