Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEČA STABALA NA RASKRSNICI IZMEĐU BLOKA V I VI U PODGORICI: Odlučno za betonski brutalizam

Objavljeno prije

na

Posječeni drvoredi još jednom su obesmislili kampanju Za ljepše lice Podgorice koju nadležni iz Glavnog grada već duže vrijeme sprovode. Dok gradonačelnici uređenih evropskih gradova formiraju nove gradske parkove, Ivan Vuković siječe stabla stara i više od 50 godina. Za poređenje: u Beču svakih 18 dana nikne novi park

 

Svjedoci i hroničari duge istorije Podgorice minulog vikenda ućutkani su za sva vremena. Dugački drvoredi na raskrsnici ulica Meše Selimovića i Blaža Jovanovića, između Bloka V i VI, su oboreni, simbolično, u rano jutro. S prvim zracima sunca. Tu sad zjapi rupa, spremna da postane parče betona. Novi kružni tok.

Posječeni drvoredi su još jednom obesmislili kampanju Za ljepše lice Podgorice koju nadležni iz Glavnog grada već duže vrijeme sprovode.

Biolog Vuk Iković iz Organizacije KOD za Monitor kaže da se od gradonačelnika Ivana Vukovića očekuje da razumije proces razvoja grada i to da svaka epoha nosi svoj pečat. Umjesto da preuređuje sređena područja, Vuković bi trebalo da uređuje neuređeni prostor. ,,Čak i da postoje mane Bloka V i VI, taj prostor je svjedočanstvo ljudi iz prošlog vremena. Betonizacija nije rješenje, jer će se tekovinama naše generacije neke buduće smijati. Biće ponosni na zelene površine, kao što smo mi danas na drvorede na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Ako to gradonačelnik ne razumije, treba da vidi evropske gradove u kojima se na razne načine vraćaju stabla i parkovi u urbane zone“, objašnjava Iković.

Iz Koalicije za održivi razvoj (KOR) su ranije uputili apel gradonačelniku Vukoviću povodom izgradnje kružnog toka. Niko se iz uprave Glavnog grada nije odazvao. ,,Nisu inicirali ni dijalog ili javnu debatu kao odgovor na zahtjeve građana i organizacija koje KOR objedinjava. S obzirom na to da se administracija Glavnog grada poziva na transparentnost i otvorenost u odnosu sa javnošću, očekivali smo da porazgovaramo i nađemo kompromisno rješenje. Umjesto toga, naišli smo na tišinu. Očekivali smo transparentnost na djelu, a ne autoritativnost i nedostatak dijaloga, a pogotovo ne sječu sa prvim suncem“, kaže za Monitor Tamara Milošević, članica KOR-a.

Da gradonačelnik Vuković nema smislen plan za razvoj grada govori i činjenica da je nedavno na tom mjestu obavljeno presvlačenje asfaltom. On je još u februaru, prilikom obilaska sanirane Ulice Meše Selimovića, najavio izgradnju kružnog toka. Tada je pojasnio razloge za gradnju – loše regulisan saobraćaj i rizik koji ta raskrsnica predstavlja za učesnike u saobraćaju.

,,Svako se može uvjeriti da je saobraćaj na ovoj raskrsnici regulisan vertikalnom signalizacijom i pravilom desne ruke i da dobro funkcioniše. Ako ovo nije dovoljno dobro rješenje, onda se mogla razmotriti postavka semafora, zbog kojih stabla ne stradaju. To nisu ulice u kojima nastaje saobraćajni čep“, smatra Vuk Iković.

Stabla su, prema objašnjenima nadležnih, morala da budu uklonjena jer su se nalazila na trasi saobraćajnice. No, saopštenje za javnost Glavnog grada upućuje na još jednu besmisao. U njemu stoji da će pored kružnog toka nići i nove zelene površine.

,,Sve to ukazuje na apsurdnost i nedostatak idejnog plana, a ujedno i lokalnog sentimenta kod ljudi koji rukovode Podgoricom. Drvoredi u Bloku V i VI, kao i na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, simboli su glavnog grada. Godinama svjedočimo betonizaciji, ali nikako da dočekamo i sadnju i ozelenjavanje, izuzev onog salonskog“, ističe Milošević.

Biolog KOD-a osvrnuo se i na nedavni pomor vrabaca, baš u ovom dijelu grada. ,,Nedostatak drveća razlog je zašto pri svakom većem nevremenu stradaju brojne vrste. Izgubile su svoj prirodni dom, pa su u vještačkim staništima osjetljivije“.

Izvođač radova na kružnom toku je, kako su kazali iz Glavnog grada, preduzeće Metal Alu Plast. Vrijednost projekta je 310.000 eura, a predviđeno je da bude završen u novembru. Nameće se pitanje – u vremenu nadolazeće krize izazvane pandemijom virusa COVID19 kada su gotovo svi u iščekivanju da država stegne kaiš, nisu li ovakvi potezi nadležnih rasipanje novca?

,,Polazna tačka u planiranju grada su gradski život i prostor, a kod nas je to cijena m2 stambenog prostora. Investitor uzima prostor i profit, a mi mu onda iznajmimo dodatni javni prostor za bašte, igrališta i mobilijar čije onda korišćenje moramo da platimo. Kada nemate vizionarsko planiranje prostora onda stradaju stabla, priroda, čovjek“, kaže Iković.

Tamara Milošević napominje da se nadležni ne bave uređivanjem, već maskiranjem onog što se događa iza kulisa. ,,Primjeri su Ljubović i Gorica, gdje ističu Mediteranski vrt, dok se u dijelu koji gleda na Masline i Zagorič siječe, gradi i devastira. Postavljanje nekoliko klupa i betonskih ploča sa tek ponekim stablom ili cvijetom, kao u naselju Stari Aerodrom nije ozelenjavanje grada već „popunjavanje rupa“. Radi se o pogubnom rukovodstvu koje ne vodi ničemu bez ostvarivanju kratkoročnih interesa nauštrb svih nas“.

Iković ističe da je megalomanski razvoj promašen i prevaziđen koncept. ,,Gradonačelnik treba da zaboravi na formulu cijena puta metar kvadratni stambenog prostora. Od toga profitiraju samo povlašćeni investitori koji, kako vrijeme prolazi, postaju sve pohlepniji. To vodi ka kolapsu grada jer u ponudi imamo samo stanove. Pri tome, i te zgrade su u svađi jedna sa drugom i nisu u dijalogu sa prostorom. Sve to utiče na pad higijene građana, i mentalne i fizičke“.

Monitor je i ranije pisao o potezima Glavnog grada koji Podgoricu sve dublje odvlače u ponor. Za poređenje,  u Beču, koji je već dugi niz godina jedan od gradova sa najboljim kvalitetom života, svakih 18 dana nikne novi park. Samo u posljednjih deset godina, nakon opsežnog redizajniranja grada, 204 parka su novoizgrađena ili ponovno otvorena, saopštili su iz bečke Vlade za zaštitu životne sredine. To je vid otpora prema klimatskim promjenama i vrućinama u gradu.

Dok gradonačelnici uređenih evropskih gradova formiraju nove gradske parkove, Vuković siječe stabla stara i više od 50 godina. ,,Betonski grad je sterilan prostor. Uzrokuje bezvoljnog, otuđenog čovjeka“, upozorava Iković.

Na društvenim mrežama, gradonačelnik našeg glavnog grada dobio je nadimak – betonizator. Zasluženo.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo