Povežite se sa nama

OKO NAS

POSTPANDEMIJSKI TURIZAM U ULCINJU: Sigurni samo Kosovari

Objavljeno prije

na

U Ulcinju su pripreme za sezonu intenzivne, a u njen špic će se direktno ući. Velika plaža na kojoj može, uz poštovanje svih epidemioloških preporuka, da se istovremeno kupa oko 100.000 ljudi, ključni je faktor za privlačenje gostiju

 

„Tokom pandemije, predano smo radili i pripremali se za period koji je upravo došao. Pokrenuli smo nacionalnu i regionalnu kampanju pod nazivom Ulcinj – svijet u malom. Želimo Ulcinj pozicionirati kao pravu destinaciju za ovu ljetnju sezonu, na sva tržišta odakle tradicionalno dolazi najveći broj naših gostiju”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Prema njegovim riječima, ovom kampanjom žele pokazati sve vrijednosti, bogatu prošlost i prirodnu raznovrsnost koje su usađene u identitet ovog grada, a koje potencijalnom gostu mogu donijeti iskustvo vrijedno pamćenja.

To se, prije svega, odnosi na tržišta Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, odakle stižu ohrabrujuće informacije. Još samo da se granice otvore prema tim državama.

„Na osnovu ankete koju je sproveo Turistički centar Kosova, gosti iz te zemlje će i ovog ljeta masovno boraviti na ulcinjskoj rivijeri”, tvrdi direktor te organizacije Škelzen Rizaj.

On je uvjeren da će Kosovari krenuti da dolaze u junu, a da se prvi veliki talas očekuje početkom jula.

Iz Turističke organizacije Ulcinj (TOU) navode da su u tu kampanju, u saradnji sa državnim organima, Nacionalnom turističkom organizacijom i turističkim poslenicima već krenuli. Plaže su otvorene 18. maja, a do prve sedmice juna svi hoteli će početi sa radom.

Iz kompanije Karisma hotel Adriatik Montenegro, čiji hoteli posluju u Ulcinju i Baru, kazali su da su implementirali interne procedure i protokole radi zaštite zdravlja gostiju.

„Naša prednost je to što možemo ispoštovati bilo koje mjere jer imamo najdužu plažu u Crnoj Gori, dugu 12 kilometara. Na njoj može oko 100.000 turista i posjetilaca da ispoštuje distancu”, kazao je direktor TOU Fatmir Đeka.

On je zadovoljan pripremama za početak sezone na lokalnom i državnom nivou. „Crna Gora ima sjajnu epidemiološku situaciju. To treba maksimalno iskoristiti počevši od danas, jer ništa se neće dogoditi samo po sebi“, ističe Đeka.

U toj instituciji procjenjuju da će turisti tražiti mir, biti oprezniji i željeti čistoću na svakom mjestu. Zahtijevaće autohtonu hranu, kvalitetan smještaj, dobru uslugu, istinsku autentičnost… „To je sve ono što im Ulcinj može i treba ponuditi. Uz prihvatljive cijene, što je i do sada bila naša prednost“, kaže  Đeka.

No, malo je naznaka da će, bar u junu, doći do smanjivanja cijena, iako je to preporuka Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. „Nevidljiva ruka tržišta“ možda će kasnije primorati one koji pružaju usluge da ipak koriguju cijene. Naročito ako se zna da se već od sada treba pripremati za sezonu 2021.

U Albaniji će ove sezone plažni mobilijar biti besplatan, a cijene usluga i smještaja smanjene su i u Grčkoj i Turskoj. Zbog toga Rizaj apeluje na Ulcinjane da razmisle o snižavanju cijena i do 20 odsto, te se preduzmu mjere kako bi granični prijelazi na Sukobinu i na Kuli bili bez gužvi.

Ovih dana i sedmica kada se svijet bori protiv pandemije COVID-19 stigla je potvrda da je naše more riznica zdravlja. Njemački ekspert prof. dr Herman Erlich sa Bergakademije u Frajburgu izjavio je da u našem moru živi tzv. zlatni sunđer (Aplysina aerophoba) koji efikasno pomaže u neutralisanju virusa.

Zlatni sunđer živi tako što filtrira hranu iz vode: uzima ono što mu voda nanese. „Ali, u vodi postoje i svi mogući prouzrokovači bolesti, koje sunđer bez ikakvih problema ubija – iako nema elaborirani imunološki sistem”, kaže profesor Erlih.

On ukazje da je morski sunđer prirodni antivirusni i antibakterijski lijek jer proizvodi materije koje sprečavaju prodiranje virusa u organizam. Navodi da je mehanizam djelovanja dokazan na ćelijama tumora, na Univerzitetskoj klinici u Drezdenu.

Ulcinjski ronioci kažu da je ovaj sunđer čest u našem moru. Nalazi se najčešće na dubinama između tri i 15 metara. Naseljava gornje dijelove stijena okružene pješčanim dnom, a možemo ga naći i na kamenju. Poznato je da se morski sunđeri hrane tako što uvlače vodu kroz sitne otvore na svom tijelu upijajući iz mora hranjive materije, ali i ostatke malenih organizama. Nakon što se nahrani, morski sunđer ispušta morsku vodu van, i to bez ostataka sitnih organizama i hranjivih materija. Zato se naziva i čistačem mora. Jedan odrastao sunđer može – hraneći se – očistiti i do 2.000 litara vode dnevno!

Fascinantna je njihova sposobnost regeneracije, kao i dugog trajanja. Žive stotinama, pa i hiljadama godina!

                                                                                                       

Restoran „Corona” u Ulcinju

Na početku Velike plaže u Ulcinju, na obali kanala Port Milena, već dvije decenije postoji Restoran-pizzeria Corona.

Vlasnik ovog lokala, koji radi tokom ljetnje sezone, je poznati ugostitelj Nedžat Sukalić.

„Ideja da lokal tako nazovem došla je od meksičkog piva ‘Corona’ i jedne popularne grupe muzičara iz Prištine, mojih prijatelja, koja je takođe nosila takav naziv. To ime se lako pamtilo, a ima i dosta drugih značenja, uključujući i kruna”, kaže Sukalić. On će, bez obzira na korona virus, zadržati ime svog lokala.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo