Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CG se vozi, a ko plaća

Objavljeno prije

na

Prije petnaestak dana, javile su razne novine – njemačka ministarka zdravlja Ula Šmit našla se u nevolji: u Španiji je ukraden njen službeni automobil. Tako je njemačka javnost saznala da je ministarka na ljetovanje u špansko ljetovalište Alikante otputovala avionom, dok je njen vozač prešao 2.400 kilometara da bi joj se ,,našao pri ruci”. Izbio je skandal, ankete su pokazale da gotovo 70 odsto Njemaca smatra da ministarka treba da podnese ostavku zbog neracionalnog trošenja novca poreskih obveznika. Reagujući na kritike javnosti Ministarstvo zdravlja je objavilo da je ministarka koristila vozilo i privatno i službeno i da će biti ,,obračunato sve što je bilo privatno”. U Parlamentarnom odboru za budžetska pitanja rekli su kako moraju znati da li je ministarka racionalno koristila službeni automobil. Iz Udruženja poreskih obveznika pitali su da li je njemačka ambasada u Španiji mogla da gospođi Šmit obezbijedi vozilo i da li bi poreske obveznike manje koštalo da je iznajmila automobil sa vozačem. Baš cjepidlače ti Njemci. Drugo smo mi. Naša široka demokratija obuhvata neprikosnoveno pravo državnih činovnika da sve što je službeno čuvaju i paze, kao svoje. I koriste, dabome. Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava već nekoliko mjeseci snimaju i objavljuju fotografije službenih automobila u raznim neslužbenim akcijama. Počelo je objavljivanjem fotografija snimljenih tokom maja – nedjeljom u popodnevnim satima – na parkinzima tržnog centra Delta City. Onda je prigrijalo pa su službena auta poslužila da se trkne do Bečića, Jaza ili Žabljaka.

Inicijativa je 2. juna podnijela prvu krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu protiv više N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno korišćenja državnih vozila u privatne svrhe. Pozvali su se na član 421. Krivičnog zakonika Crne Gore kojim je definisano krivično djelo ,,posluga”: ,,Ko se neovlašćeno posluži novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi ili na radu u državnom organu, privrednom društvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom neovlašćeno da na poslugu, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina”. Nema glasa od državnog tužioca.

Korištenje državnih automobila za privatne poslove nije samo kažnjivo po zakonu, već se ne uklapa ni u vladine mjere štednje zbog ekonomske krize. ,,Treba smanjiti troškove reprezentacija, ili čak ukinuti sva nepotrebna putovanja, korišćenje službenih vozila svesti na najmanju mjeru”, objasnio je potpredsjednik Svetozar Marović. Nije ostao dužan ni potpredsjednik i ministar finansija Igor Lukšić – objasnio je da vladini funkcioneri mogu ići na službena putovanja samo nakon što dobiju posebno odobrenje Vlade, te da se troškovi reprezentacije, korišćenja telefona i goriva svode na minimum. Kud ćeš minimalnije nego skoknuti do Bečića, stvarno.

Izvršni direktor Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić za Monitor kaže da je riječ o ,,enormnim rashodima, kojih ljudi nijesu svjesni”. Prema podacima objavljenim u vrijeme kad su uvedene nove registarske tablice, državne institucije u Crnoj Gori koriste
1. 210 motornih vozila pod oznakama „CG” i „MN”. Da se zna ko se borio za Crnu Goru. U organima lokalne samouprave registrovana su 392 službena vozila. Po jedno u Plužinama i Šavniku, u Glavnom gradu ih se vozika – 97.

Iako je na sajtu Inicijative objavljeno blizu 60 fotografija, prema Raonićevim riječima, dosad se samo jedna osoba javila da u poluprivatnom razgovoru razjasni pod kojim okolnostima je na neobičnom mjestu snimljen automobil koji službeno koristi. Jasna je vladajuća logika – ko vas slika dok na kupanje idete službenim autom, nije zabilježio vaše nepočinstvo, nego se drznuo da ugrozi vaše pravo na privatnost. Kupače u državnim limuzinama ovdašnja javnost ne osuđuje, nego im se divi ili im zavidi. I kraj.


Ovdje nezamislivo

Britansku Vladu ovoga ljeta ozbiljno je uzdrmao skandal oko troškova članova Vlade i poslanika koji su uzimali novac poreskih obveznika da bi platili troškove održavanja svojih domova, bazena, automobila i sličnog. Naslovi o članovima parlamenta koji traže da im se pokriju troškovi za najrazličitije potrebe – od stanarina i kredita koje su već otplatili, do bizarnih troškova kao što su računi za kupovinu keksa, nabavku hrane za pse, zamjenu sijalica – izazvali su pravi bijes građana. Pljuštale su ostavke. Britanska ministarka unutrašnjih poslova Džeki Smit izvinila se naciji nakon što je „zabunom” u zahtjevu ministarstvu za refundiranje troškova podnijela i račun za porno filmove koje je gledao njen suprug. „Žao mi je što sam prilikom potraživanja troškova za Internet navela i televizijski paket koji su činili takvi filmovi. Čim sam saznala da sam to uradila, preduzela sam hitne korake da obavijestim nadležne institucije”, izjavila je. Ona je takođe naglasila da će sav novac biti vraćen. Dva sporna filma koštala su deset funti. Na kraju je ministarka objavila da se povlači ,,zbog porodice”. Ostavke je podnijelo pet ministara i više nižih činovnika. Objašnjenja je davao i britanski premijer Gordon Braun. Prema pisanju medija, on je rođenom bratu tokom dvije godine platio oko 7.300 eura za čišćenje stana. Braunov potparol je izjavio da su premijer i njegov brat dijelili čistačicu. Endrju je plaćao čistačicu, a Gordon je njemu davao naknadu za svoj dio troškova, tako da Endrju Braun nije imao nikakve finansijske dobiti. Svaka sličnost sa nekom drugom braćom je isključena. Prije nekoliko godina švedska ministarka trgovine Marija Borelijus podnijela je ostavku nakon što su je mediji optužili da je izbjegla da plati puni porez za ljetnjikovac koji je kupila na jugu Švedske. Ministarka je, takođe, optužena da je zaposlila ženu za čuvanje djece, za koju nije platila socijalna davanja. Dva dana kasnije ostavku je ponijela i ministarka kulture Sesilija Steg Čilo zato što je štampa otkrila da ministarka 16 godina nije plaćala TV pretplatu, a poreskoj službi nije prijavila da je zaposlila dadilje koje su joj čuvale djecu.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo