Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rijeke opomena

Objavljeno prije

na

Potop. Od sjevera do juga Crne Gore sive slike. Balkoni kuća koji izviru iz vode, mještani pokućstvo prebacuju u čunove i prenose na „suvu” teritoriju, potopljeni putevi i mostovi, hiljade ljudi bez struje i vode za piće. Kolika će biti šteta od još se ne zna. Još gore od toga je što se ne zna ni kada će poplave – prestati.

JEDNA GODINA, DVA POTOPA: ,,Ovako nešto se obično dešava jednom u pedeset godina. Nama, evo, dva puta u istoj godini”, kaže za Monitor Branko Micev, načelnik odsjeka za analizu i prognozu vremena Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore. On pojašnjava koja su to četiri faktora doveli do ovakve situacije. Tri su prirodna, jedan proizvod ljudske ruke.

,,Prvi faktor koji je doveo do poplava su velike padavine. Tu su i visoke temperature za ovo doba godine, pa otopio snijeg na planinama. On je bio visok od 20 do 50 cm Milioni metara kvadratnih su bili pod snijegom, pa su se naglo istopili. Na Žabljaku 50 cm visok snijeg istopljen za 48 sati. Visoka temperatura je uticala na pojavu poplava i time što je onemogućila je da se padavine u višim planinskim oblastima, preko hiljadu metara, se pretvore u snijeg”, objašnjava Micev.

Tu je i jak južni vjetar koji, kako objašnjava Micev, pogoršava situaciju tako što onemogućava pražnjenje voda Skadarskog jezera u rijeku Bojanu. ,,Zbog jakog vjetra voda ne može da ide ka Bojani. Vjetar vraća vodu stvarajući neku vrstu plimnog talasa”, objašnjavaju u HMZCG.

HIDROAKUMULACIJE PROBLEM: Micev upozorava i na ono što je prouzrokovao čovjek. ,,Zbog pražnjenje hidroakumulacija na rijeci Drim u Albaniji velike količine vode dolaze u Bojanu i ne daju Skadarskom jezeru da se prazni, kako bi trebalo” objašnjava Micev. U pitanju su ogromne hidroakumulacije jer se voda u njima zbog eksploatacije drži na maksimumu. Ova kišna serija je bila veoma jaka pa nisu imali vremena da ispuste tu vodu i sada su velike količine odjednom krenule ka Bojani iz Drima”. Micev ukazuje da hidroakaumulacija na Drimu ima kapacitet vode Skadarskog jezera. ,,To je ogromna količina. I kada ta voda krene u Bojanu iz Drima, onda Bojana odvodi vode Drima, a Skadarsko jezero stoji. Čeka na red da mu se oslobodi prolaz. U ekstremnim situacijama kada se naglo pusti voda iz Drima desi se da se dio vode vraća iz Drima i ide u jezero, ide uzvodno u jezero. Tu prestanu zakoni fizike da važe. To je fenomen i rijetko gdje može da se nađe. Ljudska ruka ga je izazvala”.

Micev tvrdi kako je HMZCG tri puta upozoravao MUP-ov sektor za vanredne situacije na posljednju kišnu seriju prije nego je počela.

VODENI GRADOVI: U MUP-u konstatuju da je jedanaest opština u Crnoj Gori ugroženo zbog poplava. Hercegnovske skale i ulice pretvoreni u vodopade i potoke. U nekima je novo vode dostigao i pola metra. Dramatično je i u Igalu gdje su sem jedne benzinske pumpe poplavljena i prizemlja i garaže zgrada. Ni Nikšić nije pošteđen poplava. A opet su, kao početkom ove godine „postradali”

Zeta i sela oko Skadarskog jezera. Većina lokalnih puteva je blokirana a mještani čamcima napuštaju kuće. Dok se mještani žale kako im se niko od nadležnih ne obrće, u opštinskim i republičkim službama tvrde da rade sve što je u njihovoj moći. ,,Do sada nam se niko od nadležnih nije javljao, iako smo na najnižoj tački pored Morače. Meni je voda već ušla u sve pomoćne objekte, tako da u njih unosimo palete i cigle kako bismo stoku podigli na viši nivo da ne stoji u vodi”, žalio se jedan od mještana Ponara.

Uvođenje vanrednog stanja u ovom trenutku vjerovatno ne bi mnogo pomoglo. Samo bi formalizovali ono što svi znamo – da treba svi da budu od pomoći onima kojima je najteže. I oni na najodgovornijim mjestima konačno moraju krenuti u razrješenje probleme koji zavise od ljudi.

Marijana BOJANIĆ

BERANE, ANDRIJEVICA, PLAV, GUSINJE
Drama na mostu

Kada je u utorak jedini gradski most u Beranama na jednoj od stopa potonuo za pola metra, ljudi su sa strahom i nevjericom gledali hoće li odoljeti nabujalom Limu. Most je ozbiljnije oštećen još prije više od tri decenije, 1978. godine, u posljednjim poplavama sličnim današnjim, a da se niko u međuvremenu nije sjetio da uloži malo novca u njegovu sanaciju. Sada će, ako uopšte opstane, trebati ko zna koliko. Dok se odvijala drama oko gradskog mosta, čelnici Opštine mirno su sjedjeli sa odbornicima i raspravljali o sporednim temama na sjednici lokalnog parlamenta. Nikome nije palo na pamet da bi sjednicu možda trebalo prekinuti i poći na mjesto gdje je uplašeni narod posmatrao borbu mosta i rijeke. Prekid saobraćaja preko ovog mosta, i za automobile i za pješake, poremetio je gradski život. Stanovnicima desne obale grada za dolazak na lijevu, preostao je samo magistralni most u naselju Talum udaljen nekoliko kilometara. Gradonačelnik Vuka Golubović utješno je otkrio da dvije obale spaja i treći most, „samo” deset kilometara iznad grada, u selu Rijeka Marsenića, do kojeg se, inače, sa desne strane može jedino terenskim vozilom. Umjesto da gradski most u Beranama i ugrožene saobraćajnice na sjeveru obiđe ministar saobraćaja sa ekipama stručnjaka, pored ugroženog mosta se sa lokalnim funkcionerima dan kasnije slikao se ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović.  Preko ovog mosta idu vodovodne cijevi i telefonski kablovi za desnu obalu, dok sa druge, prema lijevoj, preko ugroženog mosta vodi glavni elektrirčni kabal sa trafostanice na Rudešu. Udar nabujalog Lima nije izdržala magistrala Berane – Bijelo Polje u mjestu Skakavac. Mještani toga sela su godinama upozoravali da nekontrolisano eksploatisanje šljunka i drugog riječnog materijala može dovesti do ugrožavanja puta, ali nije imao ko da ih čuje. Sada se do Berana iz pravca Podgorice može samo zaobilaznim neasfaltiranim putevima. Premijer Đukanović, koji je otvarao Dom starih u Bijelom Polju, nije došao da vidi elementarnim nepogodama najugroženiji dio države. Bio je važniji koktel u bjelopoljskom motelu Durmitor. U Beranama je ponovo raseljeno više stotina Roma i Egipćana iz potopljenih naselja Talum i Riversajd. U Andrijevici je oštećen gradski vodovod i odsječeno nekoliko sela. Koliko će trebati za sanaciju velikog odrona preko magistrale kod Murine, još se ne zna. Plav je, kao i Murina, već četvrti dan bez struje. Bez struje je i Gusinje koje je, uz to, odsječeno od svijeta zbog izlivanja Plavskog jezera preko magistralnog puta.

T. S


POPLAVE U SLIVU BOJANE

Nikad gore

Mnogo je gore je nego u januaru, tvrde mještani poplavljenih sela Lisna, Bori i Fraskanjel u ulcinjskoj opštini. I vodostaj Bojane je u srijedu dostigao rekordni nivo, a po svim najavama nastaviće da raste. Svi nepovoljni faktori zakazali su sastanak: padavine će i narednih dana biti na sjeveru Albanije, što znači da će morati da se ispuštaju akumulacije iz velikih brana ,,Fierza” i ,,Komani”, na Drimu, koji donosi većinu vode u Bojani, plimski talas uz jako jugo ne da Bojani da otiče, a nasipi već popuštaju. “Bojana narasta u širinu i u visinu i prijeti da provali dotrajale nasipe”, kaže član Opštinskog kriznog štaba u Ulcinju Rudolf Elezović. U Albaniji, u rejonu Skadra je već uvedeno vanredno stanje. Poplavljeno je oko dvije hiljade kuća, a građani i stoka se evakuišu helikopterima vojske i policije. Ministri u crnogorskoj i albanskoj vladi Milutin Simović i Fatmir Mehdiu dogovorili su u srijedu u Ulcinju dnevnu komunikaciju dvije vlade po ovom pitanju, o čemu će 13. decembra razgovarati i premijeri Milo Đukanović i Salji Beriša. Crnogorska Vlada, za razliku od albanske, nije ništa uradila od januara da popravi nasipe i prokopa Bojanu.. „Nasipi u ulcinjskoj opštini se moraju proširiti i povećati za 1,5 metara kako više ne bi strahovali. Takođe, moramo uraditi zajednički program odbrane od poplave sa Albanijom u slivu rijeke Bojane i zatražiti podršku Evropske unije”, kazao je početkom godine pomoćnik crnogorskog ministra unutrašnjih poslova Zoran Begović. Koritom Bojane sada može da prođe maksimalno 2,5 hiljade litara vode u sekundi ili dva puta manje nego prije 25 godina, a isto toliko ima manje i nanosa! To je ključni razlog poplava. Zato narasta vodostaj Bojane i Skadarskog jezera i ubrzano nestaje ostrvo Ada!

M. C.

Komentari

DRUŠTVO

MOŽE LI  PAD VLADE ZAUSTAVITI PROGRAM EVROPA SAD: Stare slabosti i novi rizici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar Milojko  Spajić brine da će nasljednici upropastiti njegov program. Iz vlasti i opozicije uvjeravaju suprotno. Veći je problem što mi, do danas, o Evropi sad i realizaciji tog projekta ne znamo dovoljno. A i ono što znamo, možda nije tačno

 

Ministar finansija Milojko Spajić skoknuo je u srijedu do Pljevalja, da na protestu podrži sebe i svoju Vladu. Onda je tvitnuo: ,,Moji Pljevljaci su već osjetili benefite projekta Evropa sad! Nisu krili zadovoljstvo zbog toga, ali ni strah da će politička previranja vratiti njihove plate na staro. Mi smo im, zato, obećali da ćemo se boriti da do toga ne dođe”.

Zahuhtala politička borba ne može biti alibi za očitu neistini: Pljevljaci, kao i svi ostali građani Crne Gore koji imaju posao i valjan ugovor o radu, tek treba da osjete benefite Spajićevog programa. Sa januarskom platom koja će im, uz povišicu, biti isplaćena u februaru, ukoliko se nešto ne iskomplikuje. A ima dosta toga što bi moglo krenuti naopako, posebno budu li nadležni, umjesto javnog interesa, brinuli svoje brige. Samo što bi neke posljedice osjetili prije, a neke kasnije.

Nakon političara i ekonomskih analitičara, na temu rizika koje nosi program Evropa sad počeli su naglas razmišljati poslodavci. Dragan Bokan, vlasnik Volija i član Odbora udruženja za trgovinu u Privrednoj komori, pred usvajanje budžeta je upozorio da će ishitreno obećana povišica dovesti do zatvaranja jednog broja preduzeća, dok bi neka mogla ,,izlaz tražiti u sivoj ekonomiji”.

Ubrzo nakon novogodišnjih praznika, sindikalci su upozorili na kontrapaket mjera kojima su nesavjesni poslodavci naumili zadržati novac koji bi morao završiti na računima njihovih radnika. Jedni su se odlučili za potpisivanje aneksa ugovora o radu kojim zapošljeni prihvataju (samo formalno) skraćenje radnog vremena, a time i proporcionalno smanjenje plate. Drugi su radnicima predočili obavezu da dio uvećane zarade koja će se isplaćivati preko računa, poslodavcima vrate u kešu. Šta su smislili treći, četvrti… tek treba da vidimo kada dođe vrijeme za isplatu zarada po novom obračunu.

Dosta je, naravno, i onih koji neće posezati za raznoraznim trikovima. Zato što žele da posluju legalno i radnicima omoguće pristojnu zaradu i penziono osiguranje. Ili zato što nemaju problema sa povećanjem plata pošto njihovi radnici, u manjem ili većem broju, nemaju ugovore o radu već ugovore o djelu kojih se povišica ne dotiče. Porazno je saznaje da se država, njene institucije i preduzeća u njenom vlasništvu, nalazi među takvima (vidjeti boks).       

Onda su se Evrope sad ponovo dohvatili političari. Pa se i ministar finansija pridružio onima koji sve češće i glasnije postavljaju pitanje šta će biti sa obećanim povećanjem zarada. Iako je ono, u međuvremenu, postalo dio zakonskih rješenja usvojenih krajem prošle godine, skupa sa Zakonom o budžetu za 2022. Dileme su ostale. Do kada će povišica  trajati? Koliko će koštati državu, poslodavce i radnike koji bi umjesto najavljenog uvećanja zarade mogli dobiti otkaz ili, makar formalno, skraćenje radnog vremena?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Iz JP NPCG još tvrde da prate stanje populacije ove vrste, i da je ono za sada stabilno.

Poslije 40 godina, na Orjenu su primijećene divokoze. Hercegnovljanin Ćiro Preočanin je jednu snimio i tako donio dokaz o njihovom povratku u taj park prirode. Divokoze su u tom predjelu često viđane do početka druge polovine 20. vijeka. Iz Lovačkog društva Orjen, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Planinskog kluba Munika, Alpinističkog kluba Niskogorci i Planinarskog kluba Subra ovim su povodom upozorili na obavezu čuvanja zaštićenih vrsta divljači, i kazali da se nadaju da se naoružani ljudi, koji se kreću kroz prirodu, neće usuditi da zajednicu sablazne ubistvom ove životinje. „U suprotnom, objavićemo javno imena onih koji naprave to krivično djelo. Od Uprave policije (UP) zahtijevati trajno oduzimanje oružja toj osobi i svima koji sa njom budu u društvu, a potom ćemo javnost obavijestiti o sadržini krivične prijave i izvještavati o kvalitetu postupanja policije, tužilaštva i suda po toj prijavi”, kazali su u zajedničkom saopštenju.

Direktor Ozona upozorava na rizike od medijskog eksponiranja ugroženih vrsta. „Današnja brzina širenja informacija može da bude kontraproduktivna, naročito u zemljama u kojima ekokriminal ima višedecenijski trend rasta. Vjerujem da je mnogo više nas koji se obradujemo kada se na nekim lokacijama pojave ili vrate određene vrste. Na, nažalost, nije zanemarljiv broj ni onih kojima to daje motiv za nezakonite radnje”.

Iako nadležne institucije poput NPCG-e javnost informišu o stabilnosti brojnosti, pa čak i trendovima rasta, Perović kaže da je stanje veoma zabrinjavajuće. „Recimo, kada su medvjed, vuk, divokoza ili srne u pitanju, gotovo svake godine imamo slučajeve brutalnog krivolova vrsta koje imaju zakonsku zaštitu. I one, koje su dozvoljene za lov, tokom zabrana postaju žrtve kriminalaca koji koriste neefikasan rad u većini nadležnih institucija, naročito sudske vlasti koja je najznačajnija u  sistemu. Zabrinuti smo zbog ignorantskog odnosa institucija prema onima koji prijave problem i pruže dokaze za ekokriminal”.

Primjer za to je i krivolov na Skadarskom jezeru, koji se i dalje dešava, iako su ga prijavljivale brojne NVO organizacije koje se bave zaštitom prirode.

Odgovarajuće reakcije nije bilo ni kada je, prethodnog ljeta na teritoriji Opštine Nikšić, kao posljedica većinom namjerno izazvanih požara, došlo do raseljavanja značajnog broja vrsta sa prostora Pustog lisca.

Valja podsjetiti i na krivolov na planinama Golije, kada su pronađeni odstrijeljeni srndaći, tj. njihove glave u namjenski pripremljenom prostoru, što je dokaz organizovanog ekokriminala. Ni taj užasan prizor nije alarmirao nadležne.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović u februaru prošle godine, u slučaju ubistva mečke u Beranama obećao je da će preduzeti konkretne mjere da se problem riješi. Gotovo godinu kasnije, plana za subijanje krivolova nema, a spisak žrtava raste.

Evroazijska vidra je zaštićena vrsta i na pojedinim listama međunarodnih konvencija i direktiva, kao što su Bernska konvencija ili Evropska direktiva o staništima. Jedna je od Natura 2000 vrsta. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), na mediteranskom dijelu Evrope označena je kao skoro ugrožena.

„Jednom smo dobili i snimke srne koja preplivava vještačku akumulaciju Slano jezero i traži spas na ostrvu, što je bilo veoma potresno za gledati. Mnogo je primjera, a bojim se da ćemo ih imati još. Dok god su N.N. lica prisutna u simulacijama procedura, sve su vrste ugrožene u šumama i vodama Crne Gore”, zaključuje Perović.

Nemoćnom sistemu, džaba zakoni.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo