Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Silom na sedmu silu

Objavljeno prije

na

Novinare koji im ne pišu ode, crnogorski vlastodršci počeli su i da biju. Onako javno, na ulici. Tako se gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pesnicama prethodne sedmice obračunao sa Miodragom Jovovićem, urednikom podgoričkih Vijesti i fotoreporterom tog lista Borisom Pejovićem, koji su fotografisali njegov službeni automobil, tradicionalno nepropisno parkiran ispred kafića Art. Gradonačelniku su u batinjanju priskočili i njegov sin Miljan Mugoša i lični vozač Dragan Radonjić . Jovović je konačno zbog povreda završio u bolnici. TUŽBOM DO BANKROTA: Da se crnogorska vlast sve odlučnije obračunava sa neposlušnim medijima, bilo je očigledno i prije nego je gradonačelnik Podgorice uveo javno šamaranje kao novi vid borbe protiv medija koji ne stvaraju idiličnu sliku Crne Gore. Zbog ugrožavanja slobode govora, Crna Gora je nedavno dobila i minus u međunarodnim krugovima. Uticajna američka organizacija Fridom haus, u redovnoj godišnjoj publikaciji Države u tranziciji, ocijenila je da je pravosuđe u Crnoj Gori nazadovalo i zbog toga što sudije izriču visoke kazne medijima. Bez promjene zvaničnih stavova prema nasilju nad novinarima ili kleveti, rejting Crne Gore za nezavisne medije ostaće na prošlogodišnjem 3,75, ocijenjeno je.

„Novinari i mediji u Crnoj Gori ne samo što su često tuženi, već i suviše lako bivaju i osuđeni, naročito kad se u ulozi tužioca pojavljuju nosioci javnih funkcija”, komenatriše za Monitor Radomir Prelević, advokat. „Oslobađajuća presuda je pravi izuzetak i one se u posljednjih 15 godina broje na prstima jedne ruke”, kaže on.

Prelević podsjeća da u Crnoj Gori novinari podliježu dvostrukoj odgovornosti – krivičnoj i građanskoj. „Paralelno sa osudom za krivično djelo, osnivač medija i novinar kao autor mogu biti tuženi, i to im se redovno dešava, radi naknade štete. Problem je što se ovdje gaji kultura dosuđivanja nesrazmjerno visokih naknada štete ‘za pretrpljene duševne bolove tužioca…’, i to bez pojavljivanja samog tužioca pred sudom”, kaže Prelević. On podsjeća na nedavnu presudu Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj se i kazna u visini od šest mjesečnih zarada novinara smatra visokom i neprihvatljivom.

Ukoliko sudovi usvoje sve tužbe, nedjeljnik Monitor i dnevnici Vijesti i Dan platiće oko 13 miliona eura kazni za klevete i duševne bolove. Ne računajući već isplaćene kazne, Monitor je, na primjer, za duševne bolove trenutno ,,dužan” oko 300 hiljada eura, dnevnik Vijesti oko 12 miliona, a Dan između 200 i 300 hiljada eura. Te pare novinari ovih medija ne da ne mogu zaraditi za šest mjeseci, nego ni do penzije.

Indikativno je da većinu tužbi protiv navedenih medija podnijeli ljudi bliski premijeru Milu Đukanoviću, koji je svojevremeno tužio dnevnik Vijesti i tražio odštetu od milion eura. Taj iznos postao je reper mnogim sudijama prilikom odmjeravanja astronomskih kazni po kasnije podnesenim tužbama protiv nezavisnih medija. Cilj visokih kazni je jasan – dovesti do bankrota nezavisne medije.

INSTITUCIONALNO NASILJE: Neposlušni mediji se pokušavaju ukrotiti i preko drugih institucija, a ne samo na sudu. Već godinu dana Televizija Vijesti ne uspijeva da dobije frekvenciju za Podgoricu, zbog čega, kako su u nekoliko navrata i napominjali iz ove kuće, trpe veliku ekonomsku štetu.

Televiziji Vijesti frekvencija nije dodjeljena ni pošto je Televizija Foks vratila dobijenu frekvenciju za Podgoricu. Menadžment Televizije Vijesti od Agencije za radiodifuziju je tada zatražio da raspiše novi konkurs za dodjelu frekvencija. Do danas ništa od konkursa.

Prema riječima Slavoljuba Šćekića, direktora TV Vijesti, ARD se tada branila da neće raspisati konkurs jer je u proceduri novi zakon kojim će biti promijenjene nadležnosti, odnosno kojim će raspodjela frekvencija preći u nadležnost Agencije za telekomunikacije.

Kada je konačno donesen zakon, kojim je ARD i dalje ostao nadležan za raspodjelu frekvencija, ARD se proglasio – „nenadležnim”. ,,Suština ove priče je očigledna: Televiziju Vijesti treba blokirati po svaku cijenu i ne dozvoliti da naš signal dopre do građana Podgorice. To se ne može nazvati nikako drugačije nego institucionalno nasilje za koje su najzaslužniji direktor Agencije za radio difuziju, predsjednik i članovi Savjeta te institucije”, komentariše za Monitor Vladan Mićunović, glavni i odgovorni urednik TV Vijesti. Mićunović je, kaže, očekivao da će se „ambasador SAD, budući da jedna američka kompanija ima značajan dio vlasništva u TV Vijesti, kao i predstavnik Evropske komisije u Podgorici još aktivnije uključiti u rješavanje ovog problema”.

U ocjeni nazadovanja Crne Gore kad su u pitanju nezavisni mediji, istraživači Fridom hausa su registrovali i da je ,,nezavisna agencija za radiodifuziju pripojena novoj agenciji koju kontroliše vlast, ugrožavajući izglede za nezavisnu raspodjelu frekvencija”.

POD KONTROLOM: Da crnogorska vlast ne drži mnogo do upozorenja evropskih i međunarodnih institucija kada su u pitanju novinarske slobode, pokazali su i na primjeru RTCG.  Kada se učinilo da se RTCG možda i može transformisati u javni servis, vladajuća koalicija je uzela stvar u svoje ruke.  U parlamentu su donedavno konstantno kršeni medijski zakoni tako što su poslanici vladajuće koalicije glasali, umjesto samo da potvrde imenovane članove Savjeta RTCG. Tako su godinama držali nepotpun Savjet, kontrolišući ko može a ko ne može unutra. Savjet RTCG odgovoran je za profesionalne standarde, pa je demokratski i adekvatan izbor njegovih članova od presudne važnosti za transformaciju državne televizije u javni servis.  Konačno im je dojadilo, pa su zakon promijenili. Novim zakonom je predviđeno da Skupština bira ko može, a ko ne u Savjet. Istim zakonom je utvrđeno da se RTCG dobrim dijelom umjesto pretplate građana, finansira iz budžeta. Tako je zapravo samo ozakonjeno stvarno stanje: RTCG je ostala državna televizija. I primjer kako bi trebao da izgleda novinarstvo po volji vlasti.
Miomir Mugoša se za takvo novinarstvo samo bori u svom stilu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo