Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Na eure razbrojs!

Objavljeno prije

na

Kabinet ministra odbrane Bora Vučinića ima ukupno pet službenika i svi su prvom većom nabavkom dobili po jedan novi automobil na korišćenje. Linijom subordinacije, ministra i načelnika Generalštaba, razumije se, zapala su najluksuznija vozila, po jedan džip land kruzer – nabavna cijena oko 50.000 eura. Kupovinu 32 „civilna” vozila za 735.000 eura Ministarstvo odbrane je pravdalo prosječnom starošću vozila Vojske Crne Gore (VCG) od 20-25 godina. Ipak, svega 14 vozila je raspoređeno po formacijskim jedinicama VCG, dok je veći dio od 18 vozila stavljen na raspolaganje službenicima Ministarstva odbrane. Snažan socijalni kontrast kupovini luksuznih automobila predstavlja činjenica da čak 70 odsto pripadnika Ministarstva odbrane i VCG nemaju svoje stanove, dok dodatnih oko 19 odsto nema adekvatno riješeno stambeno pitanje. U sjenci kampanje za NATO, sa hiperinflacijom proizvoljnih tvrdnji i nazdravičarskih obećanja, kilavoj reformi odbrane i oružanih snaga se kraja ne nazire. REFORMA I PRIORITETI: O ,,kvalitetu reformi” i koordinaciji crnogorskog sektora bezbjednosti svjedoči i činjenica da je MUP trenutno dva i po puta brojniji od VCG (2.345 ljudi). Potpuno bespotrebno su duplirane snage za istu namjenu, poput specijalnih i helikopterskih jedinica, kao i jedinice obalske straže.
Crnogorski oj-ha princip prepoznat je i kroz davanja nerealnih obećanja. Od NATO-a je krajem 2007. zatražena i dobijena realizacija 69 različitih aktivnosti Ministarstva odbrane i VCG kroz Partnerstvo za mir da bi, nepunu godinu kasnije, taj broj morao biti smanjen na 48 aktivnosti. Prioriteti su stavljanje VCG u funkciju tzv. mirovnih misija, poput one u Avganistanu, čime su odškrinuta vrata za ubrzani prijem Crne Gore u pridruženo članstvo NATO-u (MAP – Akcioni plan za članstvo).
U jednom izvještaju Nansen dijalog centar je procijenio da će prijem u MAP “ipak biti politička odluka država NATO-a, a ne dokaz da je Crna Gora u svim segmentima reforme dostigla nivo da postane kandidat za članstvo u Alijansi”.
Struktura budžeta Ministarstva odbrane za 2009. od ukupno 50 miliona eura, predviđa svega 10,8 miliona za finansijsku osnovu reforme – kapitalne izdatke. Nabavke modernog naoružanja, opreme i izgradnje infrastrukture za VCG tako je u drugom planu, dok se najveći dio budžeta od oko 40 miliona troši na plate, tekuće izdatke i svega 612.000 eura na socijalne programe. Proteklih godina odnos između trošenja i investiranja u razvoj savremene VCG bio je još nepovoljniji, iako se za kapitalne izdatke za reformu oružanih snaga u drugim zemljama izdvaja i do 2/3 ukupnog budžeta.

MUTNA BARA: Za svega godinu i po, dvaput je mijenjana formacija VCG. Od sticanja nezavisnosti to je treća promjena strukture vojnih snaga u Crnoj Gori – što je vjerovatno evropski rekord. Dvije baze, mornarička (Bar) i vazduhoplovna (Golubovci) su postale posebni vidovi oružanih snaga, a od dvije postojeće, Lake pješadijske i Specijalne brigade, formirana je Brigada kopnene vojske.
Takva promjena je uslijedila iako za VCG, osim kontingenta pušaka tipa hekler, nije nabavljeno neko novo naoružanje, značajnija količina opreme, niti borbena sredstva poput oklopnih transportera ili helikoptera, artiljerije ili brodova. Direktna posljedica učestalih prekompozicija jeste da sve jedinice nižeg ranga nemaju knjigu formacije – ukratko, nemaju definisanu veličinu i sređeni popis naoružanja i inventara s kojim raspolažu.
Normativni haos je uočljiv kroz činjenicu da u Skupštini od kraja godine čeka na usvajanje potpuno novi zakon o vojsci, dok će se amandmanima mijenjati Zakon o odbrani. Oba zakona su imala kratak rok upotrebe; usvojena su koliko juče, sredinom 2007, i tada iz Ministarstva odbrane propraćena salvama medijskih samohvala.
Neusaglašeni propisi u domenu odbrane i oružanih snaga i sporna dugovanja rezultiraju i rekordnim brojem tužbi, od strane bivših službenika, vojnika i dobavljača. Ministarstvo odbrane vodi čak 6.000 (slovima: šest hiljada!) sudskih sporova, uglavnom parničnih, od kojih je u oko 5.400 sporova u statusu tuženog.
Kao rezultat nepoštovanja propisa akumulira se mutna bara finansijskog poslovanja i transakcija Ministarstva odbrane. Na tu temu je Državna revizorska institucija (DRI) prošle godine objavila podatke kako je ministar Vučinić, kao odgovorno lice, kroz javne nabavke i druge poslove kršio zakon i zloupotrebljavao službeni položaj.
Iako je izvještaj DRI-a mjesecima „usaglašavan”, svejedno sadrži podatke poput onih da su i za nabavku suvenira ili teretane korišćene „povjerljive nabavke”, odnosno, nabavke koje ne podliježu obavezujućem Zakonu o javnim nabavkama.
Revizijom je ustanovljeno da se najveći broj ,,povjerljivih nabavki” uopšte nije odnosio na nabavku vojnog materijala, već za plaćanje najbanalnijih usluga, poput kupovine avionskih karata za službenike Ministarstva. Jedna od posljedica izvještaja DRI-a bilo je pokretanje istrage u Ministarstvu odbrane. Još nema vijesti o tome da li će biti pokrenut sudski postupak.
Ustav Crne Gore u čl. 129 precizira da je VCG ,,pod demokratskom i civilnom kontrolom”, što podrazumijeva da Ministarstvo odbrane, u čijem je sastavu VCG, finansijski menadžment vodi na zakonit, transparentan i provjerljiv način.
Ali, Ministarstvo odbrane i dalje posluje suprotno Zakonu o javnim nabavkama. Ministar Vučinić sam određuje pravila trošenja povjerenog mu vojnog budžeta na osnovu sopstvene Uredbe o povjerljivim nabavkama predmeta i usluga od posebnog značaja za odbranu. Iako takva uredba nije dovoljna za jasno razgraničenje između javnih, povjerljivih i tajnih nabavki – u Ministarstvu odbrane tvrde kako se “povjerljive nabavke predmeta i usluga za odbranu vrše u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije, što nije slučaj sa Zakonom o javnim nabavkama koji je još neusklađen”.

SKANDAL SA UNIFORMAMA: Takva praksa nabavki – po kojoj je uredba “starija” od zakona, a ne obratno – imala je za posljedicu i zataškani skandal s nabavkom novih uniformi za VCG. Ministar Vučinić je u prvoj polovini 2008. sklopio milionski posao izrade kompleta novih svečanih, službenih i radnih uniformi sa srpskom privatnom kompanijom Uno Martin.
Medijska promocija uniformi Una Martina je bila za Dan vojske, 7. oktobra prošle godine, a svega dva mjeseca kasnije, ispostavilo se kako se uniforme “nijesu pokazale kao najbolje rješenje”. U tom periodu, srpska policija je uhapsila vlasnika Una Martina pod optužbama “u vezi sa mahinacijama na tenderima za nabavke”. Ministar Vučinić je požurio da, za 1,2 miliona eura, sklopi novi ugovor o nabavci uniformi, sada s hrvatskom kompanijom Kroko kako bi vod VCG za Avganistan imao u čemu tamo da otputuje. Niko nije snosio posljedice zbog poslovanja sa Uno Martinom i nabavkom nekvalitetnih uniformi.
Nikakvo objašnjenje nije ponuđeno ni za pitanje zbog čega je odbijena potpuno besplatna usluga treninga voda VCG za Avganistan od strane njemačke vojske (Bundesvera), a ministar Vučinić istovremeno potpisao ugovor kojim ćemo platiti 2,5 miliona eura da naše vojnike, za istu misiju, tri mjeseca obučava američka privatna kompanija MPRI?

KUPI ME, PRODAJ ME: Dileme postoje i oko prodaje 4.400 tona crnogorskog naoružanja, municije i opreme od 2006. godine i novcu koji je po tom osnovu zaradilo Ministarstvo odbrane, a koje nije evidetirano u Glavnoj knjizi Trezora. Radi se o višemilionskim iznosima. Na primjer, u 2006. je Iraku prodato 17.650 kalašnjikova i 175 komada mitraljeza M-84 sa tronošcem i pratećim priborom za 1,1 milion eura, Avganistanu (iako nije pomorska zemlja!) je prodata oprema i remontni dijelovi za torpeda 56-65 KE (460.000 eura), a Sjedinjenim Američkim Državama, preko Izraela, prodati su dijelovi za puške i puškomitraljeze u vrijednosti 700.000 eura.
Komercijalni izvoz crnogorskog naoružanja je 2007. uvećan. U javnosti se zna da je Avganistanu, kao donacija, Ministarstvo odbrane isporučilo 1.600 pušaka i puškomitraljeza sa 250.000 metaka, ali je manje poznato da je u toj godini Avganistanu iz magacina VCG prodato dodatnih 25.875 mitraljeza M-84, puškomitraljeza, postolja za mitraljeze i rezervnih dijelova kao dio kontingenta eksportovanog preko Kipra u ukupnoj vrijednosti od 1,5 miliona eura.
Tu su i drugi krupniji poslovi prodaje arsenala VCG, na primjer: Kamerunu je za 224.000 eura prodato 370.000 metaka, Kirgiziji dijelovi za torpeda (542.000 eura), za SAD je otišlo 27,3 miliona metaka (1,2 miliona eura), na Filipine 18.666 mina M72 i M73 (980.000 eura), Jermeniji su prodate haubice i dijelovi u vrijednosti od 474.000 eura.
Ni ovi prihodi Ministarstva odbrane nijesu evidentirani u Glavnoj knjizi Trezora, niti su uplaćivani na za to zakonom predviđeni račun.
Za razliku od prethodnih godina, Ministarstvo odbrane je za 2009. prijavilo plan prihoda od prodaje viškova naoružanja i vojne opreme od tri miliona eura, zatim dodatnih 800.000 eura od prodatih dijelova skinutih s rashodovanih ,,pokretnih stvari” i 1,5 miliona od zakupa i prodaje poslovnih prostora i stanova.
Depozite i novac, na najmanje dva računa kod poslovnih banaka, koje Ministarstvo odbrane prihoduje po ovim osnovama trebalo bi da kontroliše Ministarstvo finansija. Ali, postoje ozbiljne sumnje da je to do kraja moguće obaviti, jer Ministarstvo finansija, u čijem je sastavu Direkcija za javne nabavke, toleriše “povjerljive nabavke” Ministarstva odbrane na bazi uredbe koja je u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama.
Ovako stanje stvari teško da može biti neopaženo od strane naših glavnih vojnih partnera, NATO-a i SAD, koji su ne jednom pozvali crnogorske zvaničnike da “racionalizuju izdatke za bezbjednost”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo