Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ćeraćemo se još

Objavljeno prije

na

Vlasnici maslina u Valdanosu odlučniji su nego ikada ranije. „Svim demokratskim sredstvima borićemo se da nam se vrati naša nasilno oduzeta imovina”, kaže za Monitor predsjednik Odbora za povraćaj Maslinade u Valdanosu Luka-Batko Đakonović. Naredne sedmice Odbor će organizovati protestno okupljanje pred kapijom te prekrasne uvale, u saradnji sa podgoričkim Udruženjem za zaštitu privatne svojine. Popunjavaće se formulari za tužbu protiv države Crne Gore Evropskom sudu za ljudska prava i pokreće se kampanja za izmjenu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, donijetog 2007. godine. SUDOVI NA POTEZU: Stvari su u ovom slučaju otišle predaleko, jer crnogorska Vlada sa svojim eksponentima već 13 godina zamajava vlasnike maslina. Dok je tim prostorom gazdovala Vojska Jugoslavije zvaničnici u Podgorici su deklarativno iskazivali spremnost da se maslinjak sa 18 hiljada stoljetnjih stabala maslina, koji i po odredbama Zakona o maslinarstvu treba da uživa posebnu zaštitu, vrati ranijim vlasnicima. Ali, pokazalo se da oni kupuju vrijeme, jer od kada je 2005. godine upravljanje tom uvalom preuzela Vlada Crne Gore, ne govori se više o povraćaju vlasničkih prava, već o njenoj valorizaciji. Da bi se odlučnost Ulcinjana razvodnila pokušali su se u igru uvesti 30-godišnji zakupi tog maslinjaka. I od toga, naravno, nije bilo ništa.

Potpredsjednik Vlade i predsjednik Tenderske komisije za valorizaciju Valdanosa Vujica Lazović tvrdi da je to „1/1 imovina države Crne Gore”, dok raniji vlasnici tvrde suprotno. Za sada niko ne želi da popusti. Konačnu riječ daće domaći i međunarodni sudovi. „Mi znamo da bitka za čiste vlasničke odnose traje dugo i da je teška. Istina, pravda i tapije su na našoj strani”, ističe Đakonović.

OBAVEZE: Rovovsku bitku za vraćanje Valdanosa ranijim vlasnicima pažljivo prate sva crnogorska udruženja za povraćaj imovine.  „Od toga kako će ovaj slučaj biti okončan umnogome će zavisiti sve aktivnosti na ovom planu u Crnoj Gori”, uvjeren je Ratko Rajković, pravnik iz Budve, đe su takođe nacionalizovani ogromni kompleksi privatnog vlasništva.  On tvrdi da bi rješavanje tog slučaja moglo da ubrza čitav postupak restitucije, koji se, kako dodaje, obavlja selektivno i nedosljedno. Isti je stav ulcinjskog Odbora. „Neka nam neko kaže postoji li iđe slučaj, osim u Ulcinju, da zemljište koje nije privedeno namjeni nije vraćeno ranijim vlasnicima”, kaže advokat Odbora Mustafa Čapuni. U tom udruženju takođe smatraju da će vlast imati velikih problema kada 1500 crnogorskih građana, od kojih 200 iz Ulcinja, tuži državu Crnu Goru sudu u Strazburu zbog povrede svojinskih prava. A ovaj sud je, kako nezvanično saznajemo, već tražio izjašnjenje od crnogorske Vlade na aplikacije koje je ranije podnijelo desetak vlasnika zemljišta u Valdanosu.

„Vraćanjem Maslinade stvarnim vlasnicima naša će vlast ispuniti ne samo evropsku, već i moralnu obavezu. Naravno, i ustavnu, jer je Crna Gora definisana i kao ekološka država, a maslinjak u Valdanosu je tragično zapušten i u fazi je totalnog propadanja. Samo ga mi možemo obnoviti”, tvrdi Luka Đakonović, koji sa bratom u Valdanosu posjeduje 405 stabala te blagoslovljene biljke.

OPŠTINA ĆUTI: Paradoksalno je da o čitavom ovom slučaju ćuti lokalni parlament, koji je u maju 2007. godine jednoglasno i uz aplauz donio Odluku o deeksproprijaciji imovine u Valdanosu.  Opštinski vlast u Ulcinju čine „Koalicija za evropski Ulcinj” (savez Demokratske partije socijalista, Demokratske unije Albanaca i Socijaldemokratska partija) i Partija Demokratskog prosperiteta. ,,Parlament još nema volje i snage da učini ono što mora. A to znači da stavi ovo pitanje svih pitanja na dnevni red. I da raspravimo pred očima cjelokupne javnosti. Da se vidi ko čije interese brani”, kaže Džemal Perović, koordinator ulcinjske Grupe NVO i nezavisnih intelektualaca, koja je početkom jula podnijela opštinskoj Skupštini građansku inicijativu za usvajanje deklaracije o tenderima za zakup Valdanosa, Velike plaže i Ade sa preko 700 potpisa građana. Konstatujući da je parlament bio dužan da tu inicijativu razmatra najduže 15 dana nakon njenog primitka, on je za Monitor ocijenio da je takvo ponašanje neodgovorno kršenje odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi i nipodaštavanje građanske inicijative na čemu bi trebalo da počiva lokalna uprava.  „To najviše govori o rukovodstvu naše Skupštine koje izgleda misli da formalno-pravnim zavrzlamama može izbjeći odgovornost pred sadašnjim i budućim generacijama. A to je posebno zabrinjavajuće, jer se dešava u trenutku kada se za duži period određuje budućnost ovoga grada”, ističe on.

Perović je rekao da Valdanos predstavlja izuzetan potencijal da bi se ishitreno i u uslovima krize dao firmi čija osnovna djelatnost nije turizam.
Uostalom, Vlada premijera Mila Đukanovića vraćanjem Valdanosa može nešto i da zaradi! Ne samo od poreza na imovinu koji će plaćati vlasnici imovine, nego i od njihove spremnosti da ako im se vrati imovina oni istovremeno vrate sav novac koji su 1978. godine dobili kao „pravedno obeštećenje”.

 

Valdanos je za Ulcinjane mit

Crnogorska Vlada sa svojim emisarima na terenu nije uspjela u akciji „forsiranja Valdanosa”. Čini se da i njima postaje jasno da Valdanos za vlasnike maslina i Ulcinjane nije samo prekrasan lokalitet, spomenik prirode, arheološko nalazište. On je uvijek bio mnogo više od toga, naročito nakon brutalnog oduzimanja 1978. godine od strane tadašnje JNA. Od tada je postao mit!
„Pa jedan kamen na plaži Valdanosa vrijedi više od cijene koju su oni predviđeli za zakup Valdanosa”, kaže zaljubljenik u tu rajsku uvalu Deto Hodža.
Tridesetogodišnji zakup metra kvadratnog u Valdanosu, po odluci crnogorske Vlade, stoji pet eura! Čitavog Valdanosa 650 hiljada eura godišnje!
Đe je tu računica? Ima je samo u slučaju ako se tokom trajanja zakupa grade i prodaju objekti, što je i moguće po Zakonu o državnoj imovini.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo