Povežite se sa nama

OKO NAS

SKI CENTRI PRED ZIMSKU SEZONU: Još gosti da dođu

Objavljeno prije

na

Ako je suditi po najavama najodgovornijih u zimskim centrima, predstojeća turistička sezona, ukoliko padne dovoljno snijega, bila bi najuspješnija i najbolje pripremljena u minulih nekoliko godina. U Kolašinu, Žabljaku i na Vučju hvale se nižim ili cijenama na nivou prošle godine, novinama u ponudi i bezbjednijim ski stazama. Tvrde, učinili su sve da gosti baš njihove objekte odaberu za zimovanje. Zadovoljni su brojem rezervacija za novogodišnje praznike, a nadaju se dobroj posjeti i tokom januara i februara. Pored ,,dana na snijegu” obećavaju i još mnogo drugih sadržaja koji će privući pažnju i izbirljivijih gostiju.

Kako kaže direktor žabljačke Turističke organizacije Boro Nikolić, hotelska privreda u tom zimskom turističkom centru marljivo je radila minulih mjeseci, pa goste dočekuju spremniji nego ikad.

,,Sezona na Žabljaku počinje novogodišnjim praznicima. Hotelijeri su uložili dosta sredstava u pripremu objekata. Treba imati u vidu da je zima skupa i za davaoce i za primaoce turističkih usluga. Skijališta Savin kuk, u koje su uložena velika sredstva, kao i skijalište Javorovača, u potpunosti su spremni da prime prve goste”, tvrdi on.

Kako kaže Nikolić, svi hoteli na Žabljaku su otvoreni, a cijene smještaja u dvokrevetnoj sobi, na bazi polupansiona, u zavisnosti od kategorije, kreću se od 25 do 60 eura. Takođe, zavisno od kategorije, ista usluga u privatnom smještaju koštaće od 10 do 20 eura.

,,To su cijene na nivou prošlogodišnjih. Doček Nove godine organizovan je u šest hotela, u skoro svim kafićima i restoranima i na dva skijališta. U slučaju da bude snijega, biće noćnog skijanja na Savinom kuku. Sve to po istim ili čak nižim cijenama nego prošle zime”, obećava Nikolić.

Direktor Ski centra Savin kuk Miloš Popović tvrdi da će ove zime goste dočekati sa cijenama za četvrtinu nižim nego lani, a pripremili su i brojne novine, koje će doprinijeti bezbjednijoj i kvalitetnijoj rekreaciji na snijegu.

,,Dvodnevni ski pas košta 20, trodnevni 30, a petodnevni 50 eura. Za skijanje duže od jednog dana cijena cjelodnevnog ski pasa je svega 10 eura. Jedino za one koji borave jedan dan ski pas će koštati 12, ali ima i varijanta poludnevnog ski pasa od osam eura. Noćni ski pas staje šest eura. Na te cijene svi hotelijeri za svoje goste mogu dati dodatne popuste, u zavisnosti od prodatih ski pasova. Ove godine mještani Žabljaka moći će da nabave i sezonski ski pas po cijeni od 100 eura, cijena te usluge za ostale goste je 230 eura. Djeca Žabljaka mlađa od 14 godina na našem ski-centru moći će da skijaju besplatno”, kaže Popović.

Zbog činjenice da je žičara na Savinom kuku stara 25 godina, mnogo vremena, novca i truda, podsjeća on, uloženo je u remont, koji je potrajao sve do nedavno. Novina na tom ski-centru je što će od ove sezone staze biti obilježene kvalitenom signalizacijiom, a stubovi žičara, tvrdi direktor Popović, obloženi, kako bi skijaši bili bezbjedniji. On smatra da Savin kuk ima mnogo prednosti u odnosu na ostala skijališta U Crnoj Gori.

,,Naša prednost su, prije svega, cijene. Uz to, mnogo smo veći ski centar od, recimo, kolašinskog, na većoj nadmorskoj visini, što garantuje više snijega. Činimo sve da afirmišemo Žabljak. Čak i u nedostatku snijega, našim gostima neće biti dosadno, mogu prošetati do Crnog ili Zmijinjeg jezera ili do mosta na Đuđevića Tari”, kaže Popović.

I Kolašinci tvrde da nikad nijesu bili spremniji za zimsku turističku sezonu. Svi turistički subjekti završili su pripreme za zimsku sezonu. Kako kažu u lokalnoj Turističkoj organizaciji, dodatni impuls je i otvaranje hotela Lipka, zbog čega će ponovo poslije dvije godine, u tom gradu raspolagati punim hotelskim kapacitetima. U većini hotela i pansiona cijene će biti na nivou onih iz prošle zime, a turistički poslenicu ohrabreni su interesovanjem tur operatora, naročito, za privatni smještaj.

„I ove godine svi zainteresovani za višednevni boravak u Kolašinu imaće priliku da u TO obezbijede znatne popuste kada je riječ o smještaju i hrani. Smanjenje cijena najavili su i iz Ski-centra”, kazali su u TO.

Prema riječima Bobana Šćepanovića, izvršnog direktora Ski centra Kolašin, skijaše na Bjelasici, narednih mjeseci dočekaće cijene na nivou prošlogodišnjih, ali i izvjesni popusti.

,,Cijena jednodnevnog ski pasa je 20 za odrasle i 13 eura za djecu. Za pola dana na snijegu odrasli će izdvajati 12, a djeca devet eura. Cijena dvodnevnog ski pasa, koja neće važiti samo u januaru, 30 je eura za odrasle i 20 za djecu. Za oko 40 procenata snižena je i cijena parkinga, pa će poludnevni koštati tri, a cjelodnevni pet eura”, kazao je on.

Za tu cijenu skijašima je na raspolaganju 17 kilometara staza, koje su povezane sa dvije žičare i tri ski lifta.

Dopuna turističkoj zimskoj sezoni Kolašina biće i program u Nacionalnom parku Biogradska gora, gdje će biti organizovano pješačenje na krpljama, kao i vožnje na motornim sankama. Cijene su takođe iste kao i prethodnih godina.

I u Ski-centru Vučje odrađene u sve pripreme, a sezona je otvorena i prije nego što je pao snijeg. Gosti će imati kvalitetnu uslugu, koju, tvrde, prate prihvatljive cijene. Kako je kazala menadžerka tog turističkog kompleksa Vanja Tomašević, cijena ski pasa za glavnu, rekreativnu biće 10, a za ,,ciciban” stazu pet eura. Cijena iznajmljivanja ski opreme niža je nego lani.

,,Možemo s ponosom da najavimo organizovanje najmasovnije škole skijanja s preko 200 polaznika tokom januara. Februar će biti u znaku djece predškolskog uzrasta iz privatnih vrtića iz Budve, Kotora, Podgorice i Bara”, kaže Tomašević.

U hotelu tog turističkog kompleksa sve je rasprodano za doček Nove godine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo