Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CG se vozi, a ko plaća

Objavljeno prije

na

Prije petnaestak dana, javile su razne novine – njemačka ministarka zdravlja Ula Šmit našla se u nevolji: u Španiji je ukraden njen službeni automobil. Tako je njemačka javnost saznala da je ministarka na ljetovanje u špansko ljetovalište Alikante otputovala avionom, dok je njen vozač prešao 2.400 kilometara da bi joj se ,,našao pri ruci”. Izbio je skandal, ankete su pokazale da gotovo 70 odsto Njemaca smatra da ministarka treba da podnese ostavku zbog neracionalnog trošenja novca poreskih obveznika. Reagujući na kritike javnosti Ministarstvo zdravlja je objavilo da je ministarka koristila vozilo i privatno i službeno i da će biti ,,obračunato sve što je bilo privatno”. U Parlamentarnom odboru za budžetska pitanja rekli su kako moraju znati da li je ministarka racionalno koristila službeni automobil. Iz Udruženja poreskih obveznika pitali su da li je njemačka ambasada u Španiji mogla da gospođi Šmit obezbijedi vozilo i da li bi poreske obveznike manje koštalo da je iznajmila automobil sa vozačem. Baš cjepidlače ti Njemci. Drugo smo mi. Naša široka demokratija obuhvata neprikosnoveno pravo državnih činovnika da sve što je službeno čuvaju i paze, kao svoje. I koriste, dabome. Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava već nekoliko mjeseci snimaju i objavljuju fotografije službenih automobila u raznim neslužbenim akcijama. Počelo je objavljivanjem fotografija snimljenih tokom maja – nedjeljom u popodnevnim satima – na parkinzima tržnog centra Delta City. Onda je prigrijalo pa su službena auta poslužila da se trkne do Bečića, Jaza ili Žabljaka.

Inicijativa je 2. juna podnijela prvu krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu protiv više N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno korišćenja državnih vozila u privatne svrhe. Pozvali su se na član 421. Krivičnog zakonika Crne Gore kojim je definisano krivično djelo ,,posluga”: ,,Ko se neovlašćeno posluži novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi ili na radu u državnom organu, privrednom društvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom neovlašćeno da na poslugu, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina”. Nema glasa od državnog tužioca.

Korištenje državnih automobila za privatne poslove nije samo kažnjivo po zakonu, već se ne uklapa ni u vladine mjere štednje zbog ekonomske krize. ,,Treba smanjiti troškove reprezentacija, ili čak ukinuti sva nepotrebna putovanja, korišćenje službenih vozila svesti na najmanju mjeru”, objasnio je potpredsjednik Svetozar Marović. Nije ostao dužan ni potpredsjednik i ministar finansija Igor Lukšić – objasnio je da vladini funkcioneri mogu ići na službena putovanja samo nakon što dobiju posebno odobrenje Vlade, te da se troškovi reprezentacije, korišćenja telefona i goriva svode na minimum. Kud ćeš minimalnije nego skoknuti do Bečića, stvarno.

Izvršni direktor Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić za Monitor kaže da je riječ o ,,enormnim rashodima, kojih ljudi nijesu svjesni”. Prema podacima objavljenim u vrijeme kad su uvedene nove registarske tablice, državne institucije u Crnoj Gori koriste
1. 210 motornih vozila pod oznakama „CG” i „MN”. Da se zna ko se borio za Crnu Goru. U organima lokalne samouprave registrovana su 392 službena vozila. Po jedno u Plužinama i Šavniku, u Glavnom gradu ih se vozika – 97.

Iako je na sajtu Inicijative objavljeno blizu 60 fotografija, prema Raonićevim riječima, dosad se samo jedna osoba javila da u poluprivatnom razgovoru razjasni pod kojim okolnostima je na neobičnom mjestu snimljen automobil koji službeno koristi. Jasna je vladajuća logika – ko vas slika dok na kupanje idete službenim autom, nije zabilježio vaše nepočinstvo, nego se drznuo da ugrozi vaše pravo na privatnost. Kupače u državnim limuzinama ovdašnja javnost ne osuđuje, nego im se divi ili im zavidi. I kraj.


Ovdje nezamislivo

Britansku Vladu ovoga ljeta ozbiljno je uzdrmao skandal oko troškova članova Vlade i poslanika koji su uzimali novac poreskih obveznika da bi platili troškove održavanja svojih domova, bazena, automobila i sličnog. Naslovi o članovima parlamenta koji traže da im se pokriju troškovi za najrazličitije potrebe – od stanarina i kredita koje su već otplatili, do bizarnih troškova kao što su računi za kupovinu keksa, nabavku hrane za pse, zamjenu sijalica – izazvali su pravi bijes građana. Pljuštale su ostavke. Britanska ministarka unutrašnjih poslova Džeki Smit izvinila se naciji nakon što je „zabunom” u zahtjevu ministarstvu za refundiranje troškova podnijela i račun za porno filmove koje je gledao njen suprug. „Žao mi je što sam prilikom potraživanja troškova za Internet navela i televizijski paket koji su činili takvi filmovi. Čim sam saznala da sam to uradila, preduzela sam hitne korake da obavijestim nadležne institucije”, izjavila je. Ona je takođe naglasila da će sav novac biti vraćen. Dva sporna filma koštala su deset funti. Na kraju je ministarka objavila da se povlači ,,zbog porodice”. Ostavke je podnijelo pet ministara i više nižih činovnika. Objašnjenja je davao i britanski premijer Gordon Braun. Prema pisanju medija, on je rođenom bratu tokom dvije godine platio oko 7.300 eura za čišćenje stana. Braunov potparol je izjavio da su premijer i njegov brat dijelili čistačicu. Endrju je plaćao čistačicu, a Gordon je njemu davao naknadu za svoj dio troškova, tako da Endrju Braun nije imao nikakve finansijske dobiti. Svaka sličnost sa nekom drugom braćom je isključena. Prije nekoliko godina švedska ministarka trgovine Marija Borelijus podnijela je ostavku nakon što su je mediji optužili da je izbjegla da plati puni porez za ljetnjikovac koji je kupila na jugu Švedske. Ministarka je, takođe, optužena da je zaposlila ženu za čuvanje djece, za koju nije platila socijalna davanja. Dva dana kasnije ostavku je ponijela i ministarka kulture Sesilija Steg Čilo zato što je štampa otkrila da ministarka 16 godina nije plaćala TV pretplatu, a poreskoj službi nije prijavila da je zaposlila dadilje koje su joj čuvale djecu.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo