Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bolje biti ambasador nego idealista

Objavljeno prije

na

Studenti protestuju Evropom. Traže jeftinije studiranje, bore se protiv politike koja je skresala budžet javnom obrazovanju. Ohrabrujuća slika: hiljade mladih ljudi na ulicama, spremni da se bore za bolju budućnost.

Kada su domaći mediji izvjestili da je ,,grupa studenata prekinula kolokvijum na Pravnom fakultetu protestujući zbog nezakonitih izbora za studentske predstavnike”, neko bi mogao pomisliti da su i naši studenti ufatili korak s Evropom. Prevario bi se.

U RITMU DPS-A: Dok su pred kamerama objašnjavali razlog upada na kolokvijum profesorice Ljiljane Kadić, oštrije oko je primijetilo da naši ,,borci protiv nepravde” ne nose parole, niti uzvikuju bilo šta što bi ih identifikovalo kao studente koji protestuju, po bijelom svijetu.

Stvari su jasnije kada se zna da ,,slobodomisleće studente” na Pravnom fakultetu studenti zovu Mujovci. Da ih instruiše dekan Ranko Mujović, bivši poslanik vladajuće partije, tvrdili su i aktuelni predstavnici Studentskog parlamenta koji su pobijedili ne nedavnim izborima. Mujovci su borbu za izbore na Pravnom fakultetu vodili pod parolom Pobjeda je Pravnog. Stilizovana DEPS -ova predizborna krilatica: Pobjeda je Crne Gore. Da se zna ko je ko.

Monitor je pisao da dekan pokušava da obezbijedi većinu u Vijeću fakulteta preko studentskih predstavnika, te da mu zbog toga ne odgovara pobjeda aktuelnih studentskih funkcionera koji su mu se suprostavili, javno najavljujući da će tražiti njegovu smjenu. Glasanje o nepovjerenju dekanu Mujoviću najavljeno je, u prisustvu rektora, za sljedeću sjednicu Vijeća.

Ineteresantno, profesorici Kadić, na čiji su ispit studenti upali, Mujović se na sjednici Vijeća ironično podsmjehivao, pošto mu je pred rektorom postavila nekoliko neugodnih pitanja. Nakon Mujovićeve neprikladnog ponašanja i mimike kojom pribjegavaju u predškolskom uzrastu, profesor Milan Popović je dekanu kazao da je ,,sramota za univerzitetsku zajednicu”, što se završilo tužbom koju je Mujović uputio Sudu časti.

Da o dekanu ne misli lijepo, profesorica Kadić kazala je javno, i u autorskom tekstu u medijima. Mora da je grupa studenata protestujući navodno protiv nezakonitih studentskih izbora upala baš slučajno na njen ispit.

Ljiljana Kadić se obratila pismom dekanu i rektoru Predragu Miranoviću insistirajući da je ugrožena bezbijednost studenata, a da je uprava fakulteta bila dužna da to spriječi. Šta je dekan uradio sa svojim primjerkom, ne zna se. A dopis rektoru se zagubio.

,,Od nadležnih službenika sam saznala da ga je dekan uzeo”, objasnila je profesorica Kadić, koja je potom pošla u rektorat sa pismom u ,,kojem obavještavam rektora da dekan neovlašteno drži moje pismo, a sve u cilju odugovlačenja postupka vašeg blagovremenog upoznavanja sa činjenicama, kako bi dobio u vremenu za novi scenario jer mu je prethodni doživio debakl kao i svi raniji”. Mujović se neosnovano plašio rektora. Miranović nije imao vremena za profesoricu Kadić. Nije se ni oglašavao tim povodom, iako ga zakon prepoznaje kao odgovornog za rad i red na svim univerzitetskim jedinicama.

Miranović je na sastanak u rektorat pozvao Mujovce i aktuelne studentske predstavnike, pokušavajući da napravi kompromis. Ishod razgovora još nije poznat, ali nije nemoguće da će se dobrom računicom, u rektorovoj kancelariji, završiti ,,studentske bune”.

ZA PRIMJER: Da čovjek mora biti pragmatičan, a ne idealista, studente je ovih dana podučio i Ljubiša Stanković, bivši rektor i budući ambasador u Londonu.

Stanković je jedan od zaslužnih članova radne grupe koja je radila na izmjenama zakonodavstva u obrazovanju, a koja je omogućila studentima privatnih univerziteta (pa i premijerovog) da se finansiraju iz budžeta, pošto vlada procjeni da li je to od javnog interesa. Premijer će tako odlučivati da je li od javnog interesa fiansiranje njegovog UDG-a.

Stanković je u intervjuu Analitici kazao: ,,Vjerujem da će pregovori za članstvo Crne Gore u EU početi za manje od godinu dana. Nema razloga da ne vjerujemo da oni koji su obezbijedili Crnoj Gori status kandidata za EU za samo nekoliko godina od nezavisnosti, neće moći da nastave putem do pune integracije i članstva”. Kao da je živa Kunderina Češka u kojoj partija od glavnog junaka traži da napiše pismo čitalaca u kom će se odreći jedne sasvim benigne primjedbe na račun partije, da bi nastavio da radi kao hirurg.

Filip Kovačević, profesor Fakulteta političkih nauka komentariše naše ,,studentske proteste” i studentske uzore: ,,I profesori – dvorski intelektualci – amoralni karijeristi, i studenti koji rade na gušenju slobode misli i djelovanja – sve je to odraz provincijalne svijesti”. On kaže: ,,U jednu ruku, to je sistem spojenih sudova koji se može prekinuti samo temeljnom demokratizacijom crnogorskog političkog prostora – hapšenjem zločinaca i lopova, lustracijom, saradnjom između svih opozicionih činilaca, razvojem novih autonomnih inicijativa, pokreta i političkih partija. I univerziteti, kao i ostali segmenti crnogorskog društva, su u ovom trenutku zarobljeni u močvari koju je kreirala jedna korumpirana, bahata i suštinski neobrazovana politička elita”.

Profesorica Branka Bošnjak regovala je ove sedmice upozoravajući da se obrazovni sistem urušava, a da se zbog nezaintersovanosti nadležnih stiče utisak da to urušavanje „nekom odgovara”.

Studenski protesti kod nas su nepoznata pojava. Ako se ne računa učešće studentskih predstavnika u antibirokratskoj revoluciji, u sumrak dvadesetog vijeka kada su se borili i izborili za podmlađivanje jednopartijskog sistema. Upamćeno je: studentske organizacije nijesu podržale ni cetinjske gimnazijalce u jednoj od rijetkih ovdašnjih pobuna protiv režimskog nasilja. To naravno ne znači da su svi studenti u Crnoj Gori pripitomljeni. Neorganizovanih studentskih glasova, koji ustaju protiv nepravde, bilo je.

Za sada su, međutim, organizovane samo grupe za podršku režimu. A oni koji se bave društvenim naukama upozoravaju da takve grupe, kojih nema samo na univerzitetu, mogu predstavljati opasnost kad DPS jednom ode s vlasti.

Filip Kovačević napominje: „Postoji i ona druga nemala grupa studenata koji reaguju, mada za sada sporadično, na gruba kršenja ljudskih prava i profesionalne etike na državnom univerzitetu i šire”. On podsjeća na stotine studenata koji su svojim potpisima i peticijama dali podršku profesoru Popoviću i njemu i njihovim istupanju protiv šikaniranja i političke diskriminacije. „Vjerujem da će se vremenom i ova grupa studenata organizovati i da će njihove inicijative biti sasvim u duhu progresivnog studentskog bunta koji je zavladao ne samo u evropskim prijestonicama, nego i u ovom našem regionu”.

Sigurno je: razloga za bunt neće im faliti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo