Mještani beranskog sela Kaludra pridružili su se protestima sve većeg broja stanovnika sjevera države, koji ne dozvoljavaju bezuslovnu ekploataciju prirodnih resursa, odnosno izgradnju malih elektrana i devastaciju kanjona planinskih rijeka u ovom regionu Crne Gore. Oni, kako kažu, brane svoj „Kolorado” od moćnika i tajkuna.
Kaludrani smatraju da bi izgradnja mini-elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent u dolini njihove Kaludarske rijeke, onako kako je to preduzeće Hidroenergija učinilo u susjednom Šekularu, te da bi to predstavljalo svojevrstan ekološki zločin.
Predsjednik ove Mjesne zajednice Radovan Anđić Kaludarasku rijeku opisuje kao prirodni biser koji svojom divljom ljepotom može u korak pratiti najprivlačnije svjetske turističke destinacije.
„Mi Kaludarsku rijeku s pravom nazivamo Kolorado. Na njenim obalama je, između ostalih vrijednosti, prije petnaestak godina, obnovljen drevni manastir Ćelije koji važi za jedan od najljepših pravoslavnih hramova u Crnoj Gori. Nećemo dozvoliti da neko zbog ličnog bogaćenja krene da gradi mini-elektrane na Kaludarskoj rijeci i da tako razara i remeti ne samo njeno korito, nego i cijeli prostor koji se naslanja na njene obale”, kaže on za Monitor.
Reakcija mještana Kaludre uslijedila je nakon što je lokalni parlament u Beranama nedavno usvojio odluku o donošenju Lokalne studije lokacije za izgradnju mini-hidroelektrane Kaludra 2. U obrazloženju odluke se navodi da se njenim donošenjem utvrđuje javni interes za izgradnju planiranih objekata i uređenje prostora koji je omeđen granicama lokalnog puta Berane – Kaludra i Kaludarskom rijekom, na površini od sedam i po hektara.
Predsjednik Mjesne zajednice vjeruje kako bi izgradnjom mini-elektrana na Kaludarskoj rijeci morao da se zatvori put koji vodi do Kaludre i dalje prema planinskim katunima. To bi, smatra on, dovelo do oštećenja mreže poljoprivrednih kanala koji služe za navodnjavanje zemljišta, ali i pokretanje seoskih vodenica. „Izgradnja minielektrana podrazumijevala bi prekopavanje postojećeg puta, čime bi on bio zatvoren za saobraćaj. U tom slučaju morale bi se graditi neke alternativne saobraćajnice, što bi mještanima donijelo ogromne probleme. Takođe, prilikom izgradnje planiranih mini-elektrana došlo bi do presušivanja rijeke na pojedinim mjestima i oštećenja postojećih jazova koji se koriste za navodnjavanje i pokretanje mlinova. Zar ne bi bilo takoreći ludo dozvoliti da se gradi nešto što je od velike štete za lokalno stanovništvo” – kaže Anđić.
Anđić ističe da Kaludrani ne žele da prođu kao njihove komšije u Šekularu, kada je u pitanju iskorišćavanje vodnog potencijala.
„U Šekularu je nedavno napravljeno nekoliko mini-elektrana od čega lokalno stanovništvo nema nikakve koristi. Neko je, naime, bez znanja mještana potpisivao štetne ugovore o iskorišćavanju potencijala Šekularske rijeke. Zato mi ne želimo da Kaludra prođe kao Šekular, bar kada je vodno bogatstvo u pitanju jer smo se dosta nagledali kako se moćnici i tajkuni bogate eksploatišući naše šume”.
Mještani Kaludre kažu da bi eventualno dali „zeleno svjetlo” pod uslovom da se mini-hidroelektrane grade na vodotocima koji se nalaze iznad lokaliteta poznatog pod nazivom Babića jaz.
„Zašto? Iznad sela Kaludra ima više vodotoka na kojima bi mogle da se instaliraju minielektrane, a da to ne izazove naročite štete. Takve projekte mještani bi mogli podržati. Naravno da bi i u tom slučaju postavili određene uslove. Zatražili bi da investitori zaposle određeni broj ljudi iz našeg sela i da nam obezbijede besplatnu isporuku električne energije. Ukoliko to ne prihvate neće biti ni elektrana na našim vodotocima”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Kaludra.
Ranije je selo Šekular „ustalo na noge” nakon što je postalo sasvim izvjesno da njegovi stanovnici neće imati nikave koristi od malih hidroelektrana koje su napravljene na rijeci koja protiče kroz taj kraj. Ne samo da neće imati koristi, već su, kako tvrde, u gubitku jer je napravljen ekocid uzimanjem kompletne rijeke za potrebe proizvodnje struje, odnosno ne ostavljanjem takozvanog biološkog minimuma za očuvanje flore i faune ove nekadašnje planinske ljepotice.
Predsjednik ove Mjesne zajednice Vesko Davidović ispričao je za Monitor kako su investitori, kada su trebali da počnu izgradnju hidrocentrale, obećali da će poteći zlato i da će brojna sela na ovom širokom području oživjeti.
„Ništa od svega toga, ni puta ni bilo šta drugo. Toliko struje proizvedu ovdje, a mi je imamo tek za tranzistor s nakrivljenih drvenih stubova”, kaže Davidović.
On ističe kako je neshvatljivo da se iz malih hidrelektrana napravljenih u njihovom selu izvlače milioni eura prihoda, a da selo samo trpi štetu. Prema za sada nepotvrđenoj računici preduzeće Hidroenergija Montenegro će iz četiri hidroelektrane na Šekularskoj rijeci, koje su već počele probno da rade, proizvoditi godišnje struje u vrijednosti blizu tri miliona eura dok ni selo ni opština Berane od toga neće imati nikave koristi.
Monitor je još prije više od dvije godine upozoravao da će se to dogoditi, ukazujući na to kako su opštine Berane, Andrijevica i Plav ostale pod nerazjašnjenim okolnostima bez vlasničkog udjela u preduzeću Hidroenergija Montenegro u kojem su trebale da imaju po 3,33 odsto kapitala.
Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital sklopio dogovor sa tri opštine o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi, ali se to nije dogodilo. Ionako siromašni gradovi na sjeveru ostali su bez svog udjela u preduzeću koje je struju odavno počelo da pretače u novac.
Nije zato slučajno što je i pedesetak mještama iz andrijevičke mjesne zajednice Konjuhe nedavno potpisalo građansku inicijativu kojom su tražili da se preispita odluka o zaključivanju ugovora o koncesiji i izgradnji malih hidroelektrana na vodotoku Mojanske rijeke, koji je sklopljen između Vlade Crne Gore kao koncendenta i koncesionara konzorcijuma raznih društava s ograničenom odgovornošću, među kojima je i Hidroenergija Montenegro DOO Berane.
Poučeni, kako kažu, lošim iskustvom s izgradnjom mini centrala na vodotoku Bradavac, koji s Mojanskom čini rijeku Perućicu, oni smatraju da se u te poslove nije trebalo ni moglo ući bez znanja mještana.
Od silnih obećanja građani ovog područja, kao i stanovnici Šekulara, dobili su devastirani ili uništeni šumski fond koncesionog područja, loše napajanje električnom energijom, čak mnogo lošije nego prije puštanja u rad te centrale. Lokalno stanovništvo, smatraju građani, mora imati mnogo značajniju ulogu u procesu planiranja i odlučivanja o izgradnji mini hidrocentrala.
Zbog toga mještani seoskih područja na sjeveru Crne Gore sve češće podižu glas protiv koncesionara šuma i voda, tražeći da im, izvlačeći milione eura profita iz njihovih lokalnih zajednica, obezbijede elementarne uslove za život. Šekular, Konjuhe, Buče, Kaludra. Virus pobune protiv koncesionara se širi.
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice