Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEOBIČNI TROŠKOVI PODGORIČKE ČISTOĆE: Cvijeće i slatkiši

Objavljeno prije

na

Dok građani Podgorice negoduju zbog neažurnog odvoza smeća, nove gradske vlasti kao krivca optužuju bivšeg DPS direktora Čistoće Andriju Čađenovića. Umjesto ulaganja u preduzeće on je, kažu, novac trošio na cvijeće i slatkiše. Slučajem će se pozabaviti tužilaštvo, a građani još čekaju da služba odvoda smeća profunkcioniše

 

Sa računa podgoričke ,,Čistoće” samo u aprilu, u dva dana, za čokolade i štapiće plaćeno je skoro hiljadu eura, a to komunalno preduzeće često je trgovalo i cvjetne aranžmane, pa je jedan takav 15. marta plaćen 401,72 eura. To, pored ostalog, pokazuju analitičke kartice sa konta ,,troškovi reprezentacije u zemlji” za posljednje četiri godine, u koje su Vijesti imale uvid.

Osnivač tog javnog preduzeća je Glavni grad, a njime je od februara 2019. donedavno rukovodio Andrija Čađenović iz Demokratske partije socijalista. Njemu je mandat istekao 13. juna, a na ponudu da pređe na drugo radno mjesto u Čistoći odgovorio je zahtjevom da mu se isplati otpremnina u iznosu 24 neto zarade, što je nešto preko 38,5 hiljada.

Navikao je Čađenović na funkcionerski život, a analitičke kartice pokazuju da su sa računa ,,Čistoće” u 2020. godini cvjetni aranžmani plaćeni krajem jula, tada u iznosu 150 eura, pa krajem avgusta skoro 100, krajem septembra još 150 eura, mjesec kasnije još 100 eura, pa u decembru skoro 200 – ukupno oko 700 eura.

Pored cvijeća, trošilo se i na slatkiše. Skoro 3.000 eura potrošeno je samo na grickalice, bombone i čokolade, krajem januara 2021. je za oko 230 eura kupljeno bombona, badema i lješnika, mjesec kasnije 217 eura plaćeni su bomboni, ferero, badem. U martu potom u iznosu 300 eura, sa računa ,,Čistoće” plaćeni su bomboni i kinder čokolade. U junu iste godine, za ,,Milku” i brazilski orah plaćeno je skoro 400 eura, a u avgustu za ,,lješnik, rafaelo, milka” preko 350.

I dok su jedni uživali u slatkim delicijama, ista dokumentacija pokazuje da se „za sendviče za radnike” obično troši 10 do 20 eura. Bogatije je bilo tokom izbora, pa je tako, prema dokumentaciji, na dan održavanja parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020, iz kase ,,Čistoće” kupljeno sendviča u vrijednosti 500 eura.

Nakon odlaska Čađenovića, novi Odbora direktora “Čistoće” i njegov predsjednik Milan Vukadinović iz Demokrata iznio je niz optužbi  na račun poslovanja tog Društva u vrijeme mandata Čađenovića. Pored ostalog, da je ,,Čistoća” na ime donacija, sponzorstva i pomoći za četiri godine isplatila više od 380 hiljada eura, a da je bivše rukovodstvo zaposlenima naredilo da izbrišu podatke o tome kome se novac daje. Ranije je objavljena izjava rukovoditeljke službe računovodstva Dragane Vasić da su podaci o tome kome se daju donacije, sponzorstva i pomoć brisane jer su to od 2021. usmeno tražili Čađenović i tadašnja predsjednica Odbora direktora Stanislava Martinović.

Iz nove gradske uprave najavili su da će poslovanje “Čistoće” u vrijeme mandata Čađenovića biti predmet Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

,,Svu dokumentaciju uputićemo SDT-u, od kojeg očekujemo da u najskorijem roku preduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti. Naša je obaveza da dokumentaciju učinimo dostupnom SDT-u, oni neka dalje preduzimaju obaveze iz svoje nadležnosti… Siguran sam da nadležnim državnim institucijama neće biti problem da u najkraćem roku privedu licu pravde lica odgovorna za vršenje nezakonitosti”, kazao je juče zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović iz Demokrata.

Čađenović se oglasio povodom ovih navoda, tvrdeći da je sve radio po zakonu: ,,Za svaki nihov pokušaj moje diskreditacije, imam desetine neospornih i ubjedljivih argumenata, utemeljenih u zakonu, koje svako može da razumije, ali očito ne i zamjenik gradonačelnice i predsjednik Odbora direktora Čistoće”.

,,Miješajući babe i žabe, sponzorstva u opremi i izvođenju radova za čišćenje drugih crnogorskih gradova, podršku sportskim društvima i brojnim gradskim manifestacijama, sa pomoćima za liječenje i socijalno najugroženijim građanima Podgorice, zapravo su pokazali svoju nehumanost. Ali, to neka njima služi na čast”, rekao je Čađenović i dodao  da nije tačno da je ikada bilo šta ,,tajio” ili ,,naređivao” da se nešto ,,skriva i krivotvori”.

Ko je u pravu možda istraži tužilaštvo. Vukadinović objašnjava da dojučerašnji izvršni direktor “Čistoće” nije za sobom ostavio punu kasu i da se u pitanje dovodi isplata junske plate zaposlenima. Šaranović je na ovonedjeljnoj konferenciji za štampu istakao da je ,,situacija u preduzeću alarmantno teška i ozbiljno je ugrožena sposobnost Društva da obavlja svoju osnovnu funkciju”.

,,U ‘Čistoći’ od 31 vozila za odvoz otpada, više od pola nije u funkciji, samo 14 vozila je u operativnom stanju. Od 13 autokipera koji se koriste za odvoz tzv. šuta, sedam je u funkciji, a Društvo posjeduje i šest radnih mašina, od kojih su samo dvije u operativnom stanju”, kazao je  Šaranović, dodajući da to možda pokazuje da jesu opravdane pritužbe sugrađana da se odvoz otpada u užem gradskom jezgru i prigradskim naseljima ne odvija kako bi trebalo.

Ne možda, nego su sigurno opravdane optužbe građana Podgorice koji svojim očima vide da se posljednjih nedjelja smeće često ne odvozi nego se diljem grada danima gomila i stvaraju se mini deponije pokraj kontejnera.

Šaranović je kazao i da su u ,,Čistoći” zatekli ,,groblje mašina”, starih tek nekoliko godina. Cvijeće i slatkiši sigurno nijesu pomogli u njihovom održavanju.

R.M.

Komentari

Izdvojeno

TRAGOM PISANJA MONITORA O NOVOM STUDENTSKOM DOMU: Vladino čišćenje  

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Govorili ste o tome da je kupljeno nešto? Nije, mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta”, odgovorio je premijer na poslaničko pitanje o detaljima sumnjivog posla kupovine novog studentskog doma od Tomislava Čelebića. Monitor otkriva kako su nadležni „čistili“ urađeno nakon poništenja spornog ugovora

 

Krajem protekle sedmice u Skupštini se, na premijerskom satu, raspravljalo i o Studentskom domu u Donjoj Gorici. Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur uputila je premijeru Milojku Spajiću pitanja: ,,Objasnite javnosti situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici, od firme Čelebić, kako bi se preuredio u Studentski dom. Da li su postojale analize o potrebama studenata, zašto je odabrana ova lokacija koja je daleko od našeg najvećeg univerziteta, državnog, te koiiko je studenata iskazalo zainteresovanost za dom na ovom mjestu? Da li je predviđena izgradnja menze u ovom domu za koji bi država trebala da izdvoji 6,4 miliona eura i koliko bi to koštalo?”

Premijer Spajić je odgovorio i naveo ono o čemu je Monitor već pisao –  da je u julu raspisan tender na koji se javila samo jedna firma Čelebić City i da je prihvaćena njena ponuda od 6,3 miliona eura. Naveo je i da je 21. oktobra ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović potpisala ugovor o kupovini objekta. Nedelju dana nakon potpisivanja ugovora dobijaju negativno mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa o ovom poslu, a ministarka 5. oktobra raskida ugovor.

Premijer nije rekao da je postupak nezakont te da je mimo zakonske procedure Ministarstvo prosvjete uz saglasnost Vlade prihvatilo duplo veću cijenu koju je ponudila kompanije Čelebić City od one propisane tenderom koja je iznosila 2,9 miliona. Kao i da je sami objekat opterećen brojnim hipotekama.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STADIONI, VLAST, NAVIJAČI: Mržnja iznad zakona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Primjera iz sudske prakse u kojima se sankcioniše govor mržnje i nacionalistički ispadi na stadionima – nema. Blage sankcije uglavnom snose klubovi, a pojedinci koji prave nerede i šire govor mržnje su još uvijek izvan zakona. Monitorovi sagovornici iz Berana kažu da će se i posljednji incidenti, tokom utakmice Berane Lovćen,  završiti na prekršajnim prijavama

 

Rukometni derbi između Berana i Lovćena u nedjelju u Beranama tri puta je prekidan. Igrače sa Cetinja  navijači su gađali raznim predmetima, čak i staklenim flašama. U finišu utakmice, pojedinci su iz publike pokušali da uđu u teren i obračunaju se sa igračima Lovćena.

U navijačkoj koreografiji nijesu izostale ni baklje, kao ni klicanje Kosovo-  Srbija, Draži Mihailoviću. Igračima sa Cetinja je skandirano ustaše.

Sem štete u sportskoj sali, utakmica je završena bez povrijeđenih. Lovćen je pobijedio, a nakon gostovanja predsjednik ovog rukometnog kluba Vido Đakonović, istakao je da su čelnici Rukometnog kluba Berane bili korektni, ali da su derbi apsolutno pokvarili navijači tog kluba.

Beranska navijačka grupa Streetboys, baš na ovoj utakmici proslavila je jubilej – 30 godina postojanja. Grupa je osnovana 1994. kao navijači FK Berana. Na sajtu Balkanski navijači, naveli su svoje principe: ,,Princip slobode, jednakosti i zajedništva kao sredstvo protiv siromaštva, korupcije, nepravde i zaborava a specifičnim mentalitetom, rasnom i etničkom raznolikošću…”.

Iako Steetboysi, kako tvrde upućeni u beranske prilike, jesu etnički raznoliki, na utakmicama, pa i na ovoj posljednjoj u Beranama, ne ponašaju se tako. Nijedan od proklamovanovih  principa nije bio vidan ni na posljednjem derbiju.  Dio medija je optužio prije svega Andriju Mandića i njegove prosrpske partije da stoje iza ovog incidenta samo desetak dana prije lokalnih izbora u ovom gradu.

Sličan incident Streetboysi su napravili u oktobru 2017. u Ulcinju. Tada su na fudbalskoj utakmici FK Berane sa Otrant Olimpit klicali Ratku Mladiću, te skandirali Srbiji i klicalii –  ,,ubij Hrvata da Šiptar nema brata”. Privedeno je 15 navijača FK Berana. Sudija ih je nakon saslušanja pustio da se brane sa slobode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis

 


Boris Raonić
, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito  je ove sedmice demonstrirao kako izgleda  javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.

Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.

No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“.  Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i  opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.

Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava  sigurno  Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG  u avgustu 2021.  Novinar normalno – ništa.  Ni pomena o tome da  Raonić,  da su se sprovodili zakoni,  nije mogao biti tu gdje je sve do  2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo