Povežite se sa nama

OKO NAS

NASILJE PREMA SUGRAĐANIMA DRUGAČIJE BOJE KOŽE: Uzgajana mržnja

Objavljeno prije

na

Prije oko dvije neđelje, u okolini Vektre, osamnaestogodišnjaci Rajko Peruničić i Slobodan Kovačević, brutalno su pretukli petnaestogodišnjeg dječaka romske nacionalnosti koji ima poteškoće u razvoju. U izvještaju policije piše da se „sumnja da su Peruničić i Kovačević, 12. maja 2016. godine u Podgorici, maloljetnom B.S. zadali više udaraca rukama i nogama u predjelu glave i tijela”.

Nasilnici su pri tom sve snimili i proslijedili Fejsbuk stranici Podgorički vremeplov, koja ima preko 100 hiljada pratilaca. Interesantno je da niko od građana koji prate ovu stranicu nije prijavio nasilje policiji. Snimak su prijavili novinari Monitora, dan nakon objavljivanja video-klipa.

Video-klip je brzo uklonjen, a osumnjičeni su nakon brze reakcije policije pronađeni. Osnovni sud u Podgorici, na predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, odredio im je pritvor do 30 dana. Naši izvori koji poznaju pretučenog dječaka, kažu da je izuzetno miran i nenametljiv.

Uslijedilo je novo nasilje prema drugačijima. Samo dan nakon napada na maloljetnog romskog dječaka, 13. maja, u Kraljevom parku, grupa od petnaestak mladića, bez razloga, pretukla je crnca koji je sjedio u parku. Koristeći metalne šipke.

Prema Monitorovim saznanjima, učesnici napada na petnaestogodišnjeg Roma su fizički zlostavljali i mladića iz Nigerije crne boje kože. Naš sagovornik, koji je bio svjedok događaja i poznaje oštećenog, ističe da se radi o veoma druželjubivoj i mirnoj osobi, kao i da ničim nije isprovocirao nasilje.

Ovaj Nigerijac, kažu oni koji ga poznaju, ovdje je suočen sa mnogim problemima koji su posljedica drugačije boje kože – ne može da nađe posao, a konstantno je izložen ismijavanju, provokacijama, nazivanju pogrdnim imenima…

Incident u parku je samo jedna u nizu neprijatnosti koje su ga zadesile za gotovo tri godine koliko živi ovdje. Naš sagovornik kaže da je Nigerijac došao u Kraljev park, kako bi koristio besplatnu internet konekciju koju obezbjeđuje Glavni grad. Prvo mu je prišao jedan momak i tražio mu cigaretu. Zatim su počeli da dolaze, jedan po jedan, i svi da uzimaju po cigaretu. Pitali su ga mnogo neprijatnih pitanja, upućivali pogrdne riječi na našem jeziku, a pepeo od cigareta su mu tresli po kosi.

Mladić je konačno ustao i odgurnuo jednog od petnaestak huligana koji je krenuo da mu opet tresne pepeo na glavu. U tom momentu, kaže svjedok događaja, momak koji je bio s druge strane ga je udario pesnicom u glavu, a poslije toga su svi nasrnuli na njega metalnim šipkama i boksevima. Iako je park bio pun, jer se nasilje odvijalo usred bijela dana, niko mu nije priskočio u pomoć.

Od našeg sagovornika saznajemo da je prilikom napada nesrećni momak izgubio novčanik, a da u bolnici nije dobio ljekove, i danima poslije ovog prebijanja je gladovao. On za život zarađuje baveći se muzikom i dizajnirajući nakit. Kako su mu prilikom tuče povrijedili ruku, nije u mogućnosti da išta radi i zaradi novac – da plati iznajmljivanje stana i prehrani se.

Monitorovi izvori u policiji kažu da dvojici nasilnika, koji su najprije napali romskog dječaka, a potom učestvovali u nasilju u Karljevom parku, nije prvi put da napadaju slabije i nezaštićene. I ranije su ispoljavali mržnju prema romskoj djeci i radnicima Čistoće.

Akcija za ljudska prava (HRA) je nakon napada na crnog mladića u Kraljevom parku, obaviještena da niko od ljudi koji su sjedjeli u parku nije reagovao, iako je bio povrijeđen i krvario. Tek nakon što je sve završeno, a napadači se razbježali, pozvana je hitna pomoć i policija.

Nije ovo priča o incidentima, niti su napadi na drugačije slučajnost. Stavovi građana o Romima su dominantno obojeni stereotipima i predrasudama, a socijalna distanca prema Romima ima alarmantne razmjere. O tome svjedoče i rezultati istraživanja o diskriminaciji koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo među crnogorskim građanima početkom ove godine, gdje su Romi među najdiskriminisanijim grupama u crnogorskom društvu.

Podaci govore da su Romi segregisani od ostatka stanovništva. Žive uglavnom u naseljima koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, pa usljed takve fizičke odvojenosti raste i svaki vid socijalne distance i isključivanja.

,,Strahujemo da je ovaj najnoviji slučaj nasilja samo vrh ledenog brijega, jer brojni drugi ostanu neprijavljeni iz straha i neinformisanosti žrtava. Verbalno i fizičko nasilje nad Romima dešava se svakodnevno – na ulici, u samoposluzi, u školi među mlađim generacijama kao vršnjačko nasilje. Mnogi mladi Romi napuštaju školu upravo zbog stalnog pritiska i diskriminacije koje doživljavaju od svojih vršnjaka, što doprinosi učvršćivanju začaranog kruga, koji vraća Rome u izolaciju i sprečava njihovo integrisanje u društvo”, kazali su nakon napada iz CGO-a.

U borbi protiv rasizma i diskriminacije prema Romima sankcionisanje nasilja samo je jedan neophodan, ali, kako kažu, ne i dovoljan potez. ,,Rasizam se uči, jer se strah kao osnova za nastajanje predrasuda a zatim i nasilja i diskriminacije usvajaju i podstiču kroz proces vaspitanja od najranijih dana. Nažalost, odbacivanje i netolerancija prema Romima izraz su neizgrađene kulture ljudskih prava koja se prenosi generacijama. Sa druge strane, obrazovni programi opšteg obrazovanja i programi za obuku nastavnika ne posvećuju pažnju Romima kao integralnom dijelu istorije i kulture Crne Gore”, kazali su oni.

Elvis Beriša, student kriminalistike, stažista u Ministarstvu za manjine, aktivista za jednak položaj Roma u Crnoj Gori kazao je da je slučaj prebijanja dječaka koji ima teškoće u razvoju još jedan u nizu u kojem je ispoljena mržnja prema Romima. „Ovakve stvari se stalno događaju, ali ih romska zajednica ne prijavljuje jer se plaši da ne izazove još više negativnih reakcija po njih od strane nasilnika.”

On navodi niz situacija u kojima su Romi diskriminisani – u školi, pri zapošljavanju. Razočaran je činjenicom da takvih kao što su dvojica nasilnika koji su pretukli romskog dječaka ima mnogo. „To potvrđuju komentari koje svakodnevno možemo čitati na portalima i društvenim mrežama. Ponekad mi se čini da netrpeljivost prema Romima raste sve više i više svaki put kada se Romi bore javno za svoja prava. Izgleda da je naše društvo naviklo da ćutimo i trpimo”. Zbog toga, smatra on, imamo slučaj da usred bijela dana dječak iz romske zajednice bude pretučen od strane dva momka iz većinske populacije. „Čini mi se da je još veći problem to što je dobar dio našeg društva podržao takav ne-čin”, ističe Beriša.

On ukazuje da takav odnos prema Romima nema cijelo crnogorsko društvo, što za njega predstavlja nadu u pozitivne promjene. Beriša se takođe nada da će pravosudni organi dosljedno primijeniti Krivični zakonik i da će počinioci biti adekvatno sankcionisani kako se ne bi ponovili ovakvi scenariji.

Crnogorska stvarnost je stvarnost diskriminacije. A budućnost?

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo