Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Valdanos kolateralna šteta

Objavljeno prije

na

Brižljivo je odabran momenat kako bi se pristupilo realizaciji davnog nauma. Nakon dva izborna ciklusa, Ulcinj je u iščekivanju koja će koalicija činiti vlast u ovoj zapuštenoj opštini. Lokalni parlament se ne sastaje već gotovo godinu, a vrhu DPS-a, koji odlučuje o novoj većini, previše se ne žuri.

ISKUSTVO: Hitaju da što prije završe posao oko Valdanosa. Zato je Savjet za privatizaciju prošle srijede predložio, a Vlada samo dan kasnije odlučila da se ta rajska uvala izda u 30. godišnji zakup britanskoj kompaniji Cubus lux, s mogućnošću produženja ugovora na isti period. Ekspresno je usvojena državna Studija lokacije, a provladini mediji su ocijenili da je riječ o odličnom poslu. Jer, kako navode, u taj projekat će biti uloženo 222 miliona eura, Britanci će u ovom poslu sarađivati sa jednom poznatom španskom kompanijom iz oblasti hotelijerstva, otvoriće od 400 do hiljadu radnih mjesta, svako stablo masline biće očuvano, zakupci će čak napraviti i mlin za maslinare, itd. itd.

Obećanja je previše, ali iskustvo s praktično svim privatizacijama u Ulcinju pokazuje da su to bile šarene laže. Nijedan ugovor nije ispoštovan, hoteli su srušeni, ljudi ostajali bez posla, tajkuni se domogli ogromnih resursa. Grad je u tragičnoj situaciji.

NADA: Valdanos je za Ulcinjane uvijek bio nešto najsvetije. Svi toponimi na tom prostoru od 3,4 miliona kvadratnih metara su mitski, a 18 hiljada stabala maslina uvijek su bili najbolji i najkvalitetniji dio ulcinjske maslinade. Masline u Valdanosu su u prosjeku stare oko 600 godina. Ulcinjani se nikad nijesu pomirili s odlukom tadašnjeg Saveznog ministarstva za odbranu da se taj lokalitet 1978. godine eksproprijiše kako bi se tu gradila vojno-pomorska luka.

Naravno, luka nije napravljena već vojno odmaralište kako bi se oficiri i njihove porodice, te prijatelji službe, jeftino i bezbrižno kupali prelijepoj uvali.

Kada je postalo jasno da će nekadašnja vojna imovina preći u vlasništvo Crne Gore, raniji vlasnici su se ponadali da će se ispraviti nepravda i vratiti im se nasilno oduzete masline. Svi zakoni države Crne Gore bili su na njihovoj strani. Imovina nije bila privedena namjeni, a riječ je o poljoprivrednom zemljištu. Uz to, Zakonom o maslinarstvu maslinjak u Valdanosu uživa status „posebno zaštićenog područja”. Nadu su im davali svi državni funkcioneri koji su redovno pozivali vlasnike da se ,,još samo malo strpe”.

EKOCID: Ulcinjanima se žurilo. Masline nijesu obrađivane 30 godina, četiri petine maslinjaka obraslo je u makiju i žbunje i trebalo je što prije pristupiti njihovoj revitalizaciji. Ekonomska šteta je ogromna. ,,Svojevremeno rodnost stabla u uvali Valdanos bila je oko 100 kilograma, odnosno 28 kilograma ulja. Pomnožimo li to sa cijenom od sedam eura za 18 hiljada stabala i za period od 30 godina, kada je maslinjak uzet, dolazimo do cifre od preko 100 miliona eura, koliko su izgubili maslinari, ali i Crna Gora”, tvrdi predsjednik Skupštine maslinara Ulcinja i bivši opštinski sekretar za ekonomiju Basrija Derviši.

Predviđeni godišnji zakup Valdanosa će, prema odredbama Ugovora, iznositi oko 650 hiljada eura, što znači da će samo po osnovu neprikupljanja maslina građani Ulcinja gubiti svake godine tri puta više!?

Ekocid nad tom blagoslovljenom biljkom nastavljen je i u posljednjih pet godina kada tim prostorom gazduje Vlada „prve ekološke države na svijetu”!

Nju očito nije briga što masline propadaju i što vlasnici traže svoja prava. Izgleda ni potencijalne zakupce koji navode da oni neće obrađivati masline. Zato pokušavaju da stvarne vlasnike nekako primame ne bi li postali njihovi baštovani, što oni odbijaju.

ODBRANA: Konstatujući da se vode sudski sporovi između bivših vlasnika zemljišta i države, predsjednik Udruženja maslinara Ulcinja Džaudet Cakuli kaže da će tek nakon povraćaja zemljišta i maslinjaka građanima biti moguće razgovarati o valorizaciji Valdanosa. ,,Sličan je slučaj bio u vezi s kasarnom Morača gdje su vlasnici bili fondovi i opština Podgorica. Nakon što je vojska vratila državi Crnoj Gori tu imovinu, država Crna Gora je to ustupila opštini i fondovima, bivšim vlasnicima” napominje Cakuli. ,,To isto trebalo je da se uradi i sa bivšim vlasnicima u Valdanosu, to jest, sa 204 ulcinjske familije koje su se bavile gajenjem maslina i da se opštini vrati ono što joj je pripadalo prije nego što je izvršena eksproprijacija”.

Navodeći da je zaprepašten odlukom crnogorske Vlade da sklopi ugovor o zakupu Valdanosa, predsjednik Udruženja za povraćaj Maslinade Luka – Batko Đakonović kaže za Monitor da je na djelu pokušaj ponovne eksproprijacije njihove imovine. „Takav potez čudi jer su u toku odgovarajući postupci pred Upravnim sudom Crne Gore i Evropskim sudom za ljudska prava, a koji će, sigurni smo u to, posebno nakon nedavne presude Vrhovnog suda Crne Gore, biti okončani u našu korist”, ističe on. Đakonović poručuje Vladi i potencijalnim zakupcima da će to udruženje i građani Ulcinja svaki ugovor o zakupu Valdanosa smatrati ništavnim. On ponavlja da su vlasnici maslina spremni da na „svaki demokratski, zakonit i ljudski način istraju u borbi za očuvanje svojih svojinskih prava i svog dostojanstva”.

Reagovanje se očekuje i od Islamske zajednice i Pravoslavne crkve kojima pripada šestina maslinjaka u Valdanosu. To su zadužbine, što znači da se ta imovina ne može prodavati ili izdavati u zakup.

Grupa ulcinjskih nevladinih organizacija i nezavisni intelektualci tvrde da firma Cubus lux ne ispunjava nijedan od uslova predviđenih tenderom. Navode da je riječ o maloj kompaniji, koja nije uspjela da završi ni neke mnogo manje projekte u Hrvatskoj, gdje uglavnom posluje. ,,Valdanos predstavlja izuzetan potencijal, unikat i kao takav zaslužuje pažljivu valorizaciju”, upozorava koordinator Grupe Džemal Perović.

On je rekao da će u saradnji s najvažnijim organizacijama iz civilnog sektora u Crnoj Gori podrobno biti ispitane sve pojednosti ugovora i potom biti podnijete prijave nadležnim organima, jer je, kako dodaje, gotovo izvjesno, u pitanju sumnjiv aranžman. Podršku njihovim aktivnostima pružaju i poslanici iz Ulcinja, a čitav postupak budno prati Delegacija EK.

Bitka za Valdanos se približava kraju, a ishod je neizvjestan. Sila može da otme zemlju i gradove, ali povijest pokazuje da nikad nijedna koja je pokušala da stvori nered u toj prekrasnoj uvali nije dugo opstala.

Maslinari: Ovo niđe nema

Član Odbora za povraćaj Maslinade u Valdanosu advokat Mustafa Čapuni kaže da nigdje u Crnoj Gori ne postoji slučaj sličan Valdanosu. ,,Uzeli su nam imovinu za izgradnju vojne baze, pa napravili odmaralište. Neka kaže neko postoji li igdje u Crnoj Gori, osim u Ulcinju, zemljište koje nije privedeno namjeni, a da nije vraćeno bivšim vlasnicima”, pita on. Lokalni parlament u Ulcinju je u maju 2007. godine jednoglasno donio odluku da se eksproprijisano zemljište u Valdanosu vrati ranijim vlasnicima, ali ništa nije učinjeno da se ona sprovede u djelo. Valdanos i dalje pod ključem crnogorske Vlade i niko ne smije da kroči u tu uvalu. A masline dnevno propadaju!

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo