Povežite se sa nama

OKO NAS

NASILJE PREMA SUGRAĐANIMA DRUGAČIJE BOJE KOŽE: Uzgajana mržnja

Objavljeno prije

na

Prije oko dvije neđelje, u okolini Vektre, osamnaestogodišnjaci Rajko Peruničić i Slobodan Kovačević, brutalno su pretukli petnaestogodišnjeg dječaka romske nacionalnosti koji ima poteškoće u razvoju. U izvještaju policije piše da se „sumnja da su Peruničić i Kovačević, 12. maja 2016. godine u Podgorici, maloljetnom B.S. zadali više udaraca rukama i nogama u predjelu glave i tijela”.

Nasilnici su pri tom sve snimili i proslijedili Fejsbuk stranici Podgorički vremeplov, koja ima preko 100 hiljada pratilaca. Interesantno je da niko od građana koji prate ovu stranicu nije prijavio nasilje policiji. Snimak su prijavili novinari Monitora, dan nakon objavljivanja video-klipa.

Video-klip je brzo uklonjen, a osumnjičeni su nakon brze reakcije policije pronađeni. Osnovni sud u Podgorici, na predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, odredio im je pritvor do 30 dana. Naši izvori koji poznaju pretučenog dječaka, kažu da je izuzetno miran i nenametljiv.

Uslijedilo je novo nasilje prema drugačijima. Samo dan nakon napada na maloljetnog romskog dječaka, 13. maja, u Kraljevom parku, grupa od petnaestak mladića, bez razloga, pretukla je crnca koji je sjedio u parku. Koristeći metalne šipke.

Prema Monitorovim saznanjima, učesnici napada na petnaestogodišnjeg Roma su fizički zlostavljali i mladića iz Nigerije crne boje kože. Naš sagovornik, koji je bio svjedok događaja i poznaje oštećenog, ističe da se radi o veoma druželjubivoj i mirnoj osobi, kao i da ničim nije isprovocirao nasilje.

Ovaj Nigerijac, kažu oni koji ga poznaju, ovdje je suočen sa mnogim problemima koji su posljedica drugačije boje kože – ne može da nađe posao, a konstantno je izložen ismijavanju, provokacijama, nazivanju pogrdnim imenima…

Incident u parku je samo jedna u nizu neprijatnosti koje su ga zadesile za gotovo tri godine koliko živi ovdje. Naš sagovornik kaže da je Nigerijac došao u Kraljev park, kako bi koristio besplatnu internet konekciju koju obezbjeđuje Glavni grad. Prvo mu je prišao jedan momak i tražio mu cigaretu. Zatim su počeli da dolaze, jedan po jedan, i svi da uzimaju po cigaretu. Pitali su ga mnogo neprijatnih pitanja, upućivali pogrdne riječi na našem jeziku, a pepeo od cigareta su mu tresli po kosi.

Mladić je konačno ustao i odgurnuo jednog od petnaestak huligana koji je krenuo da mu opet tresne pepeo na glavu. U tom momentu, kaže svjedok događaja, momak koji je bio s druge strane ga je udario pesnicom u glavu, a poslije toga su svi nasrnuli na njega metalnim šipkama i boksevima. Iako je park bio pun, jer se nasilje odvijalo usred bijela dana, niko mu nije priskočio u pomoć.

Od našeg sagovornika saznajemo da je prilikom napada nesrećni momak izgubio novčanik, a da u bolnici nije dobio ljekove, i danima poslije ovog prebijanja je gladovao. On za život zarađuje baveći se muzikom i dizajnirajući nakit. Kako su mu prilikom tuče povrijedili ruku, nije u mogućnosti da išta radi i zaradi novac – da plati iznajmljivanje stana i prehrani se.

Monitorovi izvori u policiji kažu da dvojici nasilnika, koji su najprije napali romskog dječaka, a potom učestvovali u nasilju u Karljevom parku, nije prvi put da napadaju slabije i nezaštićene. I ranije su ispoljavali mržnju prema romskoj djeci i radnicima Čistoće.

Akcija za ljudska prava (HRA) je nakon napada na crnog mladića u Kraljevom parku, obaviještena da niko od ljudi koji su sjedjeli u parku nije reagovao, iako je bio povrijeđen i krvario. Tek nakon što je sve završeno, a napadači se razbježali, pozvana je hitna pomoć i policija.

Nije ovo priča o incidentima, niti su napadi na drugačije slučajnost. Stavovi građana o Romima su dominantno obojeni stereotipima i predrasudama, a socijalna distanca prema Romima ima alarmantne razmjere. O tome svjedoče i rezultati istraživanja o diskriminaciji koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo među crnogorskim građanima početkom ove godine, gdje su Romi među najdiskriminisanijim grupama u crnogorskom društvu.

Podaci govore da su Romi segregisani od ostatka stanovništva. Žive uglavnom u naseljima koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, pa usljed takve fizičke odvojenosti raste i svaki vid socijalne distance i isključivanja.

,,Strahujemo da je ovaj najnoviji slučaj nasilja samo vrh ledenog brijega, jer brojni drugi ostanu neprijavljeni iz straha i neinformisanosti žrtava. Verbalno i fizičko nasilje nad Romima dešava se svakodnevno – na ulici, u samoposluzi, u školi među mlađim generacijama kao vršnjačko nasilje. Mnogi mladi Romi napuštaju školu upravo zbog stalnog pritiska i diskriminacije koje doživljavaju od svojih vršnjaka, što doprinosi učvršćivanju začaranog kruga, koji vraća Rome u izolaciju i sprečava njihovo integrisanje u društvo”, kazali su nakon napada iz CGO-a.

U borbi protiv rasizma i diskriminacije prema Romima sankcionisanje nasilja samo je jedan neophodan, ali, kako kažu, ne i dovoljan potez. ,,Rasizam se uči, jer se strah kao osnova za nastajanje predrasuda a zatim i nasilja i diskriminacije usvajaju i podstiču kroz proces vaspitanja od najranijih dana. Nažalost, odbacivanje i netolerancija prema Romima izraz su neizgrađene kulture ljudskih prava koja se prenosi generacijama. Sa druge strane, obrazovni programi opšteg obrazovanja i programi za obuku nastavnika ne posvećuju pažnju Romima kao integralnom dijelu istorije i kulture Crne Gore”, kazali su oni.

Elvis Beriša, student kriminalistike, stažista u Ministarstvu za manjine, aktivista za jednak položaj Roma u Crnoj Gori kazao je da je slučaj prebijanja dječaka koji ima teškoće u razvoju još jedan u nizu u kojem je ispoljena mržnja prema Romima. „Ovakve stvari se stalno događaju, ali ih romska zajednica ne prijavljuje jer se plaši da ne izazove još više negativnih reakcija po njih od strane nasilnika.”

On navodi niz situacija u kojima su Romi diskriminisani – u školi, pri zapošljavanju. Razočaran je činjenicom da takvih kao što su dvojica nasilnika koji su pretukli romskog dječaka ima mnogo. „To potvrđuju komentari koje svakodnevno možemo čitati na portalima i društvenim mrežama. Ponekad mi se čini da netrpeljivost prema Romima raste sve više i više svaki put kada se Romi bore javno za svoja prava. Izgleda da je naše društvo naviklo da ćutimo i trpimo”. Zbog toga, smatra on, imamo slučaj da usred bijela dana dječak iz romske zajednice bude pretučen od strane dva momka iz većinske populacije. „Čini mi se da je još veći problem to što je dobar dio našeg društva podržao takav ne-čin”, ističe Beriša.

On ukazuje da takav odnos prema Romima nema cijelo crnogorsko društvo, što za njega predstavlja nadu u pozitivne promjene. Beriša se takođe nada da će pravosudni organi dosljedno primijeniti Krivični zakonik i da će počinioci biti adekvatno sankcionisani kako se ne bi ponovili ovakvi scenariji.

Crnogorska stvarnost je stvarnost diskriminacije. A budućnost?

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo