Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: VIRUS POBUNE PROTIV KONCESIONARA: Odbrana od moćnika i tajkuna

Objavljeno prije

na

Mještani beranskog sela Kaludra pridružili su se protestima sve većeg broja stanovnika sjevera države, koji ne dozvoljavaju bezuslovnu ekploataciju prirodnih resursa, odnosno izgradnju malih elektrana i devastaciju kanjona planinskih rijeka u ovom regionu Crne Gore. Oni, kako kažu, brane svoj „Kolorado” od moćnika i tajkuna.

Kaludrani smatraju da bi izgradnja mini-elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušila prirodni ambijent u dolini njihove Kaludarske rijeke, onako kako je to preduzeće Hidroenergija učinilo u susjednom Šekularu, te da bi to predstavljalo svojevrstan ekološki zločin.

Predsjednik ove Mjesne zajednice Radovan Anđić Kaludarasku rijeku opisuje kao prirodni biser koji svojom divljom ljepotom može u korak pratiti najprivlačnije svjetske turističke destinacije.

„Mi Kaludarsku rijeku s pravom nazivamo Kolorado. Na njenim obalama je, između ostalih vrijednosti, prije petnaestak godina, obnovljen drevni manastir Ćelije koji važi za jedan od najljepših pravoslavnih hramova u Crnoj Gori. Nećemo dozvoliti da neko zbog ličnog bogaćenja krene da gradi mini-elektrane na Kaludarskoj rijeci i da tako razara i remeti ne samo njeno korito, nego i cijeli prostor koji se naslanja na njene obale”, kaže on za Monitor.

Reakcija mještana Kaludre uslijedila je nakon što je lokalni parlament u Beranama nedavno usvojio odluku o donošenju Lokalne studije lokacije za izgradnju mini-hidroelektrane Kaludra 2. U obrazloženju odluke se navodi da se njenim donošenjem utvrđuje javni interes za izgradnju planiranih objekata i uređenje prostora koji je omeđen granicama lokalnog puta Berane – Kaludra i Kaludarskom rijekom, na površini od sedam i po hektara.

Predsjednik Mjesne zajednice vjeruje kako bi izgradnjom mini-elektrana na Kaludarskoj rijeci morao da se zatvori put koji vodi do Kaludre i dalje prema planinskim katunima. To bi, smatra on, dovelo do oštećenja mreže poljoprivrednih kanala koji služe za navodnjavanje zemljišta, ali i pokretanje seoskih vodenica. „Izgradnja minielektrana podrazumijevala bi prekopavanje postojećeg puta, čime bi on bio zatvoren za saobraćaj. U tom slučaju morale bi se graditi neke alternativne saobraćajnice, što bi mještanima donijelo ogromne probleme. Takođe, prilikom izgradnje planiranih mini-elektrana došlo bi do presušivanja rijeke na pojedinim mjestima i oštećenja postojećih jazova koji se koriste za navodnjavanje i pokretanje mlinova. Zar ne bi bilo takoreći ludo dozvoliti da se gradi nešto što je od velike štete za lokalno stanovništvo” – kaže Anđić.

Anđić ističe da Kaludrani ne žele da prođu kao njihove komšije u Šekularu, kada je u pitanju iskorišćavanje vodnog potencijala.

„U Šekularu je nedavno napravljeno nekoliko mini-elektrana od čega lokalno stanovništvo nema nikakve koristi. Neko je, naime, bez znanja mještana potpisivao štetne ugovore o iskorišćavanju potencijala Šekularske rijeke. Zato mi ne želimo da Kaludra prođe kao Šekular, bar kada je vodno bogatstvo u pitanju jer smo se dosta nagledali kako se moćnici i tajkuni bogate eksploatišući naše šume”.

Mještani Kaludre kažu da bi eventualno dali „zeleno svjetlo” pod uslovom da se mini-hidroelektrane grade na vodotocima koji se nalaze iznad lokaliteta poznatog pod nazivom Babića jaz.

„Zašto? Iznad sela Kaludra ima više vodotoka na kojima bi mogle da se instaliraju minielektrane, a da to ne izazove naročite štete. Takve projekte mještani bi mogli podržati. Naravno da bi i u tom slučaju postavili određene uslove. Zatražili bi da investitori zaposle određeni broj ljudi iz našeg sela i da nam obezbijede besplatnu isporuku električne energije. Ukoliko to ne prihvate neće biti ni elektrana na našim vodotocima”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Kaludra.

Ranije je selo Šekular „ustalo na noge” nakon što je postalo sasvim izvjesno da njegovi stanovnici neće imati nikave koristi od malih hidroelektrana koje su napravljene na rijeci koja protiče kroz taj kraj. Ne samo da neće imati koristi, već su, kako tvrde, u gubitku jer je napravljen ekocid uzimanjem kompletne rijeke za potrebe proizvodnje struje, odnosno ne ostavljanjem takozvanog biološkog minimuma za očuvanje flore i faune ove nekadašnje planinske ljepotice.

Predsjednik ove Mjesne zajednice Vesko Davidović ispričao je za Monitor kako su investitori, kada su trebali da počnu izgradnju hidrocentrale, obećali da će poteći zlato i da će brojna sela na ovom širokom području oživjeti.

„Ništa od svega toga, ni puta ni bilo šta drugo. Toliko struje proizvedu ovdje, a mi je imamo tek za tranzistor s nakrivljenih drvenih stubova”, kaže Davidović.

On ističe kako je neshvatljivo da se iz malih hidrelektrana napravljenih u njihovom selu izvlače milioni eura prihoda, a da selo samo trpi štetu. Prema za sada nepotvrđenoj računici preduzeće Hidroenergija Montenegro će iz četiri hidroelektrane na Šekularskoj rijeci, koje su već počele probno da rade, proizvoditi godišnje struje u vrijednosti blizu tri miliona eura dok ni selo ni opština Berane od toga neće imati nikave koristi.

Monitor je još prije više od dvije godine upozoravao da će se to dogoditi, ukazujući na to kako su opštine Berane, Andrijevica i Plav ostale pod nerazjašnjenim okolnostima bez vlasničkog udjela u preduzeću Hidroenergija Montenegro u kojem su trebale da imaju po 3,33 odsto kapitala.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital sklopio dogovor sa tri opštine o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi, ali se to nije dogodilo. Ionako siromašni gradovi na sjeveru ostali su bez svog udjela u preduzeću koje je struju odavno počelo da pretače u novac.

Nije zato slučajno što je i pedesetak mještama iz andrijevičke mjesne zajednice Konjuhe nedavno potpisalo građansku inicijativu kojom su tražili da se preispita odluka o zaključivanju ugovora o koncesiji i izgradnji malih hidroelektrana na vodotoku Mojanske rijeke, koji je sklopljen između Vlade Crne Gore kao koncendenta i koncesionara konzorcijuma raznih društava s ograničenom odgovornošću, među kojima je i Hidroenergija Montenegro DOO Berane.

Poučeni, kako kažu, lošim iskustvom s izgradnjom mini centrala na vodotoku Bradavac, koji s Mojanskom čini rijeku Perućicu, oni smatraju da se u te poslove nije trebalo ni moglo ući bez znanja mještana.

Od silnih obećanja građani ovog područja, kao i stanovnici Šekulara, dobili su devastirani ili uništeni šumski fond koncesionog područja, loše napajanje električnom energijom, čak mnogo lošije nego prije puštanja u rad te centrale. Lokalno stanovništvo, smatraju građani, mora imati mnogo značajniju ulogu u procesu planiranja i odlučivanja o izgradnji mini hidrocentrala.

Zbog toga mještani seoskih područja na sjeveru Crne Gore sve češće podižu glas protiv koncesionara šuma i voda, tražeći da im, izvlačeći milione eura profita iz njihovih lokalnih zajednica, obezbijede elementarne uslove za život. Šekular, Konjuhe, Buče, Kaludra. Virus pobune protiv koncesionara se širi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo