Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Netrpeljivost i kapric

Objavljeno prije

na

Bračni par Ilija i Jasna Veselinović novski su stomatolozi, koji ove godine slave 25 godina uspješne privatne prakse. Kao nagradu za svoj predani rad, od matične opštine dobijaju samo packe. Kubure sa Sekretarijatom za urbanizam i građevinarstvo Opštine Herceg Novi. Radi se o četvorogodišnjem natezanje po sudovima oko urbanističko-tehničih ulova za izgradnju njihove stomatološke klinike.

Pet puta su se žalili, četiri puta je Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora poništavalo rješenje opštinskog Sekretarijata za urbanizam i vraćalo na ponovni postupak. Svaki put su po novim rješenjima dobijali sve manje prava, suprotno sugestijama drugostepenog organa.

ZATEZANJE: ,,Pokušali smo dokučiti koji su razlozi ovolikog zatezanja za kompletiranje potrebne planske dokumentacije, ali smo ostali na suvim prepiskama usred žalbenog postupka. Raspitujući se o pravim uzrocima ove očigledne netrpeljivosti, nailazili smo na razne komentare. Da ne bi bili maliciozni, svešćemo se na zaključak mnogih, da je u pitanju čist kapric”, rezignirani su Veselinovići.

Lokacija na kojoj je trebalo graditi kliniku inače je nasljeđe dr Jasne Veselinović. Kako je u vremenu velikih ambicija, prije svih ratova, na toj lokaciji planirana gradnja porodilišta, plac je ustupljen za tu namjenu. Kako je porodilište izgrađeno u krugu Vojne bolnice u Meljinama, plac je vraćen starom vlasniku dr Jasni Veselinović.

U tadašnjem DUP-u, međutim, ovaj je plac ucrtan u zonu zdravstvene zaštite. Taj detalj umnogome koči rješavanje spora. Prosto, u ovoj ,,zdravstvenoj zoni”ne odobrava se izgradnja stambeno-poslovnih objekata, pa se porodica Veselinović vrti u krug od Ministarstva do opštinskog urbanizma.

U pitanju je, naime, dvojni stambeno-poslovni objekat ukupne površine 927 kvadratnih metara, s podrumskom garažom, suterenom i prizemljem za poslovanje u zdravstvu, plus sprat i potkrovlje za stanovanje. Stvar nije samo u tome što Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kao drugostepeni organ pobija rješenje prvostepenog organa iz Herceg Novog. Žalosno je što nema kraja prepiskama i što se ne zna čija je po zakonu posljednja riječ. Najsumljiviji je dio koji se odnosi na izričit nalog Ministarstva da se ,,iskaže nedvosmislen stav u odnosu na akt obrađivača detaljnog urbanističkog plana”. U to ime saslušan je na poziv Sekretarijata za urbanizam inž. arh. Mladen Kovačević kao zakonski zastupnik Biroa za projektovanje i urbanizam, te inž. građ. Tatjana Vuković, službenik Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine u Herceg Novom. Njihovi nalazi nijesu uzeti u obzir. Dakle, najkompetentniji ljudi struke, koji su stvorili dokument DUP Topla, za ovaj opštinski organ nijesu relevantni.

RAZLOZI: Kad smo upitali načelnicu ovog Sekretarijata Jelenu Poledicu za razloge ovakvog četvorogodišnjeg odbijanja kazala je: ,,Ovaj organ primjenjuje DUP Topla od dana usvajanja, dakle, punih sedam godina i svaki urbanista koji radi na njegovoj primjeni, jako dobro izanalizira situaciju prije donošenja odluke, a u ovom slučaju to je učinjeno više puta. Ministarstvo kao drugostepeni organ poništavalo je odluke i vraćalo na ponovni postupak s određenim nalozima na koje su naši službenici odgovarali i donosili istu odluku, jer je stav ovog organa da je odluka donijeta u konkretnom predmetu maksimum koji planski dokument daje za tu lokaciju (inače se radi o lokaciji neposredno iznad Doma zdravlja na Toploj, između potpornog zida pored dječjeg odjeljenja i trotoara uz ulicu). Lokacija se nalazi u zoni zdravstvene zaštite, a ne u zoni individualnog stanovanja.”

Ministarstvo kao drugostepeni organ, može donijeti odluku ukoliko ocijeni da ovaj organ nije postupio po njihovim nalozima, bila je kategorična Poledica ali na pitanje zbog čega ,,ovaj organ” ne postupa tako rekla je da ne može odgovoriti.

Na pitanje o slučaju Lidije Baković, za koju Ilija Veselinović u krivičnoj prijavi osnovnom državnom tužiocu tvrdi da je zloupotrijebila službeni položaj na njegovu štetu i da nema završen arhitektonski fakultet već pejzažnu arhitekturu na Šumarskom

,,Pogrešno ste obaviješteni o obrazovanju i kvalifikacijama savjetnice Lidije Baković. Ona je diplomirani inženjer pejzažne arhitekture, a nepoznavanje te profesije nešto je čime se ne želim baviti, samo ću napomenuti da je urbanizam upravo struka pejzažnih arhitekata. Takođe ću napomenuti da koleginica Baković radi kao urbanista u ovom organu već 11 godina, pa smatram zaista neprikladnim da se njeno znanje i stručnost na ovaj način dovode u pitanje.”

PUMPA: Zanimljivo je pogledati i dopis direktora Doma zdravlja Herceg Novi dr Vladimira Vodovara, koji je u odgovoru na dopis novskog Sekretarijata za urbanizam jasno saopštio da njima ne smeta ni poslovni ni stambeni objekat. No, to Veselinovićima nije bilo ni od kakve koristi.

Da bi slika bila jasnija, treba reći da je nedaleko od Doma zdravlja, na samo stotinu metara od sporne lokacije Veselinovića, odobrena gradnja benzinske ,,soliter pumpe” na sedam spratova. A to spada u zonu gradskog zelenila. Ne treba zaboraviti da će ta benzinska pumpa, sa 250 tona eksplozivnog goriva, imati u neposrednom komšiluku jedno hrišćansko groblje i dvije srednjovjekovne crkve, koje evidentno i ekspertski dokazano, stoje na kliznoj plohi. Dok će sa druge strane, na 30 metara vazdušne linije i dalje biti osnovna škola (1000 djece), te vrtić (400 djece), pomenuti Dom zdravlja i policijska stanica.

,,Benzinska stanica nema nikakve dodirne tačke sa zahtjevom Veselinovića, niti je u našoj nadležnosti već u nadležnosti Ministarstva a Sekretarijat za urbanizam samo je nosilac pripremnih poslova”, kazala je Poledica.

Na kraju, može se samo postaviti pitanje šta je važnije za opšte dobro Novljana. Dakako, i kako se odnosimo prema ljudima koji nas svojom stručnošću predstavljaju drugima kao što to čini porodica Veselinović.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo