Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ljubav za ljubav, asfalt za pare

Objavljeno prije

na

Ljubav između lokalne uprave u Beranama i banjalučkog Integral inženjeringa trajala je nekoliko godina i vrlo je mjerljiva osnovnom mjernom jedinicom zvanom euro. Kada je počelo da nestaje para, i ljubav je počela da se gasi. Integral je tužio Opštinu Berane za neuzvraćenu ljubav izmjerenu sa oko milion i dvjesta hiljada eura, i zbog neispunjavanja dogovora oko isplate blokirao žiro račun svog bivšeg partnera.

Velika korporacija Integral inženjering iz rodnog grada Milorada Dodika, Laktaša u blizini Banjaluke, u Berane je stigla prije pet godina. Integral je tada od sarajevskog preduzeća GP Put kupio asfaltnu bazu u selu Donja Ržanica, za svega nekoliko desetina hiljada eura.

Pun pogodak za kompaniju, jer je asfalt bio vrlo tražena roba na sjeveru, a dnevni kapacitet ove baze oko sto tona. Nešto ranije ugašene su asfaltne baze u Štitaricama i Podima, tako da je najbliža i jedina u Crnoj Gori bila u Podgorici, pa se asfalt za potrebe sjevera nerijetko uvozio iz Srbije. Takav asfalt je putovao satima, hladio se i kisnuo, pa je, tvrde stručnjaci, bio slabog kvaliteta. „Zbog toga je otvaranje asfaltne baze u Beranama za čitav sjever bilo veoma značajno”, kaže jedan inženjer.

U otvaranju asfaltne baze beranska lokalna uprava odigrala je značajnu ulogu: umirila je mještane Donje Ržanice koji su protestvoali zbog otvaranja baze u njihovom selu. Već se umiješala ekološka inspekcija i zabranila rad zbog neispunjavanja elementarnih uslova zaštite okoline, kada je predsjednik Opštine Vuka Golubović došao na zbor MZ i obećao nove kilometre asfalta i radna mjesta za jedan broj Ržaničana.

Znao je Integral to da cijeni. Davao je asfalt Opštini Berane i izvodio radove sa rokom plaćanja – „na brk”. U zaletu su asfaltirane gradske ulice, lokalni i nekategorisani putevi, prilazi kućama članova i glasača DPS-a. Sve je išlo preko lokalnog budžeta. Rijetki su upozoravali da takve investicione ambicije nemaju realno pokriće u opštinskoj kasi.

Asfaltiranja nijesu prekidana ni u kriznoj 2009. U te poslove je partijskom spregom bio uključen i veliki broj kooperanata, odnosno podizvođača koji su izvlačili debelu korist. Integral je u stopu pratio DPS u svim predizbornim kampanjama. Iz tog perioda ostala je i pjesma – kuda noga DPS-sa prođe, za njom asfalt odmah dođe.

Onda je na red stiglo svođenje računa. Integral inženjering je Opštini Berane fakturisao je početkom 2010. godine oko milion i po eura. Kako do novca nije došao regularnim putem, u maju je uslijedila tužba. Stvari su bile potpuno na strani firme iz Laktaša koja je bez problema dobila sudski spor. Dovedena pred svršen čin lokalna uprava je ponudila poravnanje u vidu plaćanja u više mjesečnih rata.

Ljeto je za Integral prošlo u iščekivanju novca, koji nije stizao, zbog čega je polovinom septembra kompanija blokirala opštinski žiro račun. Početkom oktobra na kolegijumu lokalne uprave saopšteno je da je pronađeno rješenje, odnosno firma koja će preuzeti opštinski dug na nekoliko godina, a da će sa Integralom biti raskinuti svi odnosi. Prva tranša duga je zaista vraćena i žiro račun deblokiran. Šta je bilo sa pričom o preuzimanju duga, nije poznato, ali u novembru je uslijedila blokada za drugu tranšu dugovanja, koja je ovih dana izmirena. Opština je opet na kratko deblokirana, u očekivanju blokade žiro računa za treći dio duga.

Da li je moguće da lokalna uprava u Beranama nije znala da sa tako moćnom kompanijom nema tancovanja. Integral inženjering osnovan je 1989. . Prema izvodu iz sudskog registra suvlasnici ove firme bili su Slobodan Stanković i Miloš Crnomarković iz Banjaluke, sa još tri osobe. Crnomarković se kasnije povukao iz posla, a kompaniju do danas vodi Stanković. Firma je prerasla u korporaciju sa sedamnaest članica u regionu, Republici Srpskoj, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, koja kupuje čak i medije u Banjaluci. Na pitanje koliko kompanija posjeduje, Stanković odgovara da više i ne broji. Državni revizor RS Boško Ceko izjavio je, međutim, da Stanković ugovore dobija zahvaljujući vezama sa zvaničnicima RS. „Moje mišljenje je da taj čovjek nema kapacitete”, rekao je Ceko. Zvanično.

Nezvanično, Integral, sa svim kompanijama u regionu, ubraja se u petnaest firmi za koje bosanski mediji tvrde da su pod kontrolom Milorada Dodika i da su sa njim povezane. Tome u prilog ide podatak da je obim ugovorenih poslova Integrala prije dolaska Dodika na mjesto premijera RS, u 2007. godini, bio samo 3,5 miliona. Po dolasku Dodika 1998. poslovi su, iz godine u godinu, rasli tako da je ta brojka deset godina kasnije iznosila nevjerovatnih 110 miliona na godišnjem nivou, da bi prošlu, kriznu godinu, završili sa ugovorenim poslovima u obimu od 75 miliona eura.

Integral inženjering je, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao u Podgorici 2001. Integral je odmah počeo da dobija velike poslove: rekonstrukcija puta Rožaje – Kula, rehabilitacija puta M2 Mioska – Kolašin, sanacija tunela br. 13 na putu Podgorica – Kolašin, Union most u Podgorici, pasarela Zlatička duga, granični prelazi Debeli brijeg i Šćepan polje, izgradnja sanitarne deponije Lovanja, Osnovna škola Zlatica Podgorica. Vlada Crne Gore upisana je kao jedan od značajnijih poslodavaca Integrala.

Među velike poslove koje je Integral inženjering dobio u Crnoj Gori je i zaobilaznica u Beranama, ili kako piše na sajtu Integrala, Obalska ulica sa mostom preko rijeke Bistrice. Ovaj projekat koji je finansirala vladina Direkcija za saobraćaj, i koji je realizovan tokom 2008. godine, koštao je prema zvaničnim Integralovim podacima 3,8 miliona eura. Sa dodatnim poslovima, upućeniji tvrde, ta brojka se penje i do šest miliona. Zlobnici pričaju da je pola metra uža od projekta i da je premijeru referisano da je namijenjena „samo za mala auta”. Nije zabilježeno da se Đukanović njome provozao.

Ostaće zapisano da je kao prvorangiranog za put Murino – Čakor, na čudne načine Integrala iz igre izbacio trećerangirani konzorcijum Bemaks – Crnagoraput. Slučajno ili ne, to se dogodilo početkom oktobra, u vrijeme kada je Integral blokirao Opštinu Berane.

Da je DPS „navučen” na asfalt i da bez njega ne može, posebno pred izbore, nije novo. To znaju i u Integral inženjeringu i ne strahuju od odmazde. Opština Berane sada za asfaltiranje angažuje Tehnoput iz Podgorice, a Tehnoput kupuje asfalt, đe bi drugo, nego kod Integrala u Donjoj Ržanici. Integral je opet na dobitku. Opština će sve da plati, a asfaltna baza će punom parom i dalje da radi. Čudni su putevi gospodnji. Sada bi se Donjoržaničani pobunili da neko pokuša da je zatvori, jer je u njoj zapošljeno tridesetak mještana, koje baš briga ko im daje pare: Dodik ili neki Stanković. I ekologija je gurnuta u stranu. Važno je da su plate redovne, čim blokiraju beransku Opštinu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo