Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEČA STABALA NA RASKRSNICI IZMEĐU BLOKA V I VI U PODGORICI: Odlučno za betonski brutalizam

Objavljeno prije

na

Posječeni drvoredi još jednom su obesmislili kampanju Za ljepše lice Podgorice koju nadležni iz Glavnog grada već duže vrijeme sprovode. Dok gradonačelnici uređenih evropskih gradova formiraju nove gradske parkove, Ivan Vuković siječe stabla stara i više od 50 godina. Za poređenje: u Beču svakih 18 dana nikne novi park

 

Svjedoci i hroničari duge istorije Podgorice minulog vikenda ućutkani su za sva vremena. Dugački drvoredi na raskrsnici ulica Meše Selimovića i Blaža Jovanovića, između Bloka V i VI, su oboreni, simbolično, u rano jutro. S prvim zracima sunca. Tu sad zjapi rupa, spremna da postane parče betona. Novi kružni tok.

Posječeni drvoredi su još jednom obesmislili kampanju Za ljepše lice Podgorice koju nadležni iz Glavnog grada već duže vrijeme sprovode.

Biolog Vuk Iković iz Organizacije KOD za Monitor kaže da se od gradonačelnika Ivana Vukovića očekuje da razumije proces razvoja grada i to da svaka epoha nosi svoj pečat. Umjesto da preuređuje sređena područja, Vuković bi trebalo da uređuje neuređeni prostor. ,,Čak i da postoje mane Bloka V i VI, taj prostor je svjedočanstvo ljudi iz prošlog vremena. Betonizacija nije rješenje, jer će se tekovinama naše generacije neke buduće smijati. Biće ponosni na zelene površine, kao što smo mi danas na drvorede na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Ako to gradonačelnik ne razumije, treba da vidi evropske gradove u kojima se na razne načine vraćaju stabla i parkovi u urbane zone“, objašnjava Iković.

Iz Koalicije za održivi razvoj (KOR) su ranije uputili apel gradonačelniku Vukoviću povodom izgradnje kružnog toka. Niko se iz uprave Glavnog grada nije odazvao. ,,Nisu inicirali ni dijalog ili javnu debatu kao odgovor na zahtjeve građana i organizacija koje KOR objedinjava. S obzirom na to da se administracija Glavnog grada poziva na transparentnost i otvorenost u odnosu sa javnošću, očekivali smo da porazgovaramo i nađemo kompromisno rješenje. Umjesto toga, naišli smo na tišinu. Očekivali smo transparentnost na djelu, a ne autoritativnost i nedostatak dijaloga, a pogotovo ne sječu sa prvim suncem“, kaže za Monitor Tamara Milošević, članica KOR-a.

Da gradonačelnik Vuković nema smislen plan za razvoj grada govori i činjenica da je nedavno na tom mjestu obavljeno presvlačenje asfaltom. On je još u februaru, prilikom obilaska sanirane Ulice Meše Selimovića, najavio izgradnju kružnog toka. Tada je pojasnio razloge za gradnju – loše regulisan saobraćaj i rizik koji ta raskrsnica predstavlja za učesnike u saobraćaju.

,,Svako se može uvjeriti da je saobraćaj na ovoj raskrsnici regulisan vertikalnom signalizacijom i pravilom desne ruke i da dobro funkcioniše. Ako ovo nije dovoljno dobro rješenje, onda se mogla razmotriti postavka semafora, zbog kojih stabla ne stradaju. To nisu ulice u kojima nastaje saobraćajni čep“, smatra Vuk Iković.

Stabla su, prema objašnjenima nadležnih, morala da budu uklonjena jer su se nalazila na trasi saobraćajnice. No, saopštenje za javnost Glavnog grada upućuje na još jednu besmisao. U njemu stoji da će pored kružnog toka nići i nove zelene površine.

,,Sve to ukazuje na apsurdnost i nedostatak idejnog plana, a ujedno i lokalnog sentimenta kod ljudi koji rukovode Podgoricom. Drvoredi u Bloku V i VI, kao i na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, simboli su glavnog grada. Godinama svjedočimo betonizaciji, ali nikako da dočekamo i sadnju i ozelenjavanje, izuzev onog salonskog“, ističe Milošević.

Biolog KOD-a osvrnuo se i na nedavni pomor vrabaca, baš u ovom dijelu grada. ,,Nedostatak drveća razlog je zašto pri svakom većem nevremenu stradaju brojne vrste. Izgubile su svoj prirodni dom, pa su u vještačkim staništima osjetljivije“.

Izvođač radova na kružnom toku je, kako su kazali iz Glavnog grada, preduzeće Metal Alu Plast. Vrijednost projekta je 310.000 eura, a predviđeno je da bude završen u novembru. Nameće se pitanje – u vremenu nadolazeće krize izazvane pandemijom virusa COVID19 kada su gotovo svi u iščekivanju da država stegne kaiš, nisu li ovakvi potezi nadležnih rasipanje novca?

,,Polazna tačka u planiranju grada su gradski život i prostor, a kod nas je to cijena m2 stambenog prostora. Investitor uzima prostor i profit, a mi mu onda iznajmimo dodatni javni prostor za bašte, igrališta i mobilijar čije onda korišćenje moramo da platimo. Kada nemate vizionarsko planiranje prostora onda stradaju stabla, priroda, čovjek“, kaže Iković.

Tamara Milošević napominje da se nadležni ne bave uređivanjem, već maskiranjem onog što se događa iza kulisa. ,,Primjeri su Ljubović i Gorica, gdje ističu Mediteranski vrt, dok se u dijelu koji gleda na Masline i Zagorič siječe, gradi i devastira. Postavljanje nekoliko klupa i betonskih ploča sa tek ponekim stablom ili cvijetom, kao u naselju Stari Aerodrom nije ozelenjavanje grada već „popunjavanje rupa“. Radi se o pogubnom rukovodstvu koje ne vodi ničemu bez ostvarivanju kratkoročnih interesa nauštrb svih nas“.

Iković ističe da je megalomanski razvoj promašen i prevaziđen koncept. ,,Gradonačelnik treba da zaboravi na formulu cijena puta metar kvadratni stambenog prostora. Od toga profitiraju samo povlašćeni investitori koji, kako vrijeme prolazi, postaju sve pohlepniji. To vodi ka kolapsu grada jer u ponudi imamo samo stanove. Pri tome, i te zgrade su u svađi jedna sa drugom i nisu u dijalogu sa prostorom. Sve to utiče na pad higijene građana, i mentalne i fizičke“.

Monitor je i ranije pisao o potezima Glavnog grada koji Podgoricu sve dublje odvlače u ponor. Za poređenje,  u Beču, koji je već dugi niz godina jedan od gradova sa najboljim kvalitetom života, svakih 18 dana nikne novi park. Samo u posljednjih deset godina, nakon opsežnog redizajniranja grada, 204 parka su novoizgrađena ili ponovno otvorena, saopštili su iz bečke Vlade za zaštitu životne sredine. To je vid otpora prema klimatskim promjenama i vrućinama u gradu.

Dok gradonačelnici uređenih evropskih gradova formiraju nove gradske parkove, Vuković siječe stabla stara i više od 50 godina. ,,Betonski grad je sterilan prostor. Uzrokuje bezvoljnog, otuđenog čovjeka“, upozorava Iković.

Na društvenim mrežama, gradonačelnik našeg glavnog grada dobio je nadimak – betonizator. Zasluženo.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo