Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVAK RATA KOTORSKIH NARKOKLANOVA: Smrt vreba od Kijeva do Marbelja   

Objavljeno prije

na

Šest godina od početka obračuna, rat kotorskih klanova ne gubi na intenzitetu. Nakon atentata na Radoja Zvicera uslijedio je, prema sumnjama policije, odgovor  kriminalne organizacije pod njegovom kontrolom: ubistvo u Marbelju i pokušaj ubistva u zatvoru u Spužu

 

Hici kojima je, u utorak, u španskoj Marbelji ubijen Baranin Miloš Peruničić (41), mogu biti osveta za rafale koji su tačno nedjelju ranije ispaljeni u jednog od vođa kavačkog klana Radoja Zvicera u Kijevu. U toj sačekuši Zvicer je teško ranjen.

Slučajno ili ne, ali u srijedu, sat nakon što su mediji objavili informaciju  o ubistvu Peruničića, iza zidina spuškog zatvora teško je ranjen Nikšićanin Ranko Radulović, koji takođe, prema tvrdnjama  tužilaštva, blisko sarađuje sa pripadnicima škaljarske kriminalne grupe. Podsjetimo, Radulović je u pritvoru zbog optužbi da je sa albanskim državljaninom Erogenom Brajovićem i Kotoraninom Igorom Vukotićem planirao likvidacije više policijskih funkcionera, glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina, i više navodnih članova konkurentskih kriminalnih grupa.

Njega je, tokom šetnje u pritvorskoj jedinici zatvora u Spužu, napao Nikola Drecun koji ga je ubo improvizovanim bodežom. Drecun je označen kao osoba bliska kavačkom klanu. A Radulović je, izgleda, prošao bez težih posljedica (nakon medicinske intervencije u podgoričkoj bolnici vraćen je u Istražni zatvor istog dana).

Miloš Peruničić u Marbelju nije imao toliko sreće. Dobro obaviješteni sagovornici Monitora iz bezbjednosnih struktura objašnjavaju da je ubijeni, koji je crnogorskoj javnosti, ali i policiji gotovo nepoznat, jedan od prijatelja vođa baraske kriminalne grupe kojom rukovode Jovan Đurović i Alan Kožar, a koji usko sarađuju sa pripadnicima škaljarskog klana.

To dobija na značaju kada se imaju u vidu vijesti koje stižu sa drugog kraja Evrope: U pokušaju ubistva Zvicera učestvovalo je najmanje pet osoba. Jedan od onih koji su pucali u njega je Stefan Đukić, Baranin operativno označen kao pripadnik kriminalne grupe Alana Kožara za kojim je crnogorska policija raspisala Interpolovu potjernicu zbog ubistva Jovana Klisića 1. novembra prošle godine u Baru.

Prema pisanju španskih medija, Peruničić je ubijen dok je šetao. Na očigled brojnih svjedoka, 1. juna oko 14 sati u Ulici Artura Rubinštajna, na pješačkom prelazu prišao mu je muškarac obučen u mornarsko odijelo i ispalio nekoliko hitaca u njega.

,,Prilično mirno stajao je i pucao”, ispričao je očevidac za portal sevilla.abc.es. Navodno, nekoliko metara dalje čekao ga je pomagač na kawasakiju, a potom su se odvezli.

Ubijeni Peruničić je kod sebe imao bosanske papire, kako saznaje Monitor, na ime Slaviše Zekića, zbog čega su bili potrebni sati da se sa sigurnošću utvrdi identitet žrtve. Potom je o zločinu obaviještena i crnogorska policija. Zvanično, motiv ubistva za sada nije poznat, a u španskim medijima pojavila se informacija da je napadač uhapšen. Međutim, među španskim portalima ima i onih koji večeras (srijeda) tvrde da je taj muškarac uhapšen greškom, i da je riječ o agentu jedne od španskih bezbjednosnih službi.

„Nacionalna policija, uz podršku lokalnih policajaca, uhapsila je muškarca kao osumnjičenog na Avenidi Ricarda Sorianoa. Njegov izgled odgovarao je karakteristikama napadača. Ubrzo nakon toga utvrđeno je da se radi o agentu Civilne garde koji nosi svoje regulatorno oružje, pa je odmah pušten na slobodu, piše marbellaconfidencial.es.

Hapšenjem napadača vjerovatno bi bio razjašnjen i motiv zločina, odnosno nedoumica da li je u pitanju nastavak obračuna kotorskih kriminalnih klanova ili je po srijedi nešta drugo. Naime, ubijeni je sestrić Slobodana Đurovića zvanog Kardinal koji je prema evidencijama hrvatske policije važio za jednog od mafijaških šefova u Amsterdamu, zbog čega će se provjeravati da li je, možda, motiv likvidacije u Marbelji osveta zbog nepočinstava Peruničićevog rođaka. Đurović je, inače, osuđen na 23 godine zatvora u Hrvatskoj, zbog učestvovanja u organizaciji ubistva vlasnika Nacionala Iva Pukanića i njegovog saradnika Nike Franića.

Sada je na istražiteljima da pokušaju da utvrde da li ubistvo Peruničića ima veze sa ranjavanjem Radoja Zvicera.

Vijest o atentatu na Zvicera obišla je Balkan, a crnogorski istražitelji dan kasnije pohvalili su se da su u rasvjetljavanju tog zločina  učestvovale i njihove kolege. ,,Službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su kroz neposrednu komunikaciju i direktnu razmjenu operativnih informacija sa kolegama iz Ukrajine učestvovali u rasvjetljavanju krivičnog djela ubistvo u pokušaju koje je izvršeno 26. maja na štetu crnogorskog državljanina R.Z”, saopštili su tada iz UP.

Izostalo je objašnjenje na koji način su to oni pomogli, pa se prosto nameće i pitanje da li su uopšte mogli dati valjane operativne podatke o ovom slučaju, budući da Zvicera godinama operativno označavaju da zajedno sa Slobodanom Kašćelanom rukovodi kavačkim klanom, ali protiv njega – za šest godina koliko traje rat sa škaljarcima  – nijesu prikupili dovoljno dokaza za raspisivanje potjernice, iz bilo kog razloga, a ne za tako teške optužbe kao što je vođa narkoklana.

Ni njegov navodni pertner nije formalno optužen za rukovođenje (ili makar članstvo) kriminalnom organizacijom, pa se Kašćelan trenutno sa slobode brani od optužbe da je počinio krivično djelo zelenaštvo. To je možda najbolji pokazatelj operativnog rada crnogorskih istražitelja i validnosti dokaza koji oni prikupljaju tokom, kako oni to vole reći, „opsežne i detaljne istrage“, koja u većini slučajeva traje mjesecima a nerijetko i godinama.

Ukrajinski mediji, opet, tvrde da je Zvicer nesmetano boravio u jednom od najprestižnijih stambenih kompleksa u njihovoj prijestonici, „bez  obzira na to da je skoro tri godine na međunarodnoj potjernici“. Ova informacija nema potvrdu pošto crnogorska, ali ni ukrajinska policija nijesu zvanično saopštile ko je, kada i zbog čega raspisao crvenu potjernicu za ranjenim Kotoraninom. Ako je ona, uopšte, raspisana.

Zvicer, podsjetimo, nije uhapšen u velikoj policijskoj akciji u septembru 2016. godine, kojom su kavčani na kratko razbijeni. Pominjan je samo u nezvaničnim razgovorima sa pripadnicima bezbjednosnog sektora, jer je prema policijskim informacijama upravo on ostao bez izuzetno vrijednog tovara kokaina koji je Goran Radoman (prva žrtva rata zakrvljenih kotorskih klanova) krajem 2014. godine odnio iz jednog stana u Valensiji.

A jedna od priča koje nam ovih dana stižu iz Ukrajine kaže kako je 38-godišnjem Kotoraninu život spasila njegova tri godine mlađa supruga Tamara Zvicer, tako što je uzvratila vatrom napadačima na njenog supruga.

,,Njena akcija nije dozvolila ubicama da na licu mjesta ‘dokrajče’ žrtvu i ispale hitac kojim bi ga ovjerili. Dama je natjerala pucače u bijeg”, objavio je portal Detective-info uz fotografije naoružane Tamare Zvicer. Oni tvrde da ukrajinska policija nije pronašla oružje koje je koristila: ,,Istraga posebno zanemaruje činjenicu da oružje za vrijeme pokušaja ubistva 26. maja nijesu koristili samo napadači. Policija nije pronašla pištolj ili čaure ispaljene iz oružja koje je mlada Crnogorka koristila tokom obračuna. Ona je vjerovatno bacila pištolj”.

Zbog pokušaja ubistva Kotoranina, ukrajinska policija tokom iste noći uhapsila je Baranina Stefana (ranije Mandića) Đukića (30), Podgoričanina Emila Tuzovića (30) i Nišlije Petra Jovanića (46) i Milana Brankovića (31). Đukić i Tuzović navodno su članovi barskog ogranka škaljarskog klana.

Dan kasnije uhapšen je i službenik Nacionalne policije Ukrajine Rostislav Černobrivi, kojeg kolege sumnjiče da je pomagao napadačima. Ukrajinski mediji prenose i da je tamošnja policija odbila da na bilo koji način komentariše status ,,policajca” u istrazi ubistva Kotoranina.

Šest godina nakon prvog obračuna u Valensiji, rat kotorskih narko klanova i dalje traje, ne gubeći na intenzitetu. Dosadašnji bilans je 46 mrtvih među kojima je i više slučajnih žrtava i desetine ranjenih  u krvavim obračunima širom Evrope. A kraj se ne nazire.

 

Stari akteri, novi problemi u Spužu

Pokušaj ubistva Ranka Radulovića uslijedio je dan nakon što je robijaš Ivan Vujović napao dvojicu službenika spuškog zatvora, u paviljonu C Kazneno-popravnog doma. Osuđeni ubica je, kažu, incident započeo lomljenjem zatvorskog inventara.

,,Imenovani je tom prilikom uništavao invertar prostorije u kojoj je bio smješten, odbio da postupi po naređenju službenih lica, vrijeđao službenike obezbjeđenja, a zatim je i izvršio napad na službena lica u obavljanju službenog zadatka. Intervencijom ovlašćenih službenih lica savladan je otpor zatvorenika“, saopšteno je iz uprave spuškog zatvora uz informaciju da su dvojica napadnutih službenika zadobili lakše povrede.

Vujović je, inače, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva Radomira Savovića 2008. godine. Zbog incidenata u spuškom zatvoru, on je 2013. godine po kazni prebačen u bjelopoljski zatvor, odakle je 24. decembra 2015. godine pobjegao. Uhapšen je u novembru naredne godine u Njemačkoj, u blizini granice sa Holandijom.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZDRAVSTVENI RADNICI, ZABORAVLJENI HEROJI PROLJEĆA KORONE: Kad aplauzi utihnu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je odbila da medicinarima poveća platu. Pored čuvenog nemanja para, objasnila je da bi to dovelo u neravnopravan položaj druge profesije. Zna se – Vladi je do pravde veoma stalo, posebno kada su u pitanju džepovi funkcionera

 

Vlada je protekle nedjelje odbila predlog da se zaposlenima u zdravstvu koeficijenti zarada povećaju za 15 odsto.  Em nema para, em su objasnili da su dva sindikata zdravstva već pristali na manje povećanje plata. Krivi su sindikati jer nijesu naslutili koronu

,,Od 1. marta 2020. stupio je na snagu izmijenjeni GKU za zdravstvenu djelatnost kojim su koeficijenti za zaposlene uvećani za 2020. godinu za 12 odsto i za 2021. još dodatnih tri odsto”, navedeno je u obrazloženju. Sindikati zdravstva tražili su od Vlade krajem prošle godine povećanje zarada za 30 odsto.

Povećanje koeficijenata zarada zaposlenih u zdravstvu za 15 i policiji za 10 odsto tražili su poslanici SDP-a kroz predlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Prema procjeni, ovo povećanje zarada godišnje bi iznosilo neto osam miliona eura. Taman koliko se godišnje potroši na gorivo za službene automobile.

Na ovaj predlog posebno je bio ljut ministar zdravlja Kenan Hrapović, koji je ispoljio kivnost prema svojim bivšim partijskim drugovima, i poručio da država ne može više da pruži. Obratio se i medicinarima: „Poštovani zaposleni u zdravstvu, njihova briga samo traje do izbora jer im vi, kao i zaposleni u prosvjeti, bezbjednosnom sektoru, nezaposleni, penzioneri služite samo u svrhu očigledno bezuspješnog pokušaja da zakuče cenzus kako bi par njih i dalje primali mnogo veću platu od svih vas i to iz državnog budžeta, što uostalom i rade evo već par decenija”. U pravu je ministar, on  godišnje zarađuje blizu 25.000 eura, govori njegov najnoviji imovinski karton.

Vlada ima „kreativne” izgovore – ne mogu povećati policiji jer bi to bilo nepravedno prema zaposlenima u Vojsci. A da se poveća zdravstvu i policiji, grijeh je prema onima koji rade u prosvjeti, nauci, kulturi, socijalnoj zaštiti.

„Aplauz”; „Dok ste valjali, valjali ste. Prošla korona. Al poranite kada budu izbori”, neki su od komentara na Fejsbuk stranici Sindikata doktora medicine. Jedna ljekarka je prokometarisala: „Svu našu pamet, umijeće, zalaganje, hrabrost i u konačnici i našu istrajnost da još vjerujemo da i ovoj zemlji trebaju ljekari, nadležni vrednuju do nekih 9 ili 15 odsto.
100 odsto će shvatiti koliko značimo kada prvo svi progovorimo istinu i preduzmemo nešto”.

To što je u jeku korone premijer Duško Marković proglasio zaposlene u zdravstvu i policiju herojima borbe protiv korone, podrazumijevalo je jednokratno povećanje zarada od 15 odsto. Ni to nije raspoređeno solidarno, na čemu Vlada u posljednje vrijeme insistira.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić izjavila je da su pojedini direktori zdravstvenih ustanova zloupotrebljavali sredstva namijenjena za povećanje plata medicinskim radnicima u toku epidemije. Dešavalo se da medicinske sestre i doktori dobiju uvećanje na platu od pet ili deset odsto, a nemedicinsko osoblje – baštovani, vozači i drugi po 15 odsto. Direktori zdravstvenih ustanova određivali su koliko će kome povećati platu.

Iz Sindikata doktora medicine su naglasili da specijalizantima, iako su bili angažovani, uopšte nijesu bile uvećavane plate tokom dva mjeseca epidemije. Za Monitor su potvrdili da ovaj problem, i pored obećanja, još nije riješen.

Ovi mladi ljekari, njih 167, su se, na poziv svojih matičnih ustanova, vratili iz inostranstva da pomognu borbi protiv epidemije. U pismu premijeru Markoviću Sindikat doktora medicine je upozorio da njima nije isplaćen ni dodatak po osnovu odvojenog života, za razliku od njihovih kolega koje su ostale u inostranstvu: „Sve kolege koje su se stavile na raspolaganje za rad u toku ove epidemije imaju potpisane ugovore za iznajmljene stanove u inostranstvu na period od godinu dana; svi su svoje stvari ostavili u tim iznajmljenim stanovima koje uredno plaćaju. Kako smo informisani, kolegama koje su se vratile u Crnu Goru nije isplaćen novac po osnovu odvojenog života sa aprilskom platom, a koji je namijenjen upravo troškovima iznajmljivanja stana i plaćanja redovnih mjesečnih režija”. Za razliku od kolega koji su ostali u inostranstvu i kojima je uplaćen odvojeni život čime su stavljeni u povlašćen položaj u odnosu na kolege koje su aktivno doprinosile zaustavljanju epidemije novim korona virusom u Crnoj Gori”.

Nakon 20 dana od pisma, krajem maja, Vlada je dala saglasnost da se ljekarima specijalizantima, kojima je usljed novonastale situacije uzrokovane korona virusom prekinut specijalistički staž, isplati naknada za odvojeni život u ukupnom bruto iznosu od 59.458,68 eura za april 2020.  Specijalizanti za odvojeni život od porodice primaju 333 eura. Odvojeni život jednog specijalizanta godišnje košta malo više od cijene četiri gume za majbaha kojim je predsjednik Đukanović došao u posjetu Bolnici u Nikšiću i pobrao aplauz.

U jeku epidemije, bilo je pokušaja da se izdejstvuje povećanje plata zdravstvenim radnicima. SNP je u Skupštini iznio podatke da se za  birokratiju (bez policije, vojske i ostalih službi) izdvaja 15,81 odsto budžeta, a za zdravstvo samo 15,9 odsto.  Predložili su da budžetska izdvajanja za zdravstvo ne budu manja od 25 odsto. Glatko su odbijeni od vladajuće koalicije, uz opasku da je prijedlog nerealan i populistički. Ni prijedlog opozicije da se do novca može doći kada bi vlast smanjila plate funkcionerima i direktorima državnih firmi, i skratila brojne privilegije, nije prošao.

Ni pokušaj Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore nije urodio plodom. Oni su početkom maja uputiti zahtjev premijeru u Markoviću, ministru zdravlja Hrapoviću i ministru finansija Darku Radunoviću da se zaposlenima u zdravstvu zarada trajno uveća do 25 odsto. Objasnili su da su u Srbiji trajno povećali plate ljekarima 10 odsto, te da su i u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH u većem iznosu nagradili rad medicinskih radnika tokom trajanja epidemije.

Zahtjev nije razmatran, kaže za Monitor predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić.

„Korona je omogućila svima da vide koliki je značaj zdravstvenih radnika. Kada treba da se valorizuje rad, onda je izgovor uvijek nedostatak sredstava. Plašim se da će mladi otići u zemlje EU, a to bi bio veliki problem za sistem zdravstva”, kaže Krivokapić.

Da mladi, posebno ljekari, odlaze, konačno je konstatovano i u jednom zvaničnom dokumentu. Nedavno je predstavljen izvještaj Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore koji je sačinio, kako se navodi, kratku informaciju Odliv mozgova – trendovi i izazovi. U njoj se navodi da je, prema podacima nacionalnog udruženja medicinskih radnika, u BiH blizu 300 visokokvalifikovanih ljekara napustilo zemlju u 2016. godini, a od 2013. godine 525 ljekara starosti između 24–46 godina napustilo je Hrvatsku, dok se još blizu 1.215 priprema za odlazak. O odlasku ljekara iz Crne Gore ni slova. Mi takve podatke nemamo, ili se kriju.

U zemljama EU dodatno je posvećena pažnja zdrvastvu. Francuski predsjednik Emanuel Markon, koji u toku epidemije nije kao crnogorski od medicinskih radnika pobrao aplauze nego zvižduke i okretanje leđa, najavio im je povećanje plata.  Vodi se debata o tome zašto su bolničari i medicinske sestre u državnim bolnicama prinuđeni da rade privatno i na crno nakon radnog vremena. U javnosti evropskih zemalja sve su glasniji stavovi da se sa politikom ukidanja bolničkih kreveta u državnim bolnicama mora prestati, te da zdravstvo ne može više biti žrtva kresanja javnih troškova, privatizacije i neoliberalnog modela po kojem će tržište sve riješiti.

U državi u kojoj je prije prošlih parlamentarnih izbora vlast lansirala jedinstveni model privatizacije cjelokupnog javnog zdravstva, koji se izjalovio, ne razmišlja se na ovaj način. Igra se na kartu straha. Tako je ministar finansija Darko Radunović poručio da će biti zadovoljan ukoliko se do kraja godine, zbog uticaja korona virusa na ekonomiju, održi isplata zarada, socijalnih davanja i penzija. Htio je reći – ćuti i trpi.

 

Povratak virusa

Nakon 42 dana bez zaraze korona virusom u Crnoj Gori je proteklog vikenda registrovan pozitivan slučaj. Riječ je o građaninu koji je boravio u BiH i po povratku iz preventivnih razloga boravio u samoizolaciji. U utorak je u Infektivnoj klinici Kliničkog centra CG hospitalizovan i drugi pozitivni slučaj. Pacijent je nekoliko dana prije početka simptoma boravio u BiH.

U srijedu veče iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je otkriveno još sedam novooboljelih. Četiri novooboljela su kontakti ranije potvrđenih slučajeva dok se kod tri novooboljela traga za izvorom infekcije.

Pola mjeseca od proglašenja kraja epidemije u Crnoj Gori je devet oboljelih – četiri iz Podgorice, po jedan iz Cetinja, Rožaja i Berana.

Nakon totalnog opuštanja, ponovo su krenula upozorenja o pridržavaju mjera prevencije. Boban Mugoša, direktor IZJZ je na ovonedjeljnom skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje izjavio da je drugi talas korona virusa izvjesan na jesen, i da se zdravstvo za njega sprema.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREDIZBORNI REBALANS: Samo para nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bilo bi mnogo dobro da se ostvare Vladine ekonomske projekcije iz predloženog rebalansa. I jednako neočekivano. Zato se treba pripremiti za drugi, postizborni, rebalans državnih prihoda i rashoda za 2020. godinu. I poprilično drugačiju sliku stvarnosti koju bi nam on mogao ponuditi

 

Dugo najavljivani prijedlog (prvog) ovogodišnjeg rebalansa budžeta konačno je u Skupštini. Ponuđene brojke kazuju kako tu neće biti velike priče kada, naredne nedjelje, započne rasprava. Dolazeća kriza je prevelika a izbori preblizu da bi se glasačima dozvolilo da jasno sagledaju blisku budućnost.

Tuda negdje, po kuloarima, šunja se i nacrt trećeg paketa državne pomoći građanima i privredi. I o njemu, za sada, sa sigurnošću znamo samo da uveliko kasni. Da će se bazirati na garancijama i kreditnim linijama. I da je Vlada već sada svjesna da to neće biti dovoljno da preduprijedi ono o čemu za sada niko ne želi da otvoreno govori.  „Ne može sve probleme rješavati Vlada sama”, prenijele su nadležne službe ključnu poruku premijera Duška Markovića. Uz parolu: ,,Ovo vrijeme traži saglasnost, solidarnost i zajedničku akciju socijalnih partnera“.

Ovakve apele iz Vlade ne čujemo kada međusobno dijele stanove, bespovratne stambene kredite ili mjesečne zarade veće od prosječne godišnje plate. Tada im na umu nijesu „saglasnost, solidarnost i zajednička akcija“. Pošto to mogu i sami. Zapravo, suprotno izrečenom, Vlada i o trećem paketu (baš kao i o prethodna dva)  razgovara sa svima osim sa socijalnim partnerima iz Unije  poslodavaca i reprezentativnih sindikata čijim je članovima ta pomoć, navodno, prevashodno namijenjena. Za raziku od, recimo, predstavnika Privredne komore. Koji su uvijek tu da  klimajući glavom potvrde mudrost i velikodušnost  izvršnih vlasti.

Prema novim prognozama  iz Vlade, u državnu kasu sliće se, do kraja godine, 285 miliona eura manje od ranije planiranog. Zato se ponuđenim rebalansom državni rashodi smanjuju za 110 miliona, ali se planiraju i dodatna zaduženja. U zemlji i inostranstvu. Tako će Crna Gora, umjesto planiranih 100, do kraja godine uzajmiti skoro 340 miliona. Možda i više ukoliko to budu zahtijevale potrebe izvršenja budžeta. „Vlada će u 2020. koristiti depozite od 540 miliona eura (taj novac je uglavnom potrošen – primjedba Monitora), dok će preostala sredstva do 338 miliona eura biti obezbijeđena kroz zaduženje, kao i kroz donacije“, navedeno je u obrazloženju predloženog rebalansa.

Kao i prije 20 godina, ponovo planove o finansiranju države pravimo oslanjajući se na donatore i njihovu spremnost da pripomognu. Samo što nam je tada za izgovor služio Slobodan Milošević i njegovi ovdašnji sljedbenici, a sada novi virus i pandemija.

Nadležnima se to prijateljsko darivanje toliko dopalo da se povremeno i pohvale, onako kako je to prije neki dan uradio premijer. „Ovom izuzetno vrijednom donacijom zdravstveni sistem Crne Gore obezbijeđen je neophodnom zaštitnom opremom na duži vremenski period”, obavijestio  je Marković ponosne građane, zahvaljujući se vladaru Dubaija, njegovoj supruzi, porodici i prijateljima na poklonjenoj opremi vrijednoj dva miliona dolara. Dodatno se predsjednik Vlade zahvalio i biznismenima koji su „koordinisali otpremanje opreme iz Dubaija“. U pitanju su, znamo od ranije, njegovi prijatelji i poslovni partneri države u problematičnim građevinsko-turističkim poslovima sa obale Jadrana.

I, da, gdje je tu država kada zdravstvenom sistemu treba obezbijediti neophodnu zaštitnu opremu?

Da ne pobjegnemo od teme: Predloženi rebalans budžeta pokazuje da je Vlada do sumornih brojki koje ukazuju (ili bi makar trebalo da to rade) na ekonomsku sadašnjost i blisku budućnost stanovnika i privrede Crne Gore, došla kalkulišući sa mnogo optimističkih očekivanja i prognoza.

Tako se očekuje da će turistička privreda, naša glavna privredna djelatnost koju od početka godine statistika evidentira samo u tragovima (a korona nije isključivi krivac – sjetite se propasti zimske turističke sezone), uspjeti da do kraja godine iščupa skoro dvije trećine prošlogodišnjih prihoda (zvanično 1,1 milijardu eura). Kako?

Vlada, kažu, očekuje da će tokom jula i avgusta turistička privreda bilježiti prihode na nivou 60 odsto prošlogodišnjih da bi onda, u septembru i četvrtom kvartalu 2020. turistički promet rastao za 10 odsto. Gdje su u tim kalkulacijama najave drugog talasa epidemije korona virusa? Možda u Vladi računaju da će jesenas snijeg poraniti na ovdašnja skijališta, ili će turiste u Crnu Goru dovesti predstojeći izbori. Koliko aktuelne političke svađe i haos u turističkoj prijestonici pomažu spašavanju loše započete sezone? A koliko će doprinijeti nastavak protestnih litija i rast tenzija koje je već proizvela njihova najava. Tu ponovo prednjači direktor Uprave policije Veselin Veljović, demonstrirajući svoju spoznaju epidemiološke situacije u zemlji.

Kalkuliše li se u Vladi sa sve izvjesnijim odsustvom turista iz zemalja EU makar tokom prve polovine ljeta? Registruje li neko od nadležnih da je hrvatska turistička ponuda u ovom trenutku jeftinija od naše? Iako se oni, kao članica EU, uveliko nadaju i turistima na koje mi u ovom trenutku ne možemo računati u ozbiljnijoj mjeri… Bilo bi, uglavnom, mnogo dobro da se ostvare Vladine ekonomske projekcije iz predloženog rebalansa. I jednako neočekivano. Zato se treba pripremiti za drugi, postizborni, rebalans državnih prihoda i rashoda za 2020. godinu. I bitno drugačiju sliku stvarnosti koju će nam on ponuditi.

Do tada,  evo nekoliko podataka koji pokazuju da Vlada, možda, i ne shvata u postpunosti situaciju u kojoj se svi skupa nalazimo.

Treći put u šest godina iz Vlade pokušavaju da kašnjenje izgradnje prioritetne dionice auto-puta predstave kao uštedu u državnom budžetu. Dok i dalje nemaju jasnu ideju kako da završe započeti projekat. Prvo je Vujica Lazović objašnjavao kako je država sačuvala 100 miliona zato što prve godine gradnje dionice Smokovac – Mateševo nije urađeno ništa. Baš  ništa, pa smo tek naredne godine saznali da ugovoreni posao, zapravo, i ne obuhvata petlju Smokovac i pristupne puteve iz Podgorice. Kao ni struju i vodu duž saobraćajnice. Sad smo stigli do priznanja da izgradnja puta neće kasniti godinu nego dvije. Možda i više, obistine li se obećanja da dionica neće biti puštena u saobraćaj prije pribavljanja svih, zakonom propisanih, dozvola. Pošto se tamo, prema nezvaničnim informacijama koje do nas stižu, sve više fušeriše. Kako bi se uštedjeli vrijeme i novac a zadovoljili rastući apetiti privilegovanih.

Vlada je predočila plan po kome će, uz 50 miliona koje će uštedjeti kasneći sa gradnjom auto-puta, nešto novca ušparati i među drugim budžetskim rashodima. Recimo plate. Iznos neto zarada zaposlenima u javnoj upravi biće smanjen za dva miliona. Sa nepunih 300 na 297 miliona, ili približno za jedan odsto. Još tri miliona država će, do kraja godine, da uštedi na troškovima izrade i održavanja softvera. Pa će u tu svrhu, umjesto planiranih 20,4 miliona potrošiti samo 17,5 miliona. Ima još: Vlada će  na račun konsultantskih usluga uštedjeti čak 23 miliona. I potrošiti samo 28. Pošto je u orginalnom budžetu u ovu svrhu bilo opredijeljeno više od 50 miliona. Štedjeće se i na ostalim ličnim primanjima, reprezentaciji, gorivu, službenim putovanjima, subvencijama, ostalim troškovima

Neke će budžetske stavke, zato, značajno porasti. Budžetska rezerva će sa 20 biti povećana na 131 milion. Eto novca za investicije u – glasače. I novi mandat DPS-a i njenih satelita. Budžetska rezerva, godinama , predstavlja Ali-babinu pećinu ovdašnjih vlasti. Tu se skladišti  novac namijenjen favorizovanim i podmitljivim, nakon što je vlast ozakonila svoje pravo da tim parama raspolaže mimo volje i znanja ovdašnje javnosti.

„Ministarstvo finansija je za četiri mjeseca… iz budžetske rezerve pravnim licima isplatilo oko 6,3 miliona, ali kriju kome su proslijedili čak 70 odsto tog novca, odnosno 4,8 miliona eura“, stoji u jednoj od zajedničkih objava medija i NVO sektora za vrijeme Markovićeve Vlade. „Za ovako netransparentan rad Ministarstvo se poziva na Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI), pa je veći dio isplata označen stepenom tajnosti interno…“.

Da nije u pitanju propust nego naum vlasti da za svoj račun raspolažu našim novcem, pokazala je prošlogodišnja odluka Ministarstva javne uprave koje nije odobrilo pokretanje elektronske peticije kojom je deset nevladinih organizacija, pod sloganom Naš novac, njihovi stanovi i tajni fondovi od Vlade tražilo da objavljuje informacije o trošenju sredstava iz budžetske rezerve i stanovima koje dijeli funkcionerima. Nije prošlo. Vlada u taj zabran javnost ne pušta.

Uz 340 miliona novih kredita, izvršna vlast računa da će privreda, u odnosu na prošlu godinu, izgubiti nešto više od 320 miliona prihoda. I još neodređen broj radnih mjesta (u hiljadama). To će usloviti pad društvenog proizvoda za 6,8 odsto. Naredne godine, kažu, slijedi rast BDP-a od nepunih pet odsto. To znači da ćemo se, ekonomski, na početak ove godine vratiti tek negdje sredinom 2022. Pod uslovom da neko, opet, nije omanuo u prognozama. Na našu štetu.

„Treći paket ekonomskih mjera, koji priprema Vlada, omogućiće očuvanje i restrukturiranje crnogorske ekonomije, održavanje postojećih investicija i stvaranje pretpostavki za podršku novim investicijama i diversifikaciju naše ekonomije“, poručeno je, nedavno, sa nekog od Vladinih sastanaka. Kratak prevod: crnogorska ekonomija nije dobro. Treba je  hitno ozdraviti i suštinski mijenjati. Makar dok ne počne predizborna kampanja. Onda ćemo opet slušati samohvalisave ode lideru u regionu. Uz javnu zahvalnost donatorima. I tajne dilove.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ISTRAGA UBISTVA NOVINARKE DAFNE KARUANE GALIZIJE – OD MOŽURA DO MALTE: Ima neka tajna veza

Objavljeno prije

na

Objavio:

 „Moja majka je istraživala Konrada Mizzija, Keitha Schembrija i Josepha Muscata još od njihovog dolaska na vlast 2013. godine. Uvijek je bila sumnjičava prema Elektrogasu“, kaže za Monitor Matthew Caruana Galizia. „Takođe je bila sumnjičava prema sporazumu u Crnoj Gori, jer je on uključivao iste ljude i kompanije“

 

Kompanija 17 Black, koja se nalazi u vlasništvu Jurgena Fenecha, malteškog biznismena koji je uhapšen zbog uključenosti u ubistvo novinarke Daphne Caruana Galizia, povezana je s kompanijama koje su kupile crnogorsku vjetroelektranu Možura.

To je rezultat istraživanja Reuters i Times of Malta koje je nedavo objavljeno.

Matthew Caruana Galizia, istraživački novinar sa Malte i sin ubijene novinarke Daphne Caruana Galizia, koji je sa svojom majkom istraživao ove malverzacije, kazao je za Monitor da je upravo to motiv ubistva.

„Počevši otprilike 10 meseci prije njenog ubistva, pomagao sam svojoj majci da istraži ogromno curenje elektronske pošte i dokumenata iz Electrogasa. Kompanijom su u to vrijeme upravljali Jorgen Fenech, malteški državljanin i Turab Musaiev državljanin Azerbejdžana“, kazao nam je Matthew Caruana Galizia. On dodaje da je njegova majka istraživala sve ljude koji su bili uključeni u ovaj dogovor u Crnoj Gori. „Moja majka je istraživala Konrada Mizzija, Keitha Schembrija i Josepha Muscata još od njihovog dolaska na vlast 2013. godine. Uvijek je bila sumnjičava prema Elektrogasu, od početka. Takođe je bila sumnjičava prema sporazumu u Crnoj Gori, jer je on uključivao iste ljude i kompanije“, dodao je on.

Daphne Caruana Galizia ubijena je bombom koja je bila postavljena u njen automobil u oktobru 2017. godine.

Njen sin ranije je objasnio da je u februaru 2017, osam mjeseci prije ubistva, njegova majka dobila informaciju da je Konrad Mizzi, tadašnji malteški ministar energetike, uključen u neki sumnjivi dogovor u Crnoj Gori, pa je krenula da istražuje. „Sve ove kompanije i ljudi su bili dio mreže za pranje novca i razgranate šeme u više zemalja, uključujući Crnu Goru, Maltu, Panamu, Novi Zeland, Azerbejdžan, Švajcarsku“, pojašnjava sin ubijene novinarke.

Prema istraživanju Reutersa u mjesecima prije ubistva 2017. godine, malteška novinarka Daphne Caruana Galizia bila je na tragu offshore kompanije pod nazivom 17 Black Limited. Nije znala ko je vlasnik kompanije registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali je bila sigurna da je postavljena kako bi se kroz nju provodile korumpirane isplate liderima Malte, o čemu je, bez dokaza, pisala u svom blogu.

U februaru 2017. godine Daphne, koja se fokusirala na korupciju, pisala je o misterioznoj kompaniji iz Dubaija. U jednom svom tekstu  je napisala da postoji veza između te kompanije i političara sa Malte, ali nije ponudila konkretne dokaze, s obzirom na to da nije mogla otkriti ko je bio vlasnik kompanije.

Osam mjeseci kasnije, Caruana Galizia ubijena je bombom koja je bila postavljena u njenom automobilu. Tijelo je pronašao njen sin Matthew Caruana Galizia. Reuters je kasnije u svojoj istrazi otkrio da je jedan od najbogatijih biznismena Malte Yorgen Fenech vlasnik 17 Black kompanije. Fenech je uhapšen krajem novembra 2019. zbog umiješanosti u ubistvo novinarke, a kasnije je i zvanično optužen.

Podstaknut političkom i pravnom krizom u zemlji nastalom zbog istrage o ubistvu istraživačke novinarke, premijer ove zemlje Joseph Muscat koji je bio rado viđen gost i poslovni partner vlastima u Crnoj Gori, dao je ostavku krajem prošle godine.

Aktivnosti 17 Black Limited kompanije ostale su obavijene velom tajne, no istraživanje koje su sproveli Reuters i Times of Malta donijelo je neke nove informacije.

U decembru 2015. godine, 17 Black kompanija ostvarila je ranije neotkrivenu dobit od 4,6 miliona eura, kada je državna energetska kompanija Enemalta kupila vjetroelektranu u Crnoj Gori, navodi Reuters u svojoj istrazi. Kupovina je uslijedila nakon nekoliko putovanja u Crnu Goru i pregovora koje je vodio tadašnji ministar energetike Malte Konrad Mizzi.

Istog mjeseca, računovođa koji je radio za Mizzija i tadašnjeg šefa osoblja premijera Keitha Schembrija, napisao je mail u kojem se navodi da njih dvojica trebaju da dobiju isplatu od 17 Black za usluge koje nisu precizirane.

Bivši ministar energetike Mizzi za Reuters je rekao da nema veze sa 17 Black te je osporio da „email mog provajdera navodi da bi mogao ostvariti profit”. Na pitanje o svojim putovanjima u Crnu Goru, Mizzi je odgovorio da je njegova uključenost u taj projekat bila u svojstvu ministra odgovornog za Enemaltu, koji je predstavljao cjelokupnu energetsku politiku. Tvrdio je da nije uključen u koruptivne ugovore.

I pored opsežnog istraživanja, Reuters nije pronašao dokaze da je 17 Black kompanija platila Schembrija i Mizzi. Postoji, međutim, i nezvanični dio priče. Izvori koji su bili direktno uključeni u transakciju su za Reuters ispričali kako se sve odigralo: Cifidex je kupio dionice od Ferse za tri miliona eura posuđenih od 17 Black. Nakon što je Cifidex prodao dionice Enemalti, vratili su tri miliona 17 Black kompaniji, plus dodatnih 4,6 miliona eura „udjela u dobiti”. Reuters nije mogao utvrditi šta je 17 Black uradio sa profitom.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na adresi www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo