Skupština Crne Gore ni u drugom glasanju nije izabrala četiri člana Sudskog savjeta, što je bio jedan od ključnih uslova za nastavak EU integracija

Crna Gora nema kompletiran Sudski savjet. A to je ključni preduslov za promjene u sudskoj grani vlasti. Pokazalo se, tako, da su proljetošnje najave deblokade pravosuđa bile, najblaže rečeno, preuranjene.

Premijer Dritan Abazović i predsjednik skupštinskog kluba koalicije Crno na bijelo Miloš Konatar formiranje manjinske Vlade, uz podršku „kriminalne“ i „neprijateljske“ Demokratske partije socijalista (DPS), pravdali su pridobijanjem neophodne većine za izbor četiri člana Sudskog savjeta, koje bira Skupština iz reda uglednih pravnika. Kasnije su iste argumente koristili kao opravdanje za žurno izglasavanje i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Međutim, nijedan od četiri predložena kandidata u parlamentu nije dobio dvotrećinsku većinu, dok je u drugom krugu tropetinsku većinu (49 poslanika) dobio samo penzionisani profesor Pravnog fakulteta Radoje Korać.

Profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć i advokat Fikret Kurgaš nijesu dobili dovoljan broj glasova, čime je agonija Sudskog savjeta produžena. Korać je dobio 65 glasova poslanika, bez glasa protiv ili uzdržanih. Za Kurgaša je glasalo 47, dok su za Šoća glasala 43 poslanika, tri su bila uzdržana. Profesor Vučinić dobio je 46, uz dva glasa protiv. Zanimljivo je da je Vučinić u prvom krugu glasanja, prije dvadesetak dana, dobio 49 glasova koji bi mu u utorak bila dovoljna za izbor. Ali, poneko se u međuvremenu predomislio. Ili procijenio da mu politički odgovara produbljivanje postojeće institucionalne krize.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović najavila je novi konkurs za popunu upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu. ,,Kako nismo izabrali sva četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika pozivam nadležno radno tijelo – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu da saglasno članu 16a Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, po isteku roka od dva mjeseca, raspiše javni poziv sve do izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u punom sastavu”, kazala je Đurovićeva na kraju sjednice.

Ugledni pravnici u Sudskom savjetu, koji su izabrani još 2. jula 2014. godine, a koji više od četiri godine rade u neustavnom mandatu, ostaće na funkciji sve do novog postupka ali i raspleta političke krize i ishoda međupartijskog dogovora o budućim kandidatima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama predviđa da ako Skupština izabere manje od četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, žrijeb određuje ko će od njih biti zamijenjen novim članom.

Privremena predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer uoči glasanja apelovala je da je krajnje vrijeme da se izaberu sva četiri člana Sudskog savjeta. „Nama je mandat produžen, evo počela je peta godina, a članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, između ostalih Dobrica Šljivančanin i Ljoro Markić, birani su 2014. Krajnje je vrijeme da se postigne ta potrebna većina. Ako se kojim slučajem to ne desi, mi po Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama nastavljamo mandat do izbora novih članova“, kazala je Simović-Zvicer.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

U Regionalni vodovod je uloženo preko 100 miliona eura, a građevinske firme su nesmetano iz korita Morače ukrale isto toliko novca ostavljajući za sobom pustoš. Nivo korita Morače je spušten za deset metara, a nivo vode u bunarima u blizini rijeke je opao za preko pet metara. Jedna od posljedica divljanja na Morači je i ugrožavanje vodosnadbijevanja primorja. I nikom – ništa

Izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre, iz kojeg se snabdijeva crnogorsko primorje, prije 15 godina iznosila je oko 2.000 litara u sekundi, a danas je to oko 700 litara, saopštio je vršilac dužnosti direktora Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković u emisiji Radija CG. On je ponovio da je najveći problem koji na to utiče izvlačenje prijeska iz korita rijeke Morače.

U Regionalni vodovod je uloženo preko 100 miliona eura, a građevinske firme su nesmetano iz korita Morače ukrale isto toliko novca ostavljajući za sobom pustoš. Nivo korita Morače je spušten za deset metara, a nivo vode u bunarima u blizini rijeke je opao za preko pet metara. Jedna od posljedica divljanja na Morači je i ugrožavanje vodosnadbijevanja primorja, jer je zbog iskopavanja šljunka iz Morače kapacitet vodoizvorišta Bolje sestre za deset godina drastično smanjen.

Prošlog petka nelegalno vađenje šljunka je ponovo bila tema na sjednici Vlade. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović se pitao da li inspekciju interesuje gdje je ukradeni pijesak, te prozvao kompanije koje imaju nelegalne objekte: ,,Zašto građevinska inspekcija ne ode da sruši te objekte i to je pitanje”. Jeste, ali za koga ako ne za premijera.

Najava vlasti da će zaustaviti krađu šljunka odavno je postala farsa. Krajem prošle godine tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je javno progovorio o onom što svako zna – da su rijeke uništavane na zvjerski način. Javašluku poluga sistema čudio se i tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: ,,Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je izjavio da je ,,Vlada  odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom. Raditi ovo godinama, na ovakav način, katastrofa je i mi smo odlučni da tome stanemo na kraj”.

Nakon decenija krađe uz amin države u novembru prošle godine uhapšeni su vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još par osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević – Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Da nešto nije u redu sa pravdom bilo je jasno kada su neposredno nakon hapšenja  kamioni Cijevne Comerc  i pored zabrane i hapšenja snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

,,Policijska akcija koja je realizovana prošle godine rezultirala je sa dvije pojave, doprinijela je porastu cijena šljunka i greze, a u drugom dijelu pokazala nemoć i neozbiljnost države.  Za sada je smanjena samo eksploatacija šljunka iz same rijeke Morače, a  zbog porasta cijena i oslobađanja odgovornosti nelegalnih eksploatatora ili kažnjavanjem istih malim novčanim kaznama došli smo do toga da se nakon akcije intezivirala eksploatacija šljunka na državnim parcelama”, kaže za Monitor Vuk Vujisić, novinar koji ovu temu, uz brojne prijetnje mještana i vlasnika građevinskih firmi, drži u stalnom fokusu javnosti.

Objašnjava da u Osnovnom državnom tužilaštvu ove slučajeve nijesu shvatili ozbiljno, pa su u nekoliko slučajeva bez istrage odbacivali krivične prijave Uprave policije. Odbačeno je čak 18 prijava. U slučajevima gdje su postojali video dokazi nije se imalo kud pa su kradljivci kažnjeni novčanim kaznama od oko hiljadu eura. Beznačajna suma koja se na krađi pijeska zaradi za par sati.

Vujisić ističe da su osim tužilaštva odgovorne i građevinska inspekcija, Uprava za inspekcijske poslove, ali i ostale službe koje su trebale da krenu u oslobađanje državne imovine i procesuiranje onih koji samo za jednu godinu sa ovog prostora ukupno prihoduju i nekoliko desetina miliona eura.

Pored uništene rijeke i ekosistema, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je iznio računicu da je do sada samo iz Morače izvučeno 138 miliona eura. Bivši ministar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. I dok je građevinski lobi zarađivao milione uništavajući Moraču, za rubriku Vjerovali ili ne je informacija iz 2016. da je Opština Podgorica na osnovu naknade za korišćenje šljunka imala prihod od 3,91 eura. Mafija je, zbog nemoći države, toliko osilila da je oko Morače na području Grbavaca i Mahale devastirala i uzurpirala stotine hiljada kvadrata državnog zemljišta.

,,Država je odmah trebala da sprovede zakone, da procesuira lica koja i danas kradu državno dobro, uništavaju životnu sredinu, uzurpiraju državno zemljište. Država ima mehanizme da sruši nelegalne separacije, da konfiskuje mašine kojima se vrši krivično djelo i procesuira odgovorne i nakon vještačenja i čiščenja prostora naplati štetu. Stvari su ovdje jednostavne, pitanje je samo političke volje i to da li su službenici ogrezli u korupciji. Da postoji političke volje sve bi se riješilo pa čak i procesuirali korumpirani službenici koji štite kradljivce šljunka i uzurpatore”, ističe Vujisić.

Iako je očigledno da sem retoričke, prave političke volje i odlučnosti nema, Vujisić se nada da će djelovanje novinara, pojedinih građana, Zorana Lakušića iz Regionalnog vodovoda, i prije svega Institucije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, dovesti do toga da osim samih eksploatatora u budućem periodu odgovaraju i službenici koji su zbog nesavjesnog rada u službi potpomogli eksploataciju ili nisu radili svoj posao kako bi istu zaustavili.

,,Sav dokazni materijal predat je u SDT i sada se čeka reakcija glavnog specijanog tužioca Vladimira Novovića jer su pojedini specijalni tužioci odbacivali prijave”, navodi Vujisić. On kaže da sve materijale o krađi šljunka koje prikupi  ustupa Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa koji ih dalje šalje na dopunu u SDT.

,,Zanimljivo je da tek nakon što su materijali stigli do SDT-a da su pojedine institucije proradile, pa ćemo u nekim slučajevima imati i pomake u odbrani državne svojine i javnog interesa. Očekujem da će i pored ove situacije i zatrpanosti SDT-a koji vidimo posvećeno radi i na drugim slučajevima i u ovom slučaju SDT pokrenuti procese i razobličiti ovu organizovanu pljačku državnih resursa koja je godinama imala uporište u institucijama, a nažalost ima ih i dalje”, zaključuje Vujisić.

Ili to ili će pojedini i dalje krasti milione iz rijeka uz slijeganje ramena novih i starih vlastodržaca. Uz sumnju da i oni sami imaju koristi od ovako očiglednog unitšavanja i otimačine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Protiv kriminalne grupe Radoja Zvicera, SDT je na osnovu dostavljene komunikacije od strane Europola napisalo naredbu o sprovođenju istrage. U nizu krivičnih djela za koja se sumnjiči ova kriminalna grupa, zaseban dio se odnosi na navode da se policajci Lazović i Milović sumnjiče da su u dužem vremenskom periodu krijumčarili cigarete. Monitor je imao na uvid tu naredbu

Šverc duvanskih proizvoda decenijama uhodano funkcioniše u Crnoj Gori. Dobro razvijene mreže funkcionisale su kako prije 30 godina, tako i sada, sa malo izmijenjenim akterima. Djelić tog unosnog nelegalnog posla, dokumentovao je Europol, u vidu transkripata poziva koje su članovi duvanske kriminalne organizacije vodili putem kriptovane aplikacije SKY. Ti dokumenti govore o povezanosti jednog broja crnogorskih policajaca sa švercom.

„Policajci Ljubo Milović i Petar Lazović duboko su involvirani u kriminalnu aktivnost krijumčarenja cigareta”, piše u izvještaju Europola koji je 16. jula 2021. godine dostavljen crnogorskom Specijalnom državnom tužilaštvu.

Libertas press objavio je dokumentovanu komunikaciju navodeći da je Europol crnogorskom Specijalnom tužilaštvu još u februaru prošle godine napisao u izvještaju da su SKY korisnici Lazović i Milović kreirali čet grupu sa korisnikom Tot i da je ta grupa „kreirana isključivo u kriminalne svrhe krijumčarenja cigareta“.

Europol je u julu osim podataka koje je proslijedio crnogorskom tužilaštvu, ponudio i da crnogorskim institucijama ustupi dodatne neobrađene podatke, piše Libertas. Ne zna se da li su crnogorski nadležni tražili te podatke, i da li su ih dobili.

„Lazović i Milović su duboko involvirani u ovu kriminalnu aktivnost i postoje na stotine poruka vezanih za ovu kriminalnu aktivnost. Ovaj čet je samo primjer koji oslikava njihov način rada (modus operandi). Ukoliko bi Crna Gora bila zainteresovana za preduzimanje istrage u vezi sa krijumčarenjem cigareta, molimo pošaljite Europolu zahtjev za dobijanje neobrađenih podataka“, piše u izvještaju Europola koji je objavio Libertas.

Prvi zvanični potezi specijalnog tužilaštva uslijedili su nakon promjene u samom vrhu specijalnog državnog tužilaštva. Imenovanjem Vladimira Novovića za glavnog specijanog tužioca, mnogi krupni slučajevi ponovo su aktivirani, ali i iz fioka izvučeni oni kojih se niko do tada nije smio uhavtiti u koštac. Tako je nakon nešto više od godinu otkako je uslijedio izvještaj Europola koji ukazuje na osobe koje krijumčare duvanske proizovode, uslijedilo i prvo hapšenje i to ne tako sitne ribe.

Na osnovu tih operativnih podataka, za koje se i dalje i u međunarodnim sudnicama vijeća mogu li biti validni kao dokaz ili ne, lisice su stavljene Petru Lazoviću, dok je njegov prijatelj Ljubo Milović, uspio da izbjegne hapšenje. Njegovo bjekstvo ne čudi s obzirom na činjenicu da su službenici Uprave policije nekoliko dana ranije uputili poziv Lazoviću da dođe i bude saslušan u svojstvu građanina. Lazović je mogao da nasluti kakav će biti ishod njegovog saslušanja, ali je ipak odlučio da ne izbjegava pozive svojih kolega već im se „preda”.

Od saslušanja u svojstvu građanina za samo par sati Lazović je postao osumnjičen da je član kriminalne organizacije kojom „komanduje” ozloglašeni Kotoranin Radoje Zvicer. Po operativnim podacima, riječ je o kavačkom kriminalnom klanu.

Protiv kriminalne grupe Radoja Zvicera, SDT je u kratkom roku, na 60 strana, na osnovu dostavljene komunikacije Europola, sastavio naredbu o sprovođenju istrage. U nizu krivičnih djela za koja se sumnjiči ova kriminalna grupa, zaseban dio se odnosi na dio u kojem je navedeno da se Lazović i Milović sumnjiče da su u dužem vremenskom periodu krijumčarili cigarete. Monitor je imao na uvid tu naredbu.

Tako su, prema tužilačkim spisima, Milović i Lazović od druge polovine novembra 2020. i kraja februara 2021. godine preko SKY aplikacije ugovarali krijumčarenje velikih količina cigareta marke manchester plavi i crni, FM slims, Merlin i Trokadero.

„Planiraj da ce biti naredne nedjelje manchestera”, „Pritisni ga da posalje pare, planiraj da imaš dvije nedjelje po 350 manchestera”, „Nemoj ga davati jeftino, probaj na 600”, „Ok brate, pošalji mi kolika je tvoja zarada na ovu zadnju turu”…,

To je samo dio razmijenjenih poruka koje su citirane u naredbi o sprovođenju istrage. Prema dostupnim informacijama, posao prodaje cigareta su ugovorili sa osobom s nadimkom Toti, a čiji identitet ni do danas nije utvrđen.

„Toti Junior mi je rekao za tebe kaže da imaš razne mogućnosti u Bosnu kad su cigarete u pitanju pa da vidimo dal nešto možemo uklopiti da razmijenimo informacije”, „Toti, sad pričamo nas trojica i nas dvojica te pitamo koja je to cijena sad koja bi tebi odgovarala”, „Znamo to sve zato te pitamo ako ti odgovara Grahovo koliko ti na Grahovo odgovara cijena”, piše u obrazloženju naredbe.

Poruke koju su razmjenjivali ukazuju i na to da su Lazović i Milović tražili način da krijumčare cigarete i u Srbiju.

„Imaš li koga u BG? Da može da da 40h ja tebi ovdje,”… „Nemamo trenutno ništa gore, ovo kako je bilo malo robe nismo slali gore, Bosna, Makedonija i Kosovo ima ako ti šta znači”, dio je kominikacije koja to pokazuje.

U presretnutim komunikacijama spominje se i izvesni Marinko, koji je sudeći po razmenjenim porukama uživao puno poverenje Lazovića i Milovića, ali i bio jedan od ključnih aktera šverca.

„Jel ti donosio Marinko”, Nije još ništa, javljam ti kada bude i odvojiću tvoje za predzadnju turu”, „jeste brate javio mi se Marinko da je preuzeo 180 sad, vidjeh da mi je tako javio nego ja pogriješih”, navodi se u naredbi.

U istoj naredbi navedene su i poruke koje prema dokazima istražitelja jasno ukazuju da su cigarete krijumčarene u BiH. Poruke su upućene Totiju.

„Mi imamo manchester na raspolaganju i mogli bi pod maskom da ga uvezemo u BiH da ga provučemo na Ilino brdo na crnogorskoj i tvojoj strani”, „Ja bih imao transportnu firmu i vozača, i imam carinu našu i bosansku pod kontrolom”, „Mogli bi od 500-1000 kartona nedjeljno da dobacimo do Bosne”.

I dok istraga u ovom slučaju još traje, premijer Dritan Abazović je u ponedjeljak posjetio Specijalno državno tužilaštvo kojem je navodno dostavio šemu o međunarodnom krijumčarenju cigareta. Navodne dokaze novinarima nije pokazao bez obzira što je tvrdio da nije reč o tajnim podacima.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari