Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RADE MILOŠEVIĆ NA SLOBODI ČEKA OPTUŽNICU: Duvanski dim nad tužilaštvom

Objavljeno prije

na

Pet osoba je uhapšeno pod sumnjom da su cigarete, namijenjene za uništavanje u nikšičkoj fabrici „Javorak“, u dosluhu sa državnim službenicima, krijumčarili iz Crne Gore

 

Crna Gora je decenijama u međunarodnim krugovima prepoznata kao “središte šverca cigareta” ovog dijela Evrope. U više izvještaja “Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” navodi se da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, dok je njegovo središte – Crna Gora.

Vlasti nakon detronizacije Demokratske partije socijalista (DPS), nijesu mnogo popravili međunarodnu sliku o Crnoj Gori kao epicentru duvanske mafije. Vlada Zdravka Krivokapića donijela je odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u „slobodnoj zoni“ Luke Bar, mjestu gdje su se nesmetano i gotovo bez kontrole obavljale švercerske aktivnosti. I nakon što su slobodnu zonu i praktično zatvorili godinu kasnije, pokazalo se da bezcarinska zona nije bila jedina olakšica i lak prolaz švercerima cigareta na crnogorsko i balkansko tržište.

Vrata za šverc otvorali su ljudi iz sistema, koji su bili zaduženi da štite državni interes i sprječavaju kriminal. Međutim, nove vlasti su iste te ljude zadržali na pozicijama odlučivanja, dok su u sistem uveli i neke nove ljude.

To je pokazalo i hapšenje bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, bliskog partijskog saradnika premijera Dritana Abazovića. On je osumnjičen da je bio organizator kriminalne grupe, koja je švercovala zaplijenjene cigarete. Navodno je saradnicima pružao logističku podršku sa pozicije direktora Uprave prihoda i carina, u čijoj nadležnosti je bilo uništavanje oduzetih cigareta. Pored njega uhapšeno je više zaposlenih u Upravi, koji su navodno pomagali u ovom poslu.

Uprava prihoda i carina organizovala je prvo uništavanje, 30. juna prošle godine, u nikšićkoj privatnoj fabrici “Javorak“. U toj operaciji, mimo znanja Uprave policije, pred komisijom UPC koju je imenovao Milošević, uništen je dio zaplijenjenih cigareta, ali nikada nije javno objelodanjeno koliko paketa. Iz SDT-a su tada saopštili da u pećima nije spaljen kompletan kontingent cigareta popisan u dokumentima Uprave prihoda i carina, već da je dio oduzetih paketa završio u krijumčarskom lancu.

Prije nekoliko dana, otkriveno je da navodna Miloševićeva grupa nije jedina koja je zloupotrebljavala sistem spaljivanja u fabrici „Javorak“. Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) uhapšeno je pet osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa švercovali cigarete od kraja 2018. do novembra 2020. godine, a među kojima su i članovi komisije Uprave prihoda i carina za uništenje oduzete robe – cigareta.

Uhapšeni su Marko Mićković iz špediterske firme „Knjaz“, Ratka Mandić, direktorica špediterske firme iz Bara Atlant agent, Nikšićanin Mileta Simanić, zatim Đoko Lješković i Rajko Đurović. Prema dostupnim informacijama, za organizatora kriminalne grupe označen je Nikšićanin Ivan Mićković, ali on nije uhapšen.

Prema prijavi tužilaštva, Mićković je, preko drugih pripadnika organizacije, vrbovao i Zorana Pavićevića, koji je bio predsjednik Komisije za uništenje oduzete robe – cigareta (Uprave prihoda i carina), zatim članove ove komisije Igora Pavićevića, Milutina Pejovića i Nebojšu Adamovića, kao i Đoka Lješkovića iz preduzeća Sava trans d.o.o. Cetinje, ali i više neidentifikovanih osoba.

Članovi komisije su za ove prljave poslove dobijali pozamašne novčane iznose – po 1.250 eura, po isporuci. Kada bi cigarete bile dovezene u Nikšić, u fabriku „Javorak MB“ u čijim pećima je trebalo da budu spaljene, članovi državne komisije su pravili „papire“ kao da je čitav kontingent uništen, a u pećima bi bilo spaljeno svega pet odsto tovara. Ostalo je kamionima transportovano dalje. Nakon saslušanja specijalni tužilac Jovan Vukotić odredio im je zadržavanje do 72 sata, a sud im je kasnije odredio pritvor do 30 dana.

Izvor Monitora tvrdi da ovdje nije kraj hapšenjima.

Inspektori su tokom pretresa privremeno oduzeli nekoliko kamiona, građevinskih mašina, automobila i novac… Prema nezvaničnim infomacijama, uhapšene osobe bile su veoma važna karika u švercerskom lancu i reeksportu cigareta, koji je godinama funkcionisao od Luke Bar ka drugim tržištima… Tokom 2018. godine dogodilo se nekoliko velikih zaplijena cigareta u međunarodnim akcijama, a vrijednost oduzetih cigareta iznosila je oko 43 miliona eura. Izvori iz istrage tvrde da je veliki dio ovih cigareta najvjerovatnije završio ponovo na ilegalnom tržištu.

Advokat Ratko Pantović kazao je Vijestima da je njegov branjenik Marko Mićković negirao izvršenje krivičnih djela koja mu stavljaju na teret i pred tužiocem Vukotićem objasnio odakle poznaje ostale osumnjičene.

“Dio dokaza koji ima SDT počiva na Sky aplikaciji i određenim iskazima svjedoka. Moj branjenik je rekao da nema nikakve veze sa švercom cigareta, niti sa spaljivanjem istih, niti je kupovao takve cigarete. Objasnio je da je radnik špedicije ‘Knjaz’ i da je preko posla upoznao sve ostale koje pominje tužilaštvo. Detaljno je ispričao kakve odnose ima sa njima, odnosno, da oni počivaju jedino na poslu špedicije i carinjenja robe”, kazao je Pantović.

Sa druge strane, Rade Milošević je , nakon odluke Vrhovnog suda, pušten na slobodu uz zabranu napuštanja mjesta boravka i redovno javljanje policiji.

Milošević je, nakon izlaska iz pritvora, kazao da je slučaj protiv njega “velika namještaljka” i da sad završavaju iza rešetaka oni iz UPC koji su radili protiv njega. Sada se, rekao je, ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo članovi organizovane kriminalne grupe koja djeluje od 2018. godine.

„Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi… “, kazao je Milošević.

Advokat Vladan Bojić kazao je da je Milošević na sobodi i da nije bilo pravno moguće ni razumno kod ovolikog proširenja istrage podići optužnicu. On je rekao da poslije svega njegov klijent i te kako ima šta da kaže ali da sada, za tako nešto nije trenutak, budući da je slobodu ugledao poslije šest mjeseci, kako kaže, neosnovanog pritvora.

„Proizilazi da SDT sumnjiči neko sasvim drugo lice da je još 2018. osnovalo predmetnu OKG. Mišljenja sam da je ta OKG davno osnovana i da taj mehanizam funkcioniše unazad decenijama kako sam doslovno izjavio i prije pola godine“, pojašnjava Bojić tvrdnju da Milošević nije mogao osnovato OKG koja je svoje ilegalne poslove obavljala godinama prije njegovog stupanja na dužnost u UPC.

A Rade Milošević kaže da će insisitirati da mu se sudi pred televizijskim kamerama, ukoliko bude optužen, i najavljuje tužbu protiv Crne Gore zbog nezakonitog pritvora.

„Sve ću učiniti što je u mojoj moći da obezbijedim da suđenje bude javno i da građani Crne Gore vide na osnovu čega sam ja pritvoren na osnovu čega sam držan u pritvoru šest mjeseci bez ikakvih dokaza na osnovu riječi ’rekla kazala’. I bitna stavka – tužiću državu Crnu Goru pred sudom u Strazburu.“

U cijeloj priči o novim i starim „švercerima“ cigareta (niko nije kriv dok se to i ne dokaže na sudu) izgleda da je zaboravljen jedan detalj: gdje su cigarete vrijedne desetine miliona eura zaplijenjene prošle godine? Nakon hapšenja Miloševića utihnule su priče o njihovom spaljivanju ali i najave da će ih država prodati kako bi ojačala prihodnu stranu budžeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo