Povežite se sa nama

OKO NAS

RIJEKE – ŽRTVE POHLEPE TAJKUNA I ZVANIČNIKA: Zbogom Cijevno!

Objavljeno prije

na

Voda ove nekada kristalno čiste planinske rijeke, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru, puniće džepove tajkuna koji na albanskoj strani užurbano grade male hidroelektrane

 

„Oni koju su ovi rijeku branili krvlju od okupatora, nijesu je uspjeli odbraniti od nezasitih tajkuna i naših zvaničnika. Cijevna će biti biti stavljena u čelične cijevi za male hidroelektrane (mHE) i jedna od najljepših rijeka koju smo imali više neće biti glavna atrakcija sjevera ove države i albanskih Alpa”, kaže poznati ekolog iz Tirane Abdula Diku.

On rezignirano konstatuje da je Cijevna  zauvijek stavljena u zatvor! Uprkos protestima mještana na toj rijeci se od 2018. godine grade dvije hidrocentrale “Dobrinjë” i “Murasi”, ukupne instalisane snage 3.000 kW. U albanskim medijima, pojavila se informacija da ima ideja da se na Cijevni gradi još desetak mHE!?

Iako je albanski premijer Edi Rama izjavio da su takvi objekti štetni, te da se neće više graditi, situacija na terenu je sasvim drugačija, a čitav posao sa mHE je izuzetno netransparentan. Tako je, na primjer, otkriveno da su odobrenja za gradnju izdata ne za 440 takvih objekata, kako to zvanično saopštavaju funkcioneri u Tirani, već za čak 714! To znači 25 mHE na hiljadu km kvadratnih, ili u prosjeku dva puta više nego u ostalim državama na jugoistoku Evrope.

U Albaniji se, grade takvi objekti i u spomenicima i parkovima prirode, nacionalnim parkovima, naseljenim područjima. Nijedna rijeka ili rječica praktično neće ostati nedirnuta, što često dovodi do konflikata sa domicilnim stanovništvom. U tim sukobima bilo je i žrtava. No, u dvije trećine slučajeva protesti se organizuju tek kada bageri počnu devastaciju vodotoka.

Opravdana je sumnja da bi na Cijevni moglo da se gradi još nekoliko novih hidrocentrala. Takva ocjena se može izvući i iz obimne dokumentacije koju je albanska vlada, u skladu sa Konvencijom o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – ESPOO, poslala kabinetu Duška Markovića. U tim aktima se navodi da se stvaraju pretpostavke za izgradnju HE “Vriela” na slivu Cijevne, ali se ne precizira u kojoj je fazi taj projekat. Na osnovu ovih podataka eksperti u crnogorskoj Vladi nijesu mogli da izvedu nedvosmisleni zaključak da ovakva djelatnost izaziva štetu po životnu sredinu u Crnoj Gori.

Ekolozi u Albaniji, poput Dikua, su izgubili nadu da će se bilo što učiniti za spas ekosistema i posebno vodenog svijeta u toj rijeci u kojoj živi 22 vrste riba, od kojih nekima prijeti nestanak.

Cijevna nije zaštićena u Albaniji, kao što je to slučaj u Crnoj Gori od kraja 2017. godine kada je Skupština opštine Podgorice proglasila dio kanjona te rijeke zaštićenim dobrom pod nazivom Spomenik prirode “Kanjon Cijevne”.

Međudržavna komisija Crne Gore i Albanije za saradnju u vodoprivredi se složila da se moraju poštovati sve međunarodne norme, konvencije i protokoli koji se odnose na izgradnju energetskih objekata na rijekama koje povezuju dvije države. Nakon pritiska nevladinih organizacija koje se zalažu za očuvanje životne sredine održan je i zajednički sastanak predstavnika dvije vlade.

Konstatujući da će mini hidroelektrane koje se grade na albanskoj strani Cijevne negativno uticati na sliv na crnogorskoj teritoriji, iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore (MORT) je saopšteno da je postignuta saglasnost da takvi poduhvati na zajedničkoj rijeci moraju biti usklađeni sa evropskim i međunarodnim standardima i preuzetim obavezama.

“Mi i albanska strana na eventualne negativne uticaje na životnu sredinu imamo različito gledanje, ali smo se složili da se ubuduće trebaju poštovati sve međunarodne norme, propisani protokoli i sve važeće konvencije. Računamo da će u budućnosti postupanje albanske strane biti u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama”, rekao je državni sekretar u MORT-u Saša Radulović.

Čelnik ekološke organizacije Ozon Aleksandar Perović smatra da briga Vlade Crne Gore za mHE u Albaniji predstavlja pomak u regionalnom pogledu izgradnje hidroenergetskih objekata, ali da se ona na odgovoran način mora ponašati i u samoj Crnoj Gori. “Ako znamo da naša Vlada ima trend okupacije najdivnijih rijeka sa sličnim i još gorim projektima nego u Albaniji, čini mi se da je to pomalo licemjeran pristup. Vlada nema pravo da se miješa u tuđe projekte, prije nego što završi isto na svojoj teritoriji i ozbiljno se pozabavi trendom okupacije rijeka. Mi znamo da su učinjene velike štete na našim rijekama i na Cijevni. Iako je Cijevna na teritoriji Crne Gore dijelom zaštićena, naša Vlada brine o Cijevni tako što ima pet asfaltnih baza na malom lokalitetu i time uništava stanovništvo koje tamo živi”, kaže Perović.

Osim što su iz Tirane dostavili Podgorici traženu dokumentaciju, ni albanska vlada ne haje na upozorenja domaćih i stranih eksperata. Ostaje  tek nada da će uz međunarodnu akciju i pritisak biti nešto urađeno. Državni sekretar je najavio da će Crna Gora internacionalizovati pitanje prekograničnog uticaja izgradnje mHE na Cijevni.

 

Prevelika zavisnost Albanije od hidroenergije

Albanija je decenijama zavisna od hidroenergije. Uprkos činjenici da je u toj zemlji od 2009. izgrađen veći broj hidroelektrana od bilo koje druge države u regionu, uključujući tu i velike hidroelektrane, ako je količina padavina mala, Albanija mora da uvozi struju. Samo je tri puta u posljednjih deset godina ta država uspjela da zadovolji domaću potražnju.

Samo u 2018. godini vlada Albanije je za tzv. fid-in tarife (podsticajne otkupne cijene po proizvedenom kWh iz obnovljivih izvora energije) izdvojila gotovo 94 miliona eura, što je ubjedljivo najviše u regionu.

Stoga je nerazumljivo zašto tamošnja vlada ne podstiče razvoj nijednog drugog oblika obnovljivih izvora energije.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo