Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVAK RATA KOTORSKIH NARKOKLANOVA: Smrt vreba od Kijeva do Marbelja   

Objavljeno prije

4 godine

na

Šest godina od početka obračuna, rat kotorskih klanova ne gubi na intenzitetu. Nakon atentata na Radoja Zvicera uslijedio je, prema sumnjama policije, odgovor  kriminalne organizacije pod njegovom kontrolom: ubistvo u Marbelju i pokušaj ubistva u zatvoru u Spužu

 

Hici kojima je, u utorak, u španskoj Marbelji ubijen Baranin Miloš Peruničić (41), mogu biti osveta za rafale koji su tačno nedjelju ranije ispaljeni u jednog od vođa kavačkog klana Radoja Zvicera u Kijevu. U toj sačekuši Zvicer je teško ranjen.

Slučajno ili ne, ali u srijedu, sat nakon što su mediji objavili informaciju  o ubistvu Peruničića, iza zidina spuškog zatvora teško je ranjen Nikšićanin Ranko Radulović, koji takođe, prema tvrdnjama  tužilaštva, blisko sarađuje sa pripadnicima škaljarske kriminalne grupe. Podsjetimo, Radulović je u pritvoru zbog optužbi da je sa albanskim državljaninom Erogenom Brajovićem i Kotoraninom Igorom Vukotićem planirao likvidacije više policijskih funkcionera, glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina, i više navodnih članova konkurentskih kriminalnih grupa.

Njega je, tokom šetnje u pritvorskoj jedinici zatvora u Spužu, napao Nikola Drecun koji ga je ubo improvizovanim bodežom. Drecun je označen kao osoba bliska kavačkom klanu. A Radulović je, izgleda, prošao bez težih posljedica (nakon medicinske intervencije u podgoričkoj bolnici vraćen je u Istražni zatvor istog dana).

Miloš Peruničić u Marbelju nije imao toliko sreće. Dobro obaviješteni sagovornici Monitora iz bezbjednosnih struktura objašnjavaju da je ubijeni, koji je crnogorskoj javnosti, ali i policiji gotovo nepoznat, jedan od prijatelja vođa baraske kriminalne grupe kojom rukovode Jovan Đurović i Alan Kožar, a koji usko sarađuju sa pripadnicima škaljarskog klana.

To dobija na značaju kada se imaju u vidu vijesti koje stižu sa drugog kraja Evrope: U pokušaju ubistva Zvicera učestvovalo je najmanje pet osoba. Jedan od onih koji su pucali u njega je Stefan Đukić, Baranin operativno označen kao pripadnik kriminalne grupe Alana Kožara za kojim je crnogorska policija raspisala Interpolovu potjernicu zbog ubistva Jovana Klisića 1. novembra prošle godine u Baru.

Prema pisanju španskih medija, Peruničić je ubijen dok je šetao. Na očigled brojnih svjedoka, 1. juna oko 14 sati u Ulici Artura Rubinštajna, na pješačkom prelazu prišao mu je muškarac obučen u mornarsko odijelo i ispalio nekoliko hitaca u njega.

,,Prilično mirno stajao je i pucao”, ispričao je očevidac za portal sevilla.abc.es. Navodno, nekoliko metara dalje čekao ga je pomagač na kawasakiju, a potom su se odvezli.

Ubijeni Peruničić je kod sebe imao bosanske papire, kako saznaje Monitor, na ime Slaviše Zekića, zbog čega su bili potrebni sati da se sa sigurnošću utvrdi identitet žrtve. Potom je o zločinu obaviještena i crnogorska policija. Zvanično, motiv ubistva za sada nije poznat, a u španskim medijima pojavila se informacija da je napadač uhapšen. Međutim, među španskim portalima ima i onih koji večeras (srijeda) tvrde da je taj muškarac uhapšen greškom, i da je riječ o agentu jedne od španskih bezbjednosnih službi.

„Nacionalna policija, uz podršku lokalnih policajaca, uhapsila je muškarca kao osumnjičenog na Avenidi Ricarda Sorianoa. Njegov izgled odgovarao je karakteristikama napadača. Ubrzo nakon toga utvrđeno je da se radi o agentu Civilne garde koji nosi svoje regulatorno oružje, pa je odmah pušten na slobodu, piše marbellaconfidencial.es.

Hapšenjem napadača vjerovatno bi bio razjašnjen i motiv zločina, odnosno nedoumica da li je u pitanju nastavak obračuna kotorskih kriminalnih klanova ili je po srijedi nešta drugo. Naime, ubijeni je sestrić Slobodana Đurovića zvanog Kardinal koji je prema evidencijama hrvatske policije važio za jednog od mafijaških šefova u Amsterdamu, zbog čega će se provjeravati da li je, možda, motiv likvidacije u Marbelji osveta zbog nepočinstava Peruničićevog rođaka. Đurović je, inače, osuđen na 23 godine zatvora u Hrvatskoj, zbog učestvovanja u organizaciji ubistva vlasnika Nacionala Iva Pukanića i njegovog saradnika Nike Franića.

Sada je na istražiteljima da pokušaju da utvrde da li ubistvo Peruničića ima veze sa ranjavanjem Radoja Zvicera.

Vijest o atentatu na Zvicera obišla je Balkan, a crnogorski istražitelji dan kasnije pohvalili su se da su u rasvjetljavanju tog zločina  učestvovale i njihove kolege. ,,Službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su kroz neposrednu komunikaciju i direktnu razmjenu operativnih informacija sa kolegama iz Ukrajine učestvovali u rasvjetljavanju krivičnog djela ubistvo u pokušaju koje je izvršeno 26. maja na štetu crnogorskog državljanina R.Z”, saopštili su tada iz UP.

Izostalo je objašnjenje na koji način su to oni pomogli, pa se prosto nameće i pitanje da li su uopšte mogli dati valjane operativne podatke o ovom slučaju, budući da Zvicera godinama operativno označavaju da zajedno sa Slobodanom Kašćelanom rukovodi kavačkim klanom, ali protiv njega – za šest godina koliko traje rat sa škaljarcima  – nijesu prikupili dovoljno dokaza za raspisivanje potjernice, iz bilo kog razloga, a ne za tako teške optužbe kao što je vođa narkoklana.

Ni njegov navodni pertner nije formalno optužen za rukovođenje (ili makar članstvo) kriminalnom organizacijom, pa se Kašćelan trenutno sa slobode brani od optužbe da je počinio krivično djelo zelenaštvo. To je možda najbolji pokazatelj operativnog rada crnogorskih istražitelja i validnosti dokaza koji oni prikupljaju tokom, kako oni to vole reći, „opsežne i detaljne istrage“, koja u većini slučajeva traje mjesecima a nerijetko i godinama.

Ukrajinski mediji, opet, tvrde da je Zvicer nesmetano boravio u jednom od najprestižnijih stambenih kompleksa u njihovoj prijestonici, „bez  obzira na to da je skoro tri godine na međunarodnoj potjernici“. Ova informacija nema potvrdu pošto crnogorska, ali ni ukrajinska policija nijesu zvanično saopštile ko je, kada i zbog čega raspisao crvenu potjernicu za ranjenim Kotoraninom. Ako je ona, uopšte, raspisana.

Zvicer, podsjetimo, nije uhapšen u velikoj policijskoj akciji u septembru 2016. godine, kojom su kavčani na kratko razbijeni. Pominjan je samo u nezvaničnim razgovorima sa pripadnicima bezbjednosnog sektora, jer je prema policijskim informacijama upravo on ostao bez izuzetno vrijednog tovara kokaina koji je Goran Radoman (prva žrtva rata zakrvljenih kotorskih klanova) krajem 2014. godine odnio iz jednog stana u Valensiji.

A jedna od priča koje nam ovih dana stižu iz Ukrajine kaže kako je 38-godišnjem Kotoraninu život spasila njegova tri godine mlađa supruga Tamara Zvicer, tako što je uzvratila vatrom napadačima na njenog supruga.

,,Njena akcija nije dozvolila ubicama da na licu mjesta ‘dokrajče’ žrtvu i ispale hitac kojim bi ga ovjerili. Dama je natjerala pucače u bijeg”, objavio je portal Detective-info uz fotografije naoružane Tamare Zvicer. Oni tvrde da ukrajinska policija nije pronašla oružje koje je koristila: ,,Istraga posebno zanemaruje činjenicu da oružje za vrijeme pokušaja ubistva 26. maja nijesu koristili samo napadači. Policija nije pronašla pištolj ili čaure ispaljene iz oružja koje je mlada Crnogorka koristila tokom obračuna. Ona je vjerovatno bacila pištolj”.

Zbog pokušaja ubistva Kotoranina, ukrajinska policija tokom iste noći uhapsila je Baranina Stefana (ranije Mandića) Đukića (30), Podgoričanina Emila Tuzovića (30) i Nišlije Petra Jovanića (46) i Milana Brankovića (31). Đukić i Tuzović navodno su članovi barskog ogranka škaljarskog klana.

Dan kasnije uhapšen je i službenik Nacionalne policije Ukrajine Rostislav Černobrivi, kojeg kolege sumnjiče da je pomagao napadačima. Ukrajinski mediji prenose i da je tamošnja policija odbila da na bilo koji način komentariše status ,,policajca” u istrazi ubistva Kotoranina.

Šest godina nakon prvog obračuna u Valensiji, rat kotorskih narko klanova i dalje traje, ne gubeći na intenzitetu. Dosadašnji bilans je 46 mrtvih među kojima je i više slučajnih žrtava i desetine ranjenih  u krvavim obračunima širom Evrope. A kraj se ne nazire.

 

Stari akteri, novi problemi u Spužu

Pokušaj ubistva Ranka Radulovića uslijedio je dan nakon što je robijaš Ivan Vujović napao dvojicu službenika spuškog zatvora, u paviljonu C Kazneno-popravnog doma. Osuđeni ubica je, kažu, incident započeo lomljenjem zatvorskog inventara.

,,Imenovani je tom prilikom uništavao invertar prostorije u kojoj je bio smješten, odbio da postupi po naređenju službenih lica, vrijeđao službenike obezbjeđenja, a zatim je i izvršio napad na službena lica u obavljanju službenog zadatka. Intervencijom ovlašćenih službenih lica savladan je otpor zatvorenika“, saopšteno je iz uprave spuškog zatvora uz informaciju da su dvojica napadnutih službenika zadobili lakše povrede.

Vujović je, inače, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva Radomira Savovića 2008. godine. Zbog incidenata u spuškom zatvoru, on je 2013. godine po kazni prebačen u bjelopoljski zatvor, odakle je 24. decembra 2015. godine pobjegao. Uhapšen je u novembru naredne godine u Njemačkoj, u blizini granice sa Holandijom.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo