Povežite se sa nama

OKO NAS

SKI CENTRI PRED ZIMSKU SEZONU: Još gosti da dođu

Objavljeno prije

na

savin-kuk

Ako je suditi po najavama najodgovornijih u zimskim centrima, predstojeća turistička sezona, ukoliko padne dovoljno snijega, bila bi najuspješnija i najbolje pripremljena u minulih nekoliko godina. U Kolašinu, Žabljaku i na Vučju hvale se nižim ili cijenama na nivou prošle godine, novinama u ponudi i bezbjednijim ski stazama. Tvrde, učinili su sve da gosti baš njihove objekte odaberu za zimovanje. Zadovoljni su brojem rezervacija za novogodišnje praznike, a nadaju se dobroj posjeti i tokom januara i februara. Pored ,,dana na snijegu” obećavaju i još mnogo drugih sadržaja koji će privući pažnju i izbirljivijih gostiju.

Kako kaže direktor žabljačke Turističke organizacije Boro Nikolić, hotelska privreda u tom zimskom turističkom centru marljivo je radila minulih mjeseci, pa goste dočekuju spremniji nego ikad.

,,Sezona na Žabljaku počinje novogodišnjim praznicima. Hotelijeri su uložili dosta sredstava u pripremu objekata. Treba imati u vidu da je zima skupa i za davaoce i za primaoce turističkih usluga. Skijališta Savin kuk, u koje su uložena velika sredstva, kao i skijalište Javorovača, u potpunosti su spremni da prime prve goste”, tvrdi on.

Kako kaže Nikolić, svi hoteli na Žabljaku su otvoreni, a cijene smještaja u dvokrevetnoj sobi, na bazi polupansiona, u zavisnosti od kategorije, kreću se od 25 do 60 eura. Takođe, zavisno od kategorije, ista usluga u privatnom smještaju koštaće od 10 do 20 eura.

,,To su cijene na nivou prošlogodišnjih. Doček Nove godine organizovan je u šest hotela, u skoro svim kafićima i restoranima i na dva skijališta. U slučaju da bude snijega, biće noćnog skijanja na Savinom kuku. Sve to po istim ili čak nižim cijenama nego prošle zime”, obećava Nikolić.

Direktor Ski centra Savin kuk Miloš Popović tvrdi da će ove zime goste dočekati sa cijenama za četvrtinu nižim nego lani, a pripremili su i brojne novine, koje će doprinijeti bezbjednijoj i kvalitetnijoj rekreaciji na snijegu.

,,Dvodnevni ski pas košta 20, trodnevni 30, a petodnevni 50 eura. Za skijanje duže od jednog dana cijena cjelodnevnog ski pasa je svega 10 eura. Jedino za one koji borave jedan dan ski pas će koštati 12, ali ima i varijanta poludnevnog ski pasa od osam eura. Noćni ski pas staje šest eura. Na te cijene svi hotelijeri za svoje goste mogu dati dodatne popuste, u zavisnosti od prodatih ski pasova. Ove godine mještani Žabljaka moći će da nabave i sezonski ski pas po cijeni od 100 eura, cijena te usluge za ostale goste je 230 eura. Djeca Žabljaka mlađa od 14 godina na našem ski-centru moći će da skijaju besplatno”, kaže Popović.

Zbog činjenice da je žičara na Savinom kuku stara 25 godina, mnogo vremena, novca i truda, podsjeća on, uloženo je u remont, koji je potrajao sve do nedavno. Novina na tom ski-centru je što će od ove sezone staze biti obilježene kvalitenom signalizacijiom, a stubovi žičara, tvrdi direktor Popović, obloženi, kako bi skijaši bili bezbjedniji. On smatra da Savin kuk ima mnogo prednosti u odnosu na ostala skijališta U Crnoj Gori.

,,Naša prednost su, prije svega, cijene. Uz to, mnogo smo veći ski centar od, recimo, kolašinskog, na većoj nadmorskoj visini, što garantuje više snijega. Činimo sve da afirmišemo Žabljak. Čak i u nedostatku snijega, našim gostima neće biti dosadno, mogu prošetati do Crnog ili Zmijinjeg jezera ili do mosta na Đuđevića Tari”, kaže Popović.

I Kolašinci tvrde da nikad nijesu bili spremniji za zimsku turističku sezonu. Svi turistički subjekti završili su pripreme za zimsku sezonu. Kako kažu u lokalnoj Turističkoj organizaciji, dodatni impuls je i otvaranje hotela Lipka, zbog čega će ponovo poslije dvije godine, u tom gradu raspolagati punim hotelskim kapacitetima. U većini hotela i pansiona cijene će biti na nivou onih iz prošle zime, a turistički poslenicu ohrabreni su interesovanjem tur operatora, naročito, za privatni smještaj.

„I ove godine svi zainteresovani za višednevni boravak u Kolašinu imaće priliku da u TO obezbijede znatne popuste kada je riječ o smještaju i hrani. Smanjenje cijena najavili su i iz Ski-centra”, kazali su u TO.

Prema riječima Bobana Šćepanovića, izvršnog direktora Ski centra Kolašin, skijaše na Bjelasici, narednih mjeseci dočekaće cijene na nivou prošlogodišnjih, ali i izvjesni popusti.

,,Cijena jednodnevnog ski pasa je 20 za odrasle i 13 eura za djecu. Za pola dana na snijegu odrasli će izdvajati 12, a djeca devet eura. Cijena dvodnevnog ski pasa, koja neće važiti samo u januaru, 30 je eura za odrasle i 20 za djecu. Za oko 40 procenata snižena je i cijena parkinga, pa će poludnevni koštati tri, a cjelodnevni pet eura”, kazao je on.

Za tu cijenu skijašima je na raspolaganju 17 kilometara staza, koje su povezane sa dvije žičare i tri ski lifta.

Dopuna turističkoj zimskoj sezoni Kolašina biće i program u Nacionalnom parku Biogradska gora, gdje će biti organizovano pješačenje na krpljama, kao i vožnje na motornim sankama. Cijene su takođe iste kao i prethodnih godina.

I u Ski-centru Vučje odrađene u sve pripreme, a sezona je otvorena i prije nego što je pao snijeg. Gosti će imati kvalitetnu uslugu, koju, tvrde, prate prihvatljive cijene. Kako je kazala menadžerka tog turističkog kompleksa Vanja Tomašević, cijena ski pasa za glavnu, rekreativnu biće 10, a za ,,ciciban” stazu pet eura. Cijena iznajmljivanja ski opreme niža je nego lani.

,,Možemo s ponosom da najavimo organizovanje najmasovnije škole skijanja s preko 200 polaznika tokom januara. Februar će biti u znaku djece predškolskog uzrasta iz privatnih vrtića iz Budve, Kotora, Podgorice i Bara”, kaže Tomašević.

U hotelu tog turističkog kompleksa sve je rasprodano za doček Nove godine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo