Povežite se sa nama

OKO NAS

Scene pakla

Objavljeno prije

na

Na stotine tona smeća razbacanih na ušću Bojane, na prekrasnom ostrvu Ada i na pjeskovitoj Velikoj plaži, pružaju apokaliptičnu sliku. Svega tu ima: od plastike preko šporeta i kreveta do automobilskih šasija. To je već postalo pravilo svake jeseni kada nastupe velike kiše i jako jugo na moru, ili, što je još gore, kada budu poplave. Bojana onda sa sobom sve nosi u more, a ono ga, svojim snažnim strujama, izbacuje na obalu, odnosno vraća nama.

Ovaj otpad više ne stiže samo rijekom Bojanom iz Albanije i iz unutrašnjosti Crne Gore, već i s Kosova i iz Makedonije rijekom Drim, čiji se jedan krak uliva u Bojanu.

Problem je, dakle, postao međunarodni, a prethodnih godina se dešavalo da, zbog smjera morskih struja, smeće s ovog prostora stigne i do Dalmacije, odnosno do poluostrva Pelješac i ostrva Mljet, pa čak i do Zadra! Hrvati su se našli u čudu. Jedne godine je albanski ambasador u Zagrebu hitno pozvan u hrvatsku Vladu kako bi objasnio na koji je način smeće dospjelo do njihove obale. Zatraženo je da Tirana preduzme adekvatne mjere kako se taj slučaj ne bi ponovio u budućnosti. Ali, pomaka na terenu nabolje nema. Naprotiv! Stanje se pogoršava iz godine u godinu.

„Ono što posebno zabrinjava jesu velike količine medicinskog otpada tako da na plažama možete naći ostatke infuzionih rastvora, iskorišćene špriceve, tablete … Sve to završava na obalama ulcinjskih plaža i to posljednjih godina postaje sve veći problem”, tvrdi predsjednik NVO Bojana Mahmut Karastanović i dodaje da ćemo, ako se nešto uskoro ne preduzme, na ovom prostoru imati ekološku katastrofu.

Tome svakako doprinosi i oko 450 ribarskih kućica, kuća i vila na Bojani, koje nemaju vodovod i kanalizaciju, pa fekalije i otpad otiču u rijeku. Ništa zato što je na tom prostoru bilo kakva gradnja najstrože zabranjena.

Ali, država je pokazala izuzetnu neefikasnost da spriječi širenje „tumora” na Bojani, čime su dodatno ohrabreni divlji graditelji. Većina „privremenih objekata” nikla je upravo kada je zabranjena gradnja. Ima ih čak i veličine 1.500 kvadratnih metara, obično su na dva sprata, s prostranim baštama, i, naravno, s klima uređajima i đakuzijima.

Ovakvo stanje posebno zabrinjava ekologe i turističke radnike, jer veoma negativno utiče na biljni i životinjski svijet u ovoj delti. Šire područje Bojane je najznačajnije stanište u seobi, zimovanju, gniježđenju i ishrani ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana, a uz to Prostornim planom Crne Gore i Generalnim konceptom za Veliku plažu ušće ove rijeke zaštićeno je kao stanište ptica i močvarno područje. Iako navode da ovom problemu posvećuju znatnu pažnju, zvanična Podgorica i Tirana tvrde da nemaju novaca i resursa da ga i riješe.

„Moramo svi zajedno da sjednemo i razmislimo kako riješiti ovo pitanje, jer takvi projekti koštaju. Učinićemo sve da uspostavimo saradnju koja će pružiti bolja rješenja od onih koje mi u ovom trenutku možemo da pružimo”, rekao je tokom nedavne posjete Crnoj Gori albanski premijer Edi Rama.

Napominjući da je potreban zajednički napor svih državnih struktura Crne Gore i Albanije, lokalnih zajednica na pograničnom pojasu, civilnog sektora i medija, čelnik ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić kaže za Monitor da smeće u Bojani i na ulcinjskim plažama predstavlja ekološku bombu koja sve brže otkucava. „Ako se ovako nastavi, naši će se potomci ugušiti u smeću. Ono je, sada znamo, sirovina, a mi nijesmo tako bogati da bacamo sirovinu. Jer, ekologija nije trošak: to je investicija u budućnost. Posebno to moramo raditi mi u Crnoj Gori zato što smo se deklarisali kao ekološka država. I postojeći zakoni su relativno dobri, ali se oni ne primjenjuju”, zaključuje Hodžić. Slično je u Albaniji. Građani Skadra već dvije godine više se ne mogu viđeti na nekada omiljenom šetalištu pored Bojane. Nesnosan smrad, kanalizacija i otpad odbijaju ljude s obala rijeke. Već 25 godina nijedna akcija nije preduzeta kako bi se ona bar djelimično očistila, posebno ne njezino korito, dok se istovremeno govori da će Bojana ponovo biti ono što je bila gotovo tokom cijele istorije: plovna cijelim svojim tokom za manje brodove. U svakom slučaju, rješenja za ovaj sve veći problem nema ni na vidiku, a Ulcinjani sa zebnjom čekaju nove kiše i – nove gomile smeća.

Sve manje ribe

Prostor ušća Bojane formalno je pod posebnom zaštitom države, čak je proglašen Regionalnim parkom prirode. Ova rijeka ima međunarodni značaj i predstavlja put migracije riba iz Jadrana u Skadarsko jezero. Ali, zbog zagađenja sve je manje ribe u Bojani. Procjene ekologa govore da u toj rijeci ima čak oko 50 hiljada tona čvrstog otpada.

Nekada je voda u Bojani bila toliko čista da se mogla piti, a danas je to uglavnom voda treće kategorije. „Dok je voda za kupanje u junu 2002. godine još uvijek bila prve klase, prozirnost i boja rijeke i mora blizu ušća u proteklih su se sedam godina dramatično pogoršale”, upozorili su još 2009. godine njemački eksperti. Zato nikoga ne čudi što sada ima tako mnogo uginule ribe. Ali, ove 2013. o tome govore samo ljubitelji Bojane, ribari i ekolozi.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo